2025
Ko e Hā ha Meʻa ʻOkú Ne Ngaohi ha Uooti pe Kolo ke Uouangataha?
Sune 2025


“Ko e Hā ha Meʻa ʻOkú Ne Ngaohi ha Uooti pe Kolo ke Uouangataha?,” Liahona, Sune 2025.

Ko e Hā ha Meʻa ʻOkú Ne Ngaohi ha Uooti pe Kolo ke Uouangataha?

ʻOku fakahaaʻi ʻe ha talanoa ʻe tolu ha ngaahi founga ke toe uouangataha ange ai ho uōtí pe koló ʻia Sīsū Kalaisi.

ʻI he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasi kuo fakafoki maí, naʻe fai ai ʻe he ʻEikí ʻa e fekau mahuʻingá ni ki he Kāingalotú: “Ke mou taha pē: pea kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27).

ʻOku feinga ʻa e kolo mo e uooti takitaha ʻi he funga ʻo e māmaní ke nau muimui ʻi he fakahinohino ko ʻení ke nau hoko ai ʻo taha, “pea ke taha honau lotó ʻi he uouangataha mo e feʻofoʻofani” (Mōsaia 18:21). Neongo ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi tūkungá ki he kakai mo e ngaahi feituʻu kehekehe, ka ʻoku tau fakafalala kotoa kia Sīsū Kalaisi ke tau maʻu ʻa e uouangatahá. Kuo fakamanatu mai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ko Sīsū Kalaisi toko taha pē te tau lava ʻo taha aí.”

ʻOku fakaʻaliʻali ʻe he ngaahi talanoa ko ʻeni mei ha kolo ʻi Mōsemipiki, ko ha uooti ʻi he ʻIunaiteti Siteití, mo ha uooti ʻi he Fakatokelau ʻo ʻAilaní, ʻa e ngaahi founga lelei ke hoko ai ʻo “taha ʻia Kalaisí” (Kalētia 3:28).

tā fakatātā ʻo ha kakai mei Mōsemipiki

“ʻOku mau fakakaukau ki he ngaahi tokoua mo e tuofāfine kuo teʻeki ke nau ʻalu ki he lotú. … Pea mau kole leva ki he tokotahá pe ʻe lava ke fai haʻamau efiafi fakafāmili fakakolo ʻi honau ʻapí.” — Ernesto Gabriel Manhique, palesiteni ʻo e Kolo Homoiné

Ngaahi tā fakatātā ʻa Dilleen Marsh

Uouangataha ʻi he Ngaahi ʻEkitivitií

Naʻe teʻeki ʻosi ha taʻu ʻe taha mei he kau ʻa ʻEnesitō Kepaleli Maniki ki he Siasí, naʻe ui ia ko e palesiteni ʻo e kolo foʻou ne toki fokotuʻu ko e Kolo Homoiné, ʻi ʻInamipane, Mōsemipiki. ʻI he taimi ko iá, ko e taʻu pē ia ʻe ua hono fokotuʻu e koló pea ne maʻulotu ai ha kāingalotu ʻe toko 20.

Naʻe loto ʻa Palesiteni Maniki ke fakavaʻe e koló ʻaki ʻa e ʻofá. Naʻá ne pehē, “Koeʻuhi ko ʻeku ngaahi aʻusiá, ne u loto ai ke u hoko ko ha taki ʻokú ne langaki e feohi fakakaumeʻá mo e kāingalotú pea mo fakahā ʻeku ʻofa kiate kinautolú.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Maniki naʻe nofotaha e tokanga ʻenau ngaahi fakataha alēlea fakakoló ki hono tokoniʻi ʻo kinautolu kuo ʻikai ke nau toe maʻulotú koeʻuhí he naʻa nau faingataʻaʻia ke ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo fakamahuʻingaʻi kinautolu. Naʻe iku e ngaahi fealēleaʻaki ko ʻení ki ha ʻekitivitī ne nau ui ko e “Pō Falaite fakafāmili fakakoló.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Maniki, “Naʻe anga peheni ʻemau palaní: ʻOku mau fakakaukau ki he ngaahi tokoua mo e tuofāfine kuo teʻeki ke nau toe omi ki he lotú ʻi he Sāpate kuo ʻosí pe liʻaki lotu ʻi ha ngaahi Sāpate ʻe niʻihi. ʻOku mau kole leva ki he tokotahá pe ʻe lava ke mau fakahoko e efiafi fakafāmili fakakoló ki honau ʻapí ʻi he uike ko iá.”

