“Ko Hono Tūtuuʻi ʻa e Ongo ʻo e Mūsiká” Liahona, Siulai 2025.
Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Ko Hono Tūtuuʻi ʻa e Ongo ʻo e Mūsiká
Te tau lava kotoa ʻo kumi ha ngaahi founga ke vahevahe ai ʻetau ngaahi meʻafoaki mo e talēniti kuo foaki ʻe he ʻOtuá, ʻo langaki hake ʻa e feituʻu ʻoku tau tuʻu aí.
Tā fakatātaaʻi ʻe David Malan/Malan Creative
Naʻá ku fakaʻamu maʻu pē ke u kau ʻi he ʻŌkesitulā ʻi he Temipale Sikueá, ʻa e ʻōkesitulā ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou ifi ʻa e meʻaifi kalānetí pea ʻoku ou maʻu ha mataʻitohi ʻi he mūsiká, ka ʻoku ngalingali he ʻikai ke u teitei maʻu ha faingamālie.
Ko hono moʻoní, ʻoku ou nofo au ʻi Nuʻu Sila.
Neongo ia, ʻoku fakamanatu mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻe lava ke u “fiemālie pē” (ʻAlamā 29:3) ʻi heʻeku hoko ko ha paionia ʻo e mūsiká ki he Siasí, ʻi Nuʻu Sila mo e ngaahi feituʻu kehé. Ko hoku fuofua fatongia ʻi hoku taʻu 18 ko e faihiva ʻi he nesilií. Talu mei ai, mo hono tāpuekina au ke u tataki mo faʻu ha ngaahi polokalama hiva fakasiteiki mo fakauooti, pea pehē ki hono tā ʻo e pianó ʻi he Palaimelí. Kuó u vahevahe ʻa e mūsiká ʻi Nuʻu Sila pea ʻi he ʻOtu Filipainí pea mo tā piano ʻi ha ʻoupeni hausi hiva maʻá ha vahefonua ʻo e Siasí ʻi Sengihai, Siaina. Kuó u ʻosi hiva tiueti ʻi he Senitā Akoʻanga Fakafaifekau ʻi Polovó.
Kuo pukepuke au ʻe he mūsiká ʻi he Siasí ʻi he lolotonga ʻo ha fekuki faingataʻa mo e loto-hohaʻá pea mo e loto-foʻí. ʻI he taimi naʻá ku ongoʻi ai he ʻikai ke u toe lava ha meʻá, naʻá ku ʻiloʻi te u kei lava pē ke tali ʻio ke tokoni ʻi he mūsiká. ʻOku tokoni ʻa e mūsiká ke u vakai ki māmani ʻaki ha mata fakalaumālié.
Kuó u faʻu hiva mo hoku uaifí mo ʻema fānau ʻe toko tolú. Kuo mau hiva fakataha ʻi he uōtí, fokotuʻutuʻu ha tokoni fakamūsika ki ha fakamafola fakafaifekau ʻi he Misiona Auckland New Zealand, pea mo hiva ʻi ha fakamafola konifelenisi fakasiteiki. ʻOku ou ʻilo e founga ʻoku fakaafeʻi ai ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fou ʻi he ngaahi himi ʻa e Siasí, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻe lava ke ongo ki hotau ngaahi fāmilí mo hotau ngaahi uōtí.
ʻOku kei hokohoko atu pē ʻeku saiʻia ʻi he ʻOkesitulā ʻi he Temipale Sikueá mei he mamaʻó, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku tāpuekina kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau kumi ai ki ha ngaahi faingamālie ke tokoni mo fakahīkihikiʻi ʻa e ʻEikí ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai pea ʻi ha faʻahinga founga pē te tau lavá (vakai, Saame 150:6). ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻetau lava ke vahevahe ʻetau fakamoʻoní ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi meʻafoakí mo e ngaahi talēnití, kau ai mo e mūsiká. ʻOku tāpuekina kitautolu, pea ʻoku tau faitāpuekina ʻa e niʻihi kehé, ʻi heʻetau vahevahe ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e talēniti ko iá mo e fānau ʻa e ʻOtuá pea mo “hikiʻi hake [ʻa] e feituʻu ʻoku tau tuʻu aí.”