“Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí,” Liahona, Sune 2025.
Houʻeiki Fafine ʻo e Fuakavá
Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí
Ko ha ngāue toputapu ia ke ngāue fakataha mo Sīsū Kalaisi ʻi hono tāpuekina e moʻui ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.
Ko Hono Fokotuʻu Hake ʻe Kalaisi e ʻOfefine ʻo Sailosí, tā fakatātā ʻa Greg K. Olsen
“Naʻe ʻikai fuoloa mei hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá ʻi he 1842 mo e kamata ʻo e ʻaʻahi ngāue fakaetauhí hili hono. …
“Neongo kuo liliu ʻa e fakaikiiki ʻo e foungá talu mei he ngaahi ʻaho ko ia kimuʻá, ka ʻoku kei tatau pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní—ke ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí.”
ʻOku ʻikai fekauʻaki ʻa e ngāue fakaetauhí mo e lisi vakaiʻí; ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi vā fetuʻutakí—ʻa hotau vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé pea mo hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá. ʻI he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá ʻoku tau lau ai: “ʻOku ʻuhinga ʻa e ngāue fakaetauhí ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí (vakai, Mātiu 20:26–28). Na‘á Ne ʻofa‘i, akoʻi, hūfia, fakafiemālie‘i, mo tāpuakiʻi ʻa kinautolu naʻe feohi mo Iá (vakai, Ngāue 10:38). ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau feinga ke ngāue fakaetauhi ki he fānau ʻa e ʻOtuá.”
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e faingataʻá, ko e angamaheni ʻo e meʻa ʻoku tau fiemaʻu lahi tahá, ko ha taha ke fanongo mo feohi mo kitautolu. … Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakaʻamu ke ʻi ai ha taha ʻe kaungā mamahi mo tangi fakataha mo kitautolu; tuku muʻa ke tau fakahaaʻi ʻetau ongoʻi mamahí, puputuʻú, naʻa mo e ʻitá; pea ke tau ʻiloʻi fakataha ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻilo.”
Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha tamai naʻe vahe ange ke hoa ngāue fakaetauhi mo hono foha ʻoku ʻi he toʻu akonakí, ʻKo e ngāue fakaetauhí ʻa e taimi ʻoku tau mahulu hake ai mei he hoko pē ko ha kaungāʻapi ʻokú ne ʻomi ʻa e fanga kiʻi kūkisí, ʻo hoko ko ha ngaahi kaungāmeʻa falalaʻanga, mo ha kau ʻuluaki tokoni fakalaumālie.’”
ʻOku Kehekehe ʻa e Tokotaha Fakafoʻituitui Takitaha
Naʻe tataki ha fefine ngāue fakaetauhi ʻi Nuʻu Sila ki ha founga makehe ke tokoniʻi ai ha fefine ʻi hono uōtí. Naʻe toki māvae ʻa e fefine ko ʻení mo hono husepānití. Naʻe ʻā fuoloa ʻa e fefine ngāue fakaetauhí mo ʻene pēpeé peá ne fakatokangaʻi ʻoku lolotonga moʻui e maama ʻinitaneti ʻa e fefine ko ʻení ʻi he ngaahi houa fuoloa ʻo e poó, ko ia naʻá ne fakakaukau ke tohi kiate ia. Hili ʻene lotua e founga ʻe lava ke ne tokoni aí, naʻe ueʻi ia ke ne tuku ha taimi ke mohe ai he lolotonga ʻo e ʻahó pea seti ʻene uasí ke ʻā ʻi he tuʻapoó ke talatalanoa ai mo e fefine ko ʻení ʻaki ʻene tohi kiate ia ʻi he ʻinitanetí koeʻuhí ko e taimi ʻeni naʻe ongoʻi loto-mamahi mo taʻelata ai ʻa e fefine ko ʻení pea tautautefito ki heʻene ʻofa ki hono husepānití.
ʻI heʻena fetohiʻaki angamahení mo e fakaafe mei he ongo fafine ngāue fakaetauhí, naʻe ʻalu pē taimí mo e kamata haʻu ʻa e fefiné ni ki he lotú. Naʻe fakaheka ia ʻe he ongo fefine ngāue fakaetauhí ʻo nau ō ki he ngaahi fakatahaʻangá mo e ngaahi ʻekitivitií. Naʻá ne maʻu leva ʻa e holi ke talanoa ki heʻene pīsopé fekauʻaki mo hono fakafoʻou ʻene lekomeni temipalé.
