2025
Hola mei Vietinemí
Siulai 2025


“Hola mei Vietinemí,” Liahona, Siulai 2025.

Ngaahi Talanoa mei he Kau Māʻoniʻoní, Voliume 4

Hola mei Vietinemí

ʻI he taimi naʻe faingataʻaʻia ai ʻa e Kāingalotu Vietinemí ʻi he taú, fetukutukú, ngaahi nofoʻangá, mo e veteki honau ngaahi fāmilí, naʻa nau pīkitai ki heʻenau tuí.

ongo tangata ʻokú na siofi ha tangikē-tau ʻoku lele hifo

Tā fakatātaaʻi ʻe David Green

ʻI ha Sāpate tafitonga ʻe taha ʻi ʻEpeleli 1975, ʻi he fonua kuo uesia ʻe he taú ko Vietinemí, naʻe hū mai ʻa Ngūeni Vani Tei (naʻe ui pē ko Tei), ko e palesiteni fakakolo ʻo e Kolo Saikoní ki he falelotu ʻo e feituʻú. Naʻe takatakai ʻe he kāingalotú ia ʻi he taimi pē ko iá, pea fotu mei honau fofongá ʻa e loto taʻe-fiemālié mo e fakaʻānauá. “Palesiteni Tei! Naʻa nau kaila, Palesiteni Tei!” “ʻOkú ke maʻu ha ongoongo?”

Naʻá ne talaange, “Te u talaatu e meʻa kotoa ʻoku ou ʻiló ʻi he ʻosi ʻa e houalotu sākalamēnití.” Naʻá ne kole ki he tokotaha kotoa ʻi he haʻofangá ke nau nonga pē. “ʻE tali kātoa hoʻomou ngaahi fehuʻí.”

ko e tali ʻe he palesiteni fakakoló ha foaki vahehongofulu

Ko e tali ʻe Ngūeni Vani Tei, ko e palesiteni fakakolo ʻo e Kolo Saikoní, ha foaki vahe-hongofulu ʻi he1973—fakafuofua ki ha taʻu ʻe ua kimuʻa pea toki fakamālohiʻi ʻe he taú ʻa e kāingalotú ke nau mavahe mei Saikoní.

Kuo laui taʻu e hoko ʻa Vietinemi ko ha fonua moveuveú. Naʻe mapuna ʻa e moveuveú ʻi ha taimi siʻi pē mei he ʻosi ʻa e Tau Hono Ua ʻa Māmaní. Naʻe kau ʻa e kau sōtia ʻAmeliká mo e Kau Vietinemi Tongá ʻo fakafepakiʻi ʻa e puleʻi fakakominiusi ʻo Vietinemi Tokelaú ʻo meimei taʻu ʻe hongofulu tupu, ka naʻe fakatupu ʻe he lahi ʻo e kafó ke holomui ʻa ʻAmelika mei he taú. Kuo fakaofi mai ʻeni ʻa e ngaahi konga kau Vietinemi Tokelaú ke kapa ʻa e kolomuʻa fakatonga ʻo Saikoní.

ʻI he hū atu ʻa Palesiteni Tei ki he falelotú ʻo nofo ʻi muʻa ʻi he lokí, naʻá ne lava pē ʻo fanongo ki he longoaʻa ʻa e fefanaʻakí. Ko e tau ko iá naʻá ne ʻomai ha Kāingalotu Vietinemi tokolahi ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí kuó ne hanga ʻeni ʻe ia ʻo veuki ʻa e kiʻi koló.

ʻI he ʻosi ʻa e houalotú, naʻe fakahā ʻe Palesiteni Tei ki he Kāingalotú kuo loto fiemālie ʻa e ʻŌfisi ʻAmipasitoa ʻAmeliká ke fetukutuku ʻa e Kau mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe vili ʻa e kāingalotu ʻo e koló ke ʻuluaki fetukutuku ʻa e fāmili ʻo Palesiteni Teí koeʻuhí ka ne lava ʻo tokanga kakato ki hono fetukutuku ʻo e toengá.

Naʻe puna leva hono uaifi ko Liení, mo siʻena fānau ʻe toko tolú, fakataha mo siʻene fineʻeikí mo hono ngaahi tokouá, mei Saikoni ʻi ha ngaahi houa siʻi pē mei ai.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe heka paiki ai ʻa Palesiteni Tei mo hano kaungā mēmipa ko Tulani Vani Ngia, ke kumi tokoni ki he Kolosi Kula Fakavahaʻapuleʻangá. Ka naʻe ʻikai fuoloa kuó na fetaulaki mo ha tangikē tau mo hano fuʻu meʻafana lahi naʻe lele fakahangatonu vave ange kiate kinaua.