ʻOku fakataha mai ʻa e koló ki he ʻapi ʻo e mēmipá pea fakaafeʻi ʻa e kaungāʻapí kotoa. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Maniki ʻoku tokoni ʻeni ki he tokotahá pe fāmilí ke nau ongoʻi ʻoku ʻofaʻi, fakamahuʻingaʻi, mo fiemaʻua kinautolu.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Maniki, “Taimi lahi, ʻoku foki mai ʻa e mēmipá [ʻa ia naʻe fakahoko ki ai e efiafi fakafāmilí] ʻoku fakafeohi ki ai ha ngaahi kaungāʻapi, ʻa ia ʻoku nau fiefia ʻi he efiafi fakafāmili fakakoló mo fili ke ʻalu ki he lotú.” Kuo laka hake he toko 250 e kāingalotu ʻo e Kolo Homoiné ʻi he taimí ni. Ko e tokolahi tahá ʻoku nau maʻulotu maʻu pē.

ʻI hono palani mo fakahoko maʻu pē ʻe he ngaahi uōtí mo e koló ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻoku fakatupulakí, ʻe tupulaki ʻa honau kāingalotú ʻi he uouangataha mo e ʻofa. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI ha ngaahi feituʻu lahi ʻi he Siasí, ʻe lava ʻe ha toe fanga kiʻi ʻekitivitī lahi ange, kuo ʻosi palani pea fakahoko ʻaki ha taumuʻa ʻo e ongoongoleleí, ʻo fakatahaʻi kitautolu ke tau kau mo uouangataha lahi ange.”

tā fakatātā ʻo ha kakai ʻoku ngāue ʻi ha ngoue

ʻI heʻenau ngāue fakataha mo fetokoniʻakí, naʻe liliu e ongo ʻi he Uooti Teleʻa ʻĪkalé. Naʻe mōlia atu e loto-mamahí koeʻuhi ko ʻenau fiefia ʻi he ngāue tokoní.

Uouangataha fakafou ʻi he Ngāue Fakaetauhí

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe aʻusia ʻe he Uooti Teleʻa ʻĪkale ʻi Kololato, USA, ha ngaahi ʻahiʻahi lahi ʻo e tuí. Naʻe tokolahi ha kāingalotu ʻo e uōtí ne ofi ke nau pekia, pea naʻe fiemaʻu ʻe honau ngaahi fāmilí ha mālohi mo ha poupou. Naʻe mei lava pē ke lōmekina e uōtí ʻe he ongoʻi loto-mamahí, ka naʻa nau maʻu ha fiefia ʻi he ngāue fakaetauhí.

Naʻe pehē ʻe Keuli Keleisoni, ko e palesiteni Fineʻofa ʻi he taimi ko iá, “Naʻe fakamālohia kimautolu ʻe heʻemau tokoniʻi e niʻihi kehé.” ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga ha ʻaʻahi ʻa Sisitā Keleisoni ki he ʻapi ʻo ha fefine naʻe puke, naʻá ne maʻu ha fakahā ki he founga ke langaki hake ai ʻa e fefine ko ʻení ʻaki e ʻofa ʻi hono uōtí.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Keleisoni, “ʻI heʻeku tangutu mo ʻemau kau palesitenisií fakataha mo e fefiné, ne mau takitaha fakakaukau, ‘Ko e hā ha toe meʻa makehe ke mau fai?’ Naʻe haʻu ha fakakaukau kiate au. Naʻá ku ʻiloