Ngaahi peesi fakalotofonuá
Ko Hono Moʻuiʻaki ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ʻĀtakai ʻo e Pasifiki Sauté ʻi ha Ngaahi Founga Tuʻuloa
ʻI he ngaahi kolo lalahi, tukui kolo, mo e fanga kiʻi kolo iiki ʻi he Pasifiki Tongá, ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha ngaahi founga tokoni mālie ke paotoloaki ʻa e moʻui fakalaumālié mo e moʻui fakatuʻasinó fakatouʻosi.
ʻI hono fakaʻaongaʻi ko ia ʻo e ngaahi langa tuʻuloa mo feʻunga mo e ʻātakaí mo e ngaahi tōʻonga monomono ki he ngaahi falelotú, ʻoku ʻikai ngata pē hono ʻomai ʻe he Siasí ha ngaahi feituʻu toputapu ke lotu ai ʻa e kāingalotú, ka ʻokú ne toe maluʻi ai mo fakatupu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni mahuʻinga, ʻo tāpuekina kotoa ai ʻa e kakaí.
ʻI ha ʻinitaviu kimuí ni ʻo ʻEletā Pita F. Meesi (Peter F. Muers), ko e Palesiteni Fakaʻēlia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻá ne pehē ai ko e lahi ʻo e ngaahi falelotu foʻou ʻo e Siasí ʻoku ʻi ai hanau ngaahi tānakiʻanga vai. Ka naʻe ʻikai ʻa e ngaahi tānakiʻanga vai ko ʻení, ʻe faingataʻa ke maʻu ha vai maʻa pea faʻa iku ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí ha vai ʻuli pe lue-lalo fakaʻaho ʻi ha ngaahi kilomita lahi ke maʻu ha vai ʻoku feʻunga ke fakaʻaongaʻi.
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Meesi, “Te tau lava ʻo tānaki ha vai mei he funga ʻató ki he ngaahi tangikē vaí. ʻI he ngaahi feituʻu hangē ko Pāpua Niu Kini, Vanuatu, mo e ʻOtumotu Solomoné, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hoʻomou maʻu ʻa e laʻaá, ka ʻoku toe lahi foki ai ʻa e ʻuhoʻuhá, ko ia ʻoku fonu vave ʻa e ngaahi tangikeé.
Ko ʻetau langa ko ia ha falelotu ʻi ha kiʻi koló, ʻoku nau maʻu ai ha maʻuʻanga vai lelei mo maʻa. Ko ha kiʻi ʻaonga ia ʻo e tuʻu ha falelotu ʻo e Siasí ʻi honau kiʻi koló,” ko ʻene leá ia.
Ko ha ʻaonga ʻe taha ʻoku hoko ʻi he lahi ʻo e ngaahi fale foʻoú ko e naunau maʻuʻanga ivi mei he laʻaá, ʻo ne fetongi ʻa e ngaahi mīsini ʻuhila tīsoló ʻaki ha maʻuʻanga ivi ʻoku tuʻuloa.
ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e siʻi ʻo e fakamolé mo e faingofua hono tauhí, ʻi ha feituʻu hangē ko Pāpua Niu Kiní, ʻa ia ʻoku fakafuofua ko ha meimei 85% ʻo e kakai fakakātoa ʻi aí ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha ʻuhila.
ʻI ha falelotu ʻe taha ʻi Kuinisilani, ʻi ʻAositelēlia, ʻoku maʻamaʻa ange ʻi he taimí ni ʻa e totongi ʻuhilá ʻaki ha 70% makatuʻunga ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi pēnolo liliu ʻo e laʻaá ki he ʻuhilá (solar panels). ʻI he ʻēlia tatau pē, ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe ha falelotu ʻe 6 ki he 24 ʻa e maʻuʻanga ʻuhila mei he laʻaá pea ʻoku fai ha fakakaukau ke fokotuʻu ʻa e maʻuʻanga ʻuhila mei he laʻaá ʻi he falelotu ʻe 18 ʻoku kei toé. ʻI hono fakaʻaongaʻi ko ia ʻa e maʻuʻanga ʻuhila mei he laʻaá, ʻoku hoko leva ʻa e ngaahi falelotu ko ʻení ko ha maama fakatuʻasino mo fakalaumālie ki he koló.
ʻI Kilipatí, kuo fakapaʻanga ʻe he Siasí ha mīsini sivi vai ʻoku fakaivia mei he laʻaá ke ne fakafepakiʻi hono uesia ʻo e ngaahi maʻuʻanga vai maʻá ʻe he māʻolunga ʻa e tahí. ʻOku fakahaofi ʻe he ngaahi maʻuʻanga tokoni foʻou ko ʻeni ki he vai maʻá ʻa e moʻuí mo fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga moʻui leleí ʻi he ngaahi kolo kuo ʻosi fokotuʻu aí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Meesi, “Ko hono olá, kuo maʻu ʻeni ʻe he ʻotumotú ni ha vai lelei mo nau moʻui lelei ange.”
ʻOku fenāpasi ʻa e lotoʻaki ʻe he Siasí ʻa e tuʻunga lelei tuʻuloá mo ʻene tui ki he fatongia tauhí, pe fatongia toputapu, ki māmaní. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Pīsope Sēlati Kōsei (Gerald Caussé), ko e Pīsope Pule ʻo e Siasí, ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, “Te tau fakaʻapaʻapa mo ʻofa fēfē ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kae ʻikai fakaʻapaʻapaʻi mo ʻofaʻi ʻEna ngaahi fakatupú?”
ʻI he ngaahi ngāué ni pea mo ha ngaahi ngāue kehe, ʻoku kei fakamālohia ai ʻe he Siasí ʻa e kakai ʻi he Pasifiki Sauté, ʻi hono fakafōtungaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni, ʻoku kau ʻi he tuʻunga fakaākongá ʻa e tokangaʻi ʻo e kakaí mo e ʻātakaí fakatouʻosi.