Naʻe afe vave ʻa Ngia mei he halá, peá na totolo hifo mo Palesiteni Tei ke toitoi ʻi ha luo. Naʻe ʻuʻulu mai pē ʻa e tangikē taú ʻo fakalaka ʻiate kinaua.

Ko Saikoní ʻi he taimi ko ʻení naʻe maʻu ia ʻe he kau Vietinemi Tokelaú.

Hili ha uike ʻe taha mei ai, ʻi Mē ʻo e 1975, kuo hifo atu ʻa Li Mai Lieni mei ha pasi tokolahi ʻi ha nofoʻanga fakakautau ofi ki Seni Tieko ʻi Kalefōnia, ʻi he Matāfanga Fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ʻi muʻa ʻiate ia ha ngaahi tēniti lahi fau naʻe fokotuʻu ke malu ai ʻa e kau kumi hūfanga ʻe toko 18,000 mei Vietinemí.

Naʻe ʻikai siʻa paʻanga ʻa Lieni pea siʻisiʻi ʻene lea faka-Pilitāniá. Pea naʻe ʻi ai ʻene kiʻi fānau ʻe toko tolú ke tokangaʻi lolotonga ia ʻene tatali ki ha ongoongo fekauʻaki mo siʻono husepānití ʻi Vietinemi.

Naʻe fai ʻe Lieni hono lelei tahá ʻi honau ʻuluaki pō ʻi he ʻapitangá, ke fakafiemālieʻi ʻene kiʻi fānaú. Naʻe ʻikai ke tufa ange ʻe he ʻapitangá ha sipi kafu ka ko ha kiʻi mohenga pēpē pē ʻe taha. Naʻe fakaʻefihi ʻene ongo kiʻi tamaiki tangata ko Vū mo Huí ʻi he kiʻi loto mohengá kae mohe ʻa e kiʻi pēpeé ʻi ha kiʻi mohenga tautau (hammock) naʻe ngaohi ʻe Lieni mei ha tupenu kafu mo ha ngaahi ulapa-peni (rubber bands).

Naʻe ʻikai ha feituʻu ia ke tokoto ai ʻa Lieni, ko ia naʻe siʻi mohe pē ʻi he tapaʻi mohengá, ʻo falala ki ha fuʻu pou ʻo e tēnití. Naʻe momoko ʻa e poʻulí, pea fakaʻau ke toe siʻi kovi ange ʻene tuʻunga moʻuí. Naʻe ʻikai fuoloa kuo maʻu ia ʻe he fatafata vaivaí.

Naʻá ne lotu taʻe-tuku ke kei matuʻuaki ʻe hono husepānití, ʻo tui kapau te ne ikunaʻi ʻe ia hono faingataʻaʻiá, ʻe pehē pē mo hono husepānití. Naʻe ʻikai ke ne maʻu ha ongoongo mei ai talu ʻene mavahe mei Saikoní.

Ko e taimi naʻe fakanaʻanaʻa ai ʻe Lieni siʻene pēpē naʻe tangi he pongipongí, naʻe tangi mo ia foki. Naʻá ne kole ki he ʻEikí, “ʻAloʻofa muʻa, ʻo tuku ke u lavaʻi ʻa e ʻahó ni.”

ʻI he 1976, naʻe tuku pōpula ai ʻa Palesiteni Tei ʻi Tani Ongi Nami (Thành Ông Năm). Naʻe fuʻu fie fanongo ki ha ongoongo fekauʻaki mo siʻono uaifí mo e fānaú, ka ko e meʻa pē naʻá ne ʻilo fekauʻaki mo sioʻono fāmilí naʻe maʻu ia ʻi ha mākoni mei he palesiteni ʻo e Misiona Hong Kong: “Sai pē ʻa Lieni mo e fāmilí. Mo e Siasí.”

Ko e ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe taha mo e konga mei ai, pea ʻoku fifili ʻa Tei pe ko e fē ha taimi ʻe toe tauʻatāina ai.

Ko e holoki moʻui ʻa e ʻapi pōpulá. Naʻe tauhi ʻa Tei mo hono kaungā pōpulá ʻi ha fale nofoʻanga naʻe fonu ʻi he fanga kumaá. Naʻa nau mohe ʻi ha ngaahi mohenga naʻe ngaohi mei ha ngaahi lauʻi ukamea. Naʻe fakatupu ʻe he siʻisiʻi mo e mafu ʻa e meʻakaí, fakataha mo e ngaahi tūkunga ʻuli ʻi he ʻapitangá, ke maʻungofua e kau tangatá ʻe he mahaki hangē ko e tuʻu totó (dysentery) mo e veli ʻo e kilí (berinberi).

