Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá
Tui kiate Ia, Tui ke Maʻu
ʻOku taki ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e fakafoʻituituí ke ne maʻu ʻa e ngaahi ouaú mo fakahoko ʻa e ngaahi fuakava ʻi he Fale ʻo e ʻEikí.
Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fakamamafaʻi ʻe he ʻĒliá ʻi he 2025 ke tānaki ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ki he temipalé. ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa mahuʻingá ke ʻi ai ha lekomeni temipale ʻa e toʻu tupú ʻoku kei ngāue, maʻu ʻe he kakai lalahí honau ʻenitaumení, silaʻi ʻa e ngaahi mātuʻa malí mo e ngaahi fāmilí, pea ke ʻi ai ha lekomeni temipale ʻa e kakai lalahí.
ʻI he 2024, naʻe ʻi ai ha lekomeni temipale ʻa ha toʻu tupu ʻe toko 18,746—ʻo tokolahi ʻaki ha toko 2,000 tupu mei he 2023—mo fakahaaʻi ai ʻenau falala kia Sīsū Kalaisí. ʻI he taʻu tatau pē, naʻe maʻu ai ʻe ha kāingalotu ʻe toko 4,484 honau ʻenitaumení, pea mo ha niʻihi fakafoʻituitui ʻe toko 600 tupu naʻe sila ki honau mali. ʻOku kamata ʻa e ngaahi fehuʻi ʻo e lekomeni temipalé ʻaki ʻa e: “ʻOkú ke tui mo maʻu ha fakamoʻoni ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOku ʻi ai haʻo fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo Hono tufakanga ko ho Fakamoʻui mo e Huhuʻí?” ʻOku kamata ʻa e meʻa kotoa pē ʻaki ʻa e tuí.
Ko ha tokolahi ʻo e toʻu tupu ʻoku nau nofo ofi ki he ngaahi temipalé ʻoku nau fiefia ke kau ʻi he papitaiso fakauike maʻa ʻenau ngaahi kuí. ʻOku tokoni ʻeni ke nau ongoʻi fehokotaki mo honau ngaahi ʻofaʻangá mo “fakakaukau fakasilesitiale.” ʻI he taʻu ʻe ua pe fā ka hoko maí, ʻe tokolahi ange ai ʻa e toʻu tupu ʻoku nofo ofi ki he ngaahi temipale ʻi he Pasifikí, ʻa ia ʻoku lolotonga langa ʻi Pooti Vila, Vanuatu; Pango Pango, Haʻamoa ʻAmelika; Neiafu, Tonga; Talauā, Kilipati; mo Pooti Molesipī, Pāpua Niu Kini.
Naʻá ku silaʻi ʻa Kala mo Mafi ʻi he Temipale Hēmilitoní, ʻi Sānuali, ʻo na fefuakavaʻaki ai pea mo e ʻOtuá foki. Naʻe fakamoʻoni ki he meʻá ni siʻi fineʻeiki ʻa Mafí, ongomātuʻa ʻa Kalá (ʻokú na lolotonga hoko ko ha ongo taki ʻi he misioná ʻi Peefi), mo ha niʻihi kehe naʻe ngāue mo kinaua ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Ko e silaʻi ko ia ko ha ongomātuʻa malí, ko e ouau hono nima ia ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí. Naʻe tokoni ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ke maʻu ʻe Kala mo Mafi ʻa e ngaahi ouaú mo na fakahoko ʻa e ngaahi fuakava ʻi he fale ʻo e ʻEikí.
Ko e taimi ʻoku fakahoko ai ʻe he niʻihi fakafoʻituituí ʻa e fuakava ʻo e malí ʻi he temipalé, ʻokú nau fefuakavaʻaki ai mo e ʻOtuá pea mo honau malí. ʻOku fepalōmesiʻaki ai ʻa e ongomeʻa malí pea ki he ʻOtuá pea ʻoku talaʻofa ange ʻa e hākeakiʻí mo e fāmili taʻengatá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:19–20). ʻOku maʻu ʻe he fānau ʻoku fanauʻi ʻi ha mātuʻa kuo silaʻí, pe toki silaʻi kimui ange kiate kinautolú, ʻa e totonu ke hoko ko ha konga ʻo ha fāmili taʻengata.
Ko e meʻa tatau ia naʻe hoko ki he fāmili Halangá (Haraga), ʻa ia naʻa nau ōmai ki he Temipale Hēmilitoní ʻi ʻEpeleli 2024. Naʻe maʻu ʻe he ongomātuʻá hona ʻenitaumení pea mo silaʻi kinaua, mo ʻena taʻahine ko Pāpulaá. Naʻe toe silaʻi foki mo Misa Halanga ki heʻene ongomātuʻa kuo ʻosi pekiá.
Ko Misa Halangá ko e fuofua tokotaha ia ʻo e fāmilí ke ne tali ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi he taimi naʻe papitaiso ai ʻi he 2011. Naʻe toki kau fakataha mo hono uaifí mo ʻena fānau fefiné ʻi he 2015.
Ko e fakaʻānaua taupotu taha ʻa e fāmili Halangá ke nau hū fakataha ʻi he temipalé ke nau hoko ko ha fāmili taʻengata. Naʻe hoko siʻenau fakaʻānauá ʻi ʻEpeleli ʻo e 2024, ʻi he taimi naʻá na hū ai ʻi he Temipale Hēmilitoní ke maʻu ʻenitaumeni mo silaʻí. Naʻe taki kinautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouaú pea mo fakahoko ha ngaahi fuakava ʻi he Fale ʻo e ʻEikí.
Ko e hā ʻoku Mahuʻinga ai ʻa e Mali Temipalé?
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e meʻa fakafoʻituitui ʻa e fakamoʻuí, ka ko e hākeakiʻí ko ha meʻa fakafāmili ia.” Ko e ngaahi ouau fakatemipalé, kau ai ʻa e silá, fokotuʻu ʻo e ngaahi feohi taʻengata ʻa e husepānití mo e uaifí, ʻe lava ia ʻo fakalaka atu ʻi he maté kapau te na faitōnunga. ʻE lava foki ke kei hokohoko atu ʻa e feohi ʻa e mātuʻá mo e fānaú ʻo ope atu ʻi he moʻui fakamatelié, ʻo fakafehokotaki ʻa e ngaahi toʻu tangatá ʻi ha feohi fakafāmili taʻengata.
“Ko ia ia ʻokú ne tali ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻokú ne tali au; pea ʻe tānaki ʻa kinautolu kiate au ʻi he māmaní pea ʻi he taʻengatá” (T&F 39:22).
Naʻe toe akoʻi foki ʻe Palesiteni Nalesoni: “[ʻI he ngaahi fuakavá], ʻOku tau fokotuʻu ai ha . . . fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻo Ne lava ai ʻo tāpuakiʻi mo liliu kitautolu. Kapau te tau tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ʻe tataki kitautolu ʻe he fuakava ko iá ke tau toe ofi ange kiate Ia. . . . Ko e kau tauhi fuakava ko ia ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá pea tuku ke Ne ikuná ʻoku nau ʻai Ia ke hoko ko e ivi tākiekina mālohi taha ʻi heʻenau moʻuí.”
Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani “Ko e fuakavá ko ha aleapau fakalaumālie, ko ha palōmesi mamalu ki he ʻOtua ko ʻetau Tamaí te tau moʻui ʻaki mo fakahoko ʻi ha founga pau—ʻa e founga ʻa Hono ʻAlo, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku talaʻofa mai ʻe he Tamaí, ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngeia kotoa ʻo e moʻui taʻengatá.”
Hangē ko e ngaahi ouau kehé, ʻoku fiemaʻu ʻa e faitōnunga fakafoʻituituí ki ha ouau ʻi māmani ke lava ʻo silaʻi, pe ʻaonga, ʻi he langí ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá.
“Pea ko ʻeni, ko e meʻa ʻi he fuakava kuo mou faí ʻe ui ai ʻa kimoutolu ko e fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha, pea mo hono ngaahi ʻofefine; he vakai, ʻi he ʻahó ni kuó ne fanauʻi fakalaumālie ʻa kimoutolu; he ʻoku mou pehē kuo liliu ʻa homou lotó ʻi he tui ki hono huafá; ko ia, kuo fanauʻi ʻa kimoutolu ʻiate ia ʻo mou hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine” (Mōsaia 5:7).
Fakaafe ke Ngāue
ʻOku ou fakaafeʻi ai ʻa e:
-
Toʻu tupu ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau lekomeni temipalé.
-
Kakai lalahi taʻu 18 ki ʻolunga ʻoku ʻikai ke nau kei ʻi he akoʻanga māʻolungá.
-
Ngaahi mātuʻa mali mo e ngaahi fāmili ʻoku teʻeki ai ke silaʻí.
-
Kakaki lalahi ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau lekomeni temipale ʻoku lolotonga ʻaongá.
Talanoa mo hoʻomou kau pīsopé mo e kau palesiteni fakakoló ke kamata ʻa e ngāué ni. Maʻu ʻa e ngaahi ouaú, fakahoko ʻa e ngaahi fuakavá, pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻoku maʻu ʻi he Fale ʻo e ʻEikí.