“Ngāue Fakaetauhi ko e Kau ʻUluaki Tokoní,” Liahona, Sune 2025.
Ngāue Fakaetauhí ko e Kau ʻUluaki Tokoní
Hangē ko ha kau ʻuluaki tokoni ʻi he feituʻu ʻoku hoko ai ha faingataʻa, te tau lava ʻo ʻomi ha tokoni mo e fakanonga, ka he ʻikai ke tau lava ʻo fakamoʻui. Ka neongo ia, te tau lava ʻo ʻofa mo tokangaʻi hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ʻo tataki kinautolu kia Kalaisi, ko e ʻEiki Faifakamoʻuí.
Ko hoku ʻofefine ko ʻEpí ko ha tokoni fakafaitoʻo, pea ʻoku ʻikai tatau ha ʻaho ʻe ua ʻi heʻene ngāué. ʻOku makehe ʻa e fetuʻutaki kotoa pē ʻokú ne maʻú pea kehekehe mo e tokoni ʻoku fiemaʻu ki aí. ʻOku taʻepau ʻene ngāué pea ʻoku hoko ia ʻi ha ʻātakai ʻoku taʻemapuleʻi. ʻOku ʻikai ke ne faitoʻo e kakaí ʻi ha loki fakafalemahaki ʻoku takatakaiʻi ʻe ha meʻangāue makehe ka ʻe lava ke ngāue pē ʻiate ia ʻo pamu e mafu ʻo ha taha ʻi he veʻehala lahí, fakahū ha tiupi mānava ki ha taha ʻi he faliki ʻo ha falekaukau, faifāʻele ki ha pēpē ʻi he sea mui ʻo ha kā, haʻi ha ngaahi lavea, fakatonutonu e ngaahi hui kuo maumaú, pe ko hono fakahoko ha faitoʻo.
ʻOkú ne fakafuofuaʻi ʻi he taimi pē ko iá ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻú peá ne fai leva hono lelei tahá ʻaki e ʻilo ʻokú ne maʻú. Ko e taimi ʻoku makehe ai ha tūkunga mei he angamahení pea ʻoku ʻikai ke ne fakapapauʻi e meʻa ʻoku totonu ke faí, ʻokú ne tā ki ha toketā ke maʻu ha ngaahi fakahinohino lahi ange.
Neongo ʻoku mahuʻinga ʻaupito ʻa e ngāue ʻa ʻEpi ʻi heʻene hoko ko e fuofua tokotaha tokoní, ka ʻoku ʻikai ke ne fakamoʻui ʻa e kakaí pea fakafoki lelei mo kakato kinautolu ki ʻapi. Ko ʻene ngāué ke ʻoatu ʻa e ʻuluaki tokoní, tokangá, mo e fakafiemālié kae ʻoua kuo ʻi ha tuʻunga fakafiemālie ʻa e kakaí ke ʻave ki falemahaki, ʻa ia ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻe he kau toketaá ʻenau ngaahi taukei mataotaó ke faitoʻo ʻaki e ngaahi laveá mo e mahamahakí pea kamata leva ʻa e fakaakeaké.
Ko Ha Kau ʻUluaki Tokoni Foki Mo Kitautolu
ʻI heʻeku fakakaukau ki hotau fatongia ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo e ʻOtuá ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, kuó u fakakaukau, ko ha kau ʻuluaki tokoni kitautolu, ʻo hangē ko ʻEpí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingataʻa makehe ʻi he tokotaha kotoa pē ʻoku tau fetaulaki mo iá, pea ʻoku fiemaʻu ʻe he tokotaha takitaha ha tokoni kehekehe. ʻOku ʻikai hoko hono tokangaʻi hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ʻi ha ʻātakai ʻoku faingofua hono ʻiloʻí mo malava ke mapuleʻi. ʻOku tau ngāue mo e kakai moʻoni mo e ngaahi tūkunga moʻoni ʻi he moʻuí, pea ʻe lava pē ke faingataʻa ʻetau ngāue ki aí.
Hangē ko e kau ʻuluaki tokoní, kuo pau ke tau fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻú pea tau tokoni leva ʻaki e founga lelei tahá fakataha mo e ʻilo ʻoku tau maʻú. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha meʻa ʻoku makehe mei he angamahení pea ʻikai ke tau fakapapauʻi e meʻa ke faí, te tau lava ʻo fetuʻutaki ki ha ngaahi fakahinohino lahi ange ʻaki ʻetau lotua ke maʻu ha fakahinohino ʻo fakafou ʻi he Laumālié, ke tau ʻiloʻi e ngāue ʻoku totonu ke tau fakahokó. Te tau lava foki ʻo kole tokoni ki hotau kau takí hangē ko e kau palesitenisī Fineʻofá mo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá.
ʻI he Mōsaia 18, ʻoku talanoa ai ʻa ʻAlamā fekauʻaki mo e ngaahi holi māʻoniʻoni ʻa kinautolu ʻoku hū mai ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá: ke fefuaʻaki ʻa ʻenau ngaahi kavengá, tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí, fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá (vakai, veesi 8–9). ʻI he taimi naʻá ku aʻusia ai ha faingataʻa lahi ʻi heʻeku moʻuí, ongoʻi liʻekina pea hangē naʻe tāpuni mai ʻa e langí kiate au, pea naʻe ʻi ai ha taha naʻe haʻu ʻo tangutu fakataha mo au, tangi mo au, pe fanongo mai kiate au, kuó u ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he tokotaha ko iá pea maʻu ha fakamoʻoni ʻokú Ne ʻafioʻi au mo hoku tūkungá.
ʻOku tau faʻa fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ko e tuʻu ko ia ko ha fakamoʻoní ʻoku ʻuhinga ia ke vahevahe ʻetau tuí mo e niʻihi kehé pea fakamoʻoni ki he moʻoní, pea ko e taimi ʻe niʻihi ko e meʻa tofu pē ia ʻoku tataki kitautolu ʻe he Laumālié ke tau faí. Ka ʻoku ʻikai ko e ʻuluaki meʻa maʻu pē ʻeni ʻoku fiemaʻu ʻe he kakaí ʻi he taimi ʻoku nau ʻi ha tūkunga faingataʻa aí. ʻI he taimi ʻoku haʻu ai ʻa ʻEpi ki ha taha ʻoku hamu, mahalo ʻoku ʻikai ko e taimi lelei taha ia ke aleaʻi ai ha tōʻonga kai moʻui lelei mo e fakamālohisino. ʻOku ʻikai ko ʻene ngāué ke fakamaauʻi ʻa e founga ne aʻu mai ai ki he tuʻunga ko iá pe ko ʻene fili ko hai ʻoku totonu ke ne tokoniʻí. Kapau ʻoku faingataʻaʻia ha taha, ʻokú ne tokoniʻi kinautolu.
Hangē pē ko e ʻikai fakamoʻui ʻe ʻEpi ʻa e kakaí pea tukuange kinautolu ke nau ʻalú, ʻoku ʻikai foki ke tau lava ʻo fakamoʻui, fakaleleiʻi, pe fakahaofi kinautolu. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga hotau fatongiá: ke ʻofaʻi mo tokangaʻi hotau kāingá pea tataki kinautolu kia Kalaisi, ko e ʻEiki Faifakamoʻuí, ʻa ia te Ne lava ʻo fai ʻa e fakamoʻuí mo e fakahaofí.
ʻOku faingofua ke tau ongoʻi tuenoa ʻi heʻetau ngāue fakaetauhí ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo kinautolu ʻoku mātuʻaki mafasia, puputuʻu, pe ʻi ha tūkunga ʻikai angamahení, pe ko kinautolu ʻoku fuʻu lahi fau ʻenau ngaahi angahalá, mālohi hono maʻunimā kinautolú, mafatukituki e mamahí mo e loto-mamahí, pe vaivai ʻa e tuí ʻo ʻikai ai ke tau ʻiloʻi e founga ke tokoniʻi ai kinautolú. Te tau loto-mamahi ʻi heʻetau feinga ke fakaleleiʻi pe liliu e kakaí koeʻuhí ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku tau maʻu e mālohi ke fai maʻá e niʻihi kehé. Hangē ko hono akoʻi mai ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ke fakamoʻui. Ko hotau fatongiá ke ʻofa—ke ʻofa mo ngāue fakaetauhi ʻi ha founga ʻoku ofi ange ai ʻa e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi.”
Ko kitautolu ʻa e kau ʻuluaki tokoní.
ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingataʻa makehe ʻi he tokotaha kotoa pē ʻoku tau fetaulaki mo iá, pea ʻoku fiemaʻu ʻe he tokotaha takitaha ha tokoni kehekehe.
Tā ʻo e kau finemuí, faitaaʻi ʻe Judith Ann Beck
Ko Hotau Fatongiá ke ʻOfa ki he Niʻihi Kehé
ʻI he talanoa ʻa ʻAlamā fekauʻaki mo hono fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, ʻoku ʻikai ha fakaʻilonga, tānaki, pe sivi ʻe pehē ai, “Fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku fiemaʻu fakafiemālié, kapau ʻoku mou tui tatau, teuteu tatau, ʻikai haʻanau angahala, pe moʻui ʻaki ha tōʻonga moʻui ʻokú ke loto ki ai.” ʻI heʻetau hoko ko e kau fuofua tokoní, ʻoku ʻikai ko hotau fatongiá ke fakamaauʻi e niʻihi kehé pe fakapapauʻi pe ʻoku nau taau mo ʻetau ʻofá mo e tokangá. ʻOku mahino ʻaupito ʻetau fakahinohinó:
-
“Mou feʻofaʻaki” (Sione 13:34).
-
“Fafanga ʻeku fanga sipí” (Sione 21:17).
-
“Tuku ke ʻofa ʻa e tangata kotoa pē ki hono tokouá ʻo hangē pē ko iá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:25).
Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:
“Ko ʻetau ofi ange ko ia ki heʻetau Tamai Hēvaní, ko e lahi ange ai pē ia ʻa e lava ke tau mamata ʻi he manavaʻofa ki he ngaahi laumālie ʻoku maté; ʻoku tau ongoʻi ʻa ʻetau loto ke puke mai ʻa kinautolu ki hotau umá pea ʻoua te tau toe sio ki heʻenau ngaahi angahalá. …
“Kapau ʻoku mou fiemaʻu ʻa e ʻOtuá ke manavaʻofa kiate kimoutolu, ʻai ke mou femanavaʻofaʻaki.”
Naʻe fakafōtunga ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻa e ʻofa ko ʻení ʻi ha ngaahi founga lahi. Naʻe tokolahi hona fāmilí, pea tokolahi hona makapuná, naʻe fili hanau niʻihi ke mavahe mei he Siasí pe muimui ʻi he ngaahi hala naʻe kehe mei hono ngaahi akonakí. Ka, ʻi heʻeku ʻiló, naʻe ʻikai teitei fakaangaʻi, fakamālohiʻi, pe feinga ʻeku ongomātuʻá ke liliu hona makapuná ʻi he feinga ke “fakahaofi” kinautolu. Naʻá na tuku ʻa e fakamāú mo e fakahaofí ki he Fakamoʻuí ka na ʻofa pē ʻiate kinautolu. Naʻe hoko hona ʻapí ko ha feituʻu naʻe ongoʻi ai ʻe he taha kotoa ʻoku talitali lelei kinautolu mo nau malu, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻenau tui fakalotú, tuʻunga fakasekisualé, pe ngaahi fakakaukau fakapolitikalé pe fakaemāmaní.
Naʻe lava ke fakamatalaʻi ange ʻe he makapuná ha faʻahinga meʻa pē peá na feohi mo kinautolu ʻo ʻikai manavasiʻi naʻa fakasītuʻaʻi kinautolu. Naʻe feohi ʻeku ongomātuʻá mo kinautolu, fakafanongo mo fokotuʻu ha vā fetuʻutaki mo kinautolu.
ʻI he ngaahi ʻaho kimuʻa pea mālōlō ʻeku faʻeé, ne u mātā tonu hono makapuná—ko e lahi taha he taimí ni ʻi honau taʻu 20 mo e 30 tupú—ʻoku nau tangi ʻi heʻenau haʻohaʻo takai ʻi he mohenga ʻo ʻenau kui fefine ne nau ʻofa aí. Naʻe ngāue fakaetauhi ʻa e kiʻi fefine ʻulu hinā ko ʻení, fakataha mo ʻeku tamaí, kiate kinautolu, fakamahuʻingaʻi, talitali lelei mo ʻofaʻi kinautolu ʻo ʻikai ha toe makatuʻunga. Ko ʻeku ongomātuʻá ko ha ongo Kāingalotu faivelenga ne mahino kiate kinaua, ko e ʻofa ki he niʻihi kehé, neongo kapau ʻoku kehekehe ʻenau tuí pe ngaahi filí, he ʻikai holoki pe liliu ai ʻetau tuí. ʻOku ʻikai mole ha meʻa ʻi heʻetau ʻofa ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.
ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ʻoku tau tukunoaʻi hono akoʻi e mahuʻinga ʻo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Koeʻuhí ke palanisi ʻetau ngaahi tukupā ke ʻofá mo e fono ko ia, kuo pau ke tau hokohoko atu ʻa e ʻofá naʻa mo e taimi ʻoku tau hokohoko atu ai ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi mo tauhi ʻo e ngaahi fekaú. Kuo pau ke tau feinga ke paotoloaki e ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻingá pea ʻi he taimi tatau ʻoku ʻikai ke tau tuku hifo hotau ngaahi fatongia ke talangofua mo poupou ki he fono ʻo e ongoongoleleí.”
ʻI heʻetau hoko ko e kau fuofua tokoní mo e kau ākonga ʻa Kalaisí, te tau lava ʻo ʻofa ʻo hangē ko ʻEne ʻofá mo fokotuʻu ha ngaahi feituʻu malu maʻanautolu ʻoku tau feohí—ʻi hotau ngaahi vā fetuʻutakí, hotau ngaahi ʻapí, kaungāʻapí, pea mo hotau siasí. Ko e ngaahi feituʻu ʻeni ʻe lava ke maʻu ai ʻe he kakaí ʻa e ʻofá, tali leleí, mo e fakakau maí, pea mo e feituʻu ʻe lava ke nau maheni ai mo e Fakamoʻuí, ʻa ia ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ke fakamoʻui, fakamolemoleʻi, fakahaofi, mo fakatonutonu ʻa e meʻa kotoa pē.
ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.
Faitaaʻi ʻe Carol Christine Porter