Naʻe kau ʻi hono toe ako foʻou ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e puleʻanga foʻoú ha ngāue lahi pea mo hono toe akoʻi fakapolitikale. Ko ha taha pē naʻá ne maumauʻi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e nofoʻangá naʻe tā fakamamahiʻi pe tukupōpula tautea mavahe.

Kuo moʻui mai ʻa Tei ʻi heʻene fakalongolongo pē mo pīkitai ki heʻene tuí. ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe fakakaukau ai ke hola mei he ʻapi pōpulá. Ka naʻá ne ongoʻi naʻe taʻofi ia ʻe he ʻEikí. Naʻe fanafana ange ʻa e Laumālié, “Kātaki pē” “ʻE lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he taimi ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻEikí.”

Naʻe toki ʻilo ʻe Tei kimui ange, kuo fakangofua hono tuofefine ko Paá, ke ʻaʻahi ange ki ai ʻi he ʻapi-pōpulá. Kapau te ne lava ʻo mono fakafufū ange ki ai ha tohi ki hono fāmilí, te ne lava ʻo fakaaʻu ia kiate kinautolu.

ʻI he ʻaho ʻo e ʻaʻahi mai ʻa Paá, naʻe tatali ʻa Tei ʻi he lainé kae sivi ʻe he kau leʻó ʻa e sino ʻo e kau pōpula ʻi muʻa ʻiate iá. Naʻá ne fufuuʻi ʻa e kiʻi tohí ʻi he tupenu ʻaofi ʻi loto ʻi hono tataá. Peá ne faʻo leva ha kiʻi pepa siʻisiʻi mo ha peni ʻi he loto tataá. Ka monūʻia, ʻe tohoakiʻi ʻe he kiʻi pepá e tokanga ʻa e kau leʻó.

Naʻa nau vakavakaiʻi ʻa e pení mo e kiʻi pepá, pea tuku ange leva ke ʻalu.

ʻIkai fuoloa, kuo sio ʻa Tei ki siʻono tuofefiné peá ne mono ʻa e kiʻi tohí ki hono nimá. Naʻá ne tangi ʻi hono ʻoange ʻe Pā ki ai ha meʻakai mo ha paʻangá. Naʻá ne falala te ne ʻave ʻene tohí kia Lieni.

ʻOsi ha māhina ʻe ono, kuo toe foki mai ʻa Pā ki he ʻapitangá mo ha tohi. Naʻe ʻi loto ha laʻitā ʻo Lieni mo e fānaú. Naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai ke toe lava ʻo tatali.

Kuo pau ke ne kumi ha founga ke hola ai mei he ʻapitangá ki siʻono fāmilí.

Ko Ngūeni Vani Tei mo hono famili

Ko Ngūeni Vani Tei mo hono uaifí, Le Mai Lieni, mo hona fohá ʻi he 1973. Naʻe kumi hūfanga mo siʻena fānaú ʻe toko tolu ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ka naʻe fakamālohiʻi ʻa Tei ke ʻalu ki ha ʻapitanga pōpula. Naʻá ne pehē kimui ange, “Naʻá ku hao moʻui mei he ʻapitanga toe akoʻi foʻoú koeʻuhí … he naʻá ku tui kia Sīsū Kalaisi.”

Naʻe ʻosi aleaʻi ʻe he Ngaahi Vaʻa Tokoni Fakasōsiale ʻa e Siasí mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití ke nau tokangaʻi ha kau kumi hūfanga Vietinemi ʻe toko 550, pea ko honau tokolahi tahá naʻe ʻikai ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe maluʻi ʻa Lieni mo siʻono fāmilí ʻe Filipe Feleima mo hono uaifi ko Militiletí, ko ha palōfesa ʻi he Univēsiti Pilikihami ʻIongí. Naʻa nau tokoni ke hiki mai ʻa e fāmilí mei Kalefōnia ki Polovo, ʻi ʻIutā.

ʻI he kamataʻangá, naʻe faingataʻa ke maʻu ʻe Lieni ha ngāue. Naʻe ʻave ia ʻe Filipe ki ha falekoloa maʻamaʻa ke tohi kole ki ha lakanga tauhi fale. Ka ʻi he lolotonga ʻo e ʻinitaviú, naʻe haehae ʻe he pulé ia ʻene tipiloma mei he ako māʻolungá pea talaange, “ʻOku ʻikai fakaʻaongaʻi ʻeni ʻi heni.”

Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne maʻu ha ngāue fakataimi ko e toli fua-melie ʻi ha ngoue fuaʻi ʻakau ofi pē. Hili ia peá ne toki maʻu ha ngāue ko ha taha tuitui pea tānaki atu ki siʻene paʻanga hū maí haʻane taʻo keke mali. Naʻá ne maʻu foki ha paʻanga ʻi ha tokoni ʻa Filipe, ʻaki haʻane taipeʻi ha ngaahi lipooti maʻá e fānau ako BYU.

ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻaʻia hono fāmilí, naʻe kei angatonu pē ʻa Lieni ki he ʻEikí. Naʻá ne akoʻi ʻene fānaú ʻi he mālohi ʻo e lotú, ʻi heʻene ʻiloʻi te ne ala faitokonia kinautolu ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá.

Pea ʻi he konga kimui ʻo e 1977, naʻe ʻilo ai ʻe Lieni naʻe ʻi ha ʻapitanga kumi hūfanga hono husepānití ʻi Malēsia. Naʻe lava ʻo mavahe mei Vietinemi ʻi ha vaka toutai motuʻa, ʻi he fāifai pea tukuange ia mei Tani Ongi Namí. Kuó ne mateuteu ʻeni ke toe fakataha mo siʻono fāmilí. Ko e meʻa pē naʻá ne fiemaʻú ko ha tokotaha ke ne fakapaʻanga.

Naʻe kamata leva ʻa Lieni ke ngāue ʻi ha ngaahi houa lahi ange ke tānaki ha paʻanga ke ʻomai ʻa Tei ki he ʻIunaiteti Siteití.

ʻI Sānuali ʻo e 1978, naʻe tangutu tailiili ai ʻa Lī Mai Lieni ʻi ha kā naʻe lele ki he Malaʻe Vakapuna Fakavahaʻa Puleʻanga Sōleki Sití. Ko ʻene ʻalu ʻeni ke fuofua feʻiloaki mo siʻono husepānití ʻi ha meimei taʻu ʻaki ʻeni ʻe tolu.

Hili ʻene aʻu atu ki he malaʻe vakapuná, naʻe kau fakataha atu ai ʻa Lieni mo ha ngaahi kaungāmeʻa kehe mo ha kāingalotu ʻo e Siasí naʻa nau ōmai ke talitali ʻa Tei.

Ne ʻikai fuoloa, kuo fakatokangaʻi atu ʻe Lieni ʻa Tei ʻoku hifo mai ʻi he sitepu ʻuhilá. Naʻe tea pea hangē ʻoku siosio-noa peé. Ka ʻi he ʻasi atu ʻa Liení, naʻá ne ui mai ia. Naʻe ʻikai faʻa mapukepuke ʻe Lieni siʻene fiefiá.

Naʻá ne fusi mai ʻa Tei ʻo fāʻofua ki ai. Naʻá ne fanafana ange, “Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he langí, kuo fāifai peá ke aʻu mai ki ʻapi!”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Nguyen and Hughes, When Faith Endures, 1, 5–7. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke tonu; kae ʻikai ko e “The,” ko e maʻuʻanga fakamatala totonú ʻoku sipela ia ai ko e “Tay.”

  2. Kiernan, Việt Nam, 385–91, 395–451; Taylor, History of the Vietnamese, 446–47, 478–83, 536–619.

  3. Nguyen and Hughes, When Faith Endures, 1, 6–18, 119, 127–33, 136–37; Britsch, From the East, 435–37; “Saigon Branch Evacuation List,” May 13, 1975, First Presidency, General Correspondence, CHL; Le, Oral History Interview, 1–3; Nguyen, “Escape from Vietnam,” 29.

  4. Le, Oral History Interview, 2–5, 9–10, 16–19, 21, 23, 27; Nguyen and Hughes, When Faith Endures, 236.

  5. Nguyen and Hughes, When Faith Endures, 158–60, 163, 184, 190. Naʻe liliu ʻa e konga leá ke lava ʻo lau; ko e maʻuʻanga fakamatala totonú ʻoku tuʻu ia ai ko e “LIEN AND FAMILY FINE WITH CHURCH.”

  6. Nguyen and Hughes, When Faith Endures, 160–62, 165–73, 174–79, 189; Vo, Bamboo Gulag, 62–63, 72, 77, 117–26, 143–46, 151–56. Naʻe liliu ʻa e konga leá ke lava ʻo lau; Naʻe liliu ʻa e “would” ʻi he tatau totonú ki he “will.”

  7. Nguyen and Hughes, When Faith Endures, 190–94.

  8. Nguyen Van The, ʻi he Water Tower Chronicles (blog), watertowerchronicles.weebly.com/the-van-nguyens-story.

  9. Le, Oral History Interview, 29, 45–63; Nguyen and Hughes, When Faith Endures, 195–98, 203–13, 220.