Hili ha uike ʻe taha mei hono maʻu ʻene lekomení, naʻá ne ʻalu fakataha mo ʻene kau fafine ngāue fakaetauhí ki he temipalé. ʻI he taimi ko ʻeni ʻo e tokanga fakalaumālié, naʻe ʻikai ke ne toe ongoʻi tuenoa.
Naʻe hoko moʻoni ʻa e kau fafine ngāue fakaetauhi ko ʻení ko ha ngaahi kaungāmeʻa falalaʻanga mo ha kau fuofua tokoni fakalaumālie ki he fefine ʻofeiná ni ʻi ha taimi faingataʻa ʻi heʻene moʻuí. Naʻa nau foaki ha fakafiemālie fakatuʻasino mo fakalaumālie. Ka naʻe fiemaʻu ki ai ha taimi, faʻa kātaki, angaʻofa, mo ha ngaahi fakaafe loto-ʻofa.
ʻI heʻene fekumi ki he ueʻi fakalaumālie ʻa e ʻEikí, naʻe tataki ai ʻa e fefine ngāue fakaetauhi ko ʻení ki ha founga makehe te ne lava ʻo tokoni ai. Ko hono aofangatukú, naʻe tataki ʻe he ngāue fakaetauhi fakalaumālie ko iá ʻa e fefine ko ʻení ke foki ki he temipalé pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá.
Ngāue Fakaetauhi ʻi he ʻOfa
Koeʻuhí ke tuʻuloa ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kau fafine ngāue fakaetauhi ko ʻení, naʻe fiemaʻu ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá mo e ʻofa naʻa nau maʻu ki he fefine ko ʻení. Te tau lava ʻo lotua ʻa e ʻofa ko iá kapau ʻoku ʻikai ke tau tomuʻa ongoʻi ia. He ʻikai tuʻuloa ʻa e ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ʻo kapau ʻoku makatuʻunga ia ʻi he fua fatongia ʻataʻatā pē, tautefito kapau ko kinautolu ʻoku vahe kitautolu ki aí ʻoku nau kiʻi momou ʻi he fuofua ʻaʻahí.
Naʻe pehē ʻe ʻEleta, Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku totonu ke tau “ʻofa mo ngāue fakaetauhi ʻi ha founga ʻoku ofi ange ai ʻa e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi.” Ke fai iá, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulaki ha ngaahi vā fetuʻutaki falalaʻanga mo kinautolu ʻoku vahe mai ke tau ngāue ki aí. ʻE tupulaki ʻa e faʻahinga vā fetuʻutaki ko iá hili ha ngaahi taimi. ʻE fiemaʻu ha meʻa lahi ange ia ʻi hono ʻave pē ha text pe fetaulaki ʻi he holó ʻi he lotú.
Kapau te tau fakakaukau ki he founga naʻe ngāue fakaetauhi mo lotua ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e founga ke ngāue fakaetauhi ai ki hotau ngaahi tokouá mo e tuongaʻané ʻo hangē ko ia ʻoku tau fakakaukau naʻá Ne mei faí, te tau ʻilo ʻa e meʻa ke faí. ʻOku tau maʻu ʻa e faingamālie ke fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau ngaahi ngāue fakaetauhí. Fakakaukau ki ha taha ʻi hoʻo moʻuí ʻokú mo feohi he taimí ni pe ʻi he kuohilí, pe ʻokú ke fakaʻamu naʻá mo feohi, ʻa ia ʻokú ne ʻai ke ke ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo fakamahuʻingaʻi koe, peá ne fakaʻaiʻai koe ke ke hoko ko ha tokotaha lelei ange ʻi hoʻo feohi pē mo iá, ʻa ia ʻokú ne fakaʻaiʻai koe ke ke fie muimui ki he Fakamoʻuí.
Ko e ʻuhinga ia ʻo e ngāue fakaetauhi māʻolunga mo māʻoniʻoni angé. ʻOku ʻikai faingataʻa; ʻoku faingofua, ka ʻoku fiemaʻu ha holi ke hoko ko e faʻahinga tokotaha pehē ki he niʻihi kehé, ʻa e faʻahinga tokotaha naʻe fai pehē ki ai e Fakamoʻuí ʻi he taimi ne nau feʻiloaki ai mo Iá. ʻOku hangē ʻa e ngāue fakaetauhí ko ha ako ngāue mo e Fakamoʻuí koeʻuhí he ʻoku tau akoako ke hoko ʻo hangē ko Iá pea ako ke ʻofa mo tokangaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he founga naʻá Ne mei faí.
Koeʻuhí ʻoku makehe ʻa e tokotaha fakafoʻituitui takitaha, te nau takitaha fiemaʻu ha meʻa kehekehe, ʻo hangē pē ko ia naʻe fai ʻe he fefine mei Nuʻu Silá. ʻI heʻetau lotua, feohi, pea fakafanongo fakamātoato ki he niʻihi kehé, te tau ʻiloʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí pea lava ke tau maʻu ha ueʻi fakalaumālie ke ʻiloʻi e founga mo e taimi ke tokoniʻi ai kinautolú, fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi.
ʻI heʻetau fakatupulaki ha vā fetuʻutaki ʻo e falalá, te tau lava ai ʻo tokoni ke fakamālohia e tui ʻa e niʻihi kehé ki he Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngāué pea ʻi he ngaahi pōpoaki fakafoʻituitui ʻoku tau ongoʻi ʻoku ueʻi kitautolu ke tau vahevahé. Kuo tāpuekina au ʻi he ngaahi taʻu kuohilí ʻaki ha kau fafine ngāue fakaetauhi fakalaumālie naʻa nau hoko ko ha niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻa ofi tahá. Naʻe fakamālohia au ʻe he ngaahi vā fetuʻutaki ko ia ʻo e falalá ʻi ha ngaahi founga lahi mo tokoniʻi au ke u ongoʻi ʻa e ʻofa mo e tokanga mai ʻa e Fakamoʻuí kiate aú.
ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ke ongoʻi foki ʻe kinautolu ʻoku tau ngāue fakaetauhi ki aí ʻa e ʻofa mo e tokanga ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú. Ko e founga ʻeni ʻoku tau ʻomi ai ʻa e fakafiemālie ʻa e Fakamoʻuí ki he niʻihi kehé, pea ʻi heʻetau fai iá, te tau maʻu ha fiemālie ʻiate Ia.
Hoko ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí
Ko e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ko e taha ia ʻo e ngāue fakaetauhi mo e ʻofa fakafoʻituituí. ʻI heʻetau akoako ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí, ʻe liliu kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko Iá. ʻE aʻusia ʻe he ngāue fakaetauhí ʻa e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, kae ʻikai ko e meʻa pē ʻoku tau faí. ʻI he fakaʻau ʻa e taimí, ʻe hoko ʻa e ngāue fakaetauhí ko ha konga ʻo kitautolu, pea te tau feʻaluʻaki ʻo fai lelei, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí, ʻo tatau ai pē pe ʻe vahe mai pe ʻikai.
Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke tau “tukupā lahi ange ke fetauhiʻaki ʻi he ʻofa, ʻo fai ia tuʻunga pē ʻi he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Neongo ʻetau ongoʻi kotoa pē hotau ngataʻangá mo ʻetau taʻefeʻungá—[pea ʻoku tau maʻu kotoa pē ha ngaahi pole]—kae ʻofa ke tau ngāue fetākinima mo e ʻEiki ʻo e ngoue vainé, ʻo foaki ki he ʻOtua mo ʻetau Tamaí ha nima fietokoni ʻi he fatongia mafatukituki ko hono tali ʻo e ngaahi lotú, fai ʻo ha fakafiemālié, holoholoʻi ʻa e loʻimatá, pea fakamālohia ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí. Kapau te tau fai ia, te tau hoko lahi ange ai ki he tuʻunga ʻoku totonu ke aʻusia ʻe he kau ākonga moʻoni ʻa Kalaisí. … Fakatauange ke tau feʻofaʻaki ʻo hangē ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú.”
Ko ha ngāue toputapu ia ke ngāue fakataha mo Sīsū Kalaisi ʻi hono tāpuekina e moʻui ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Kapau te tau ngāue fakaetauhi ʻi he laumālie ʻo e ʻofa mo e houngaʻia ʻi he faingamālie ke faitāpuekina ai e moʻui ʻa e niʻihi kehé, ʻe faitāpuekina ai ʻetau moʻuí.
Mei ha lea ʻi he Uike Ako ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí naʻe fai ʻi he ʻaho 19 ʻo ʻAokosi 2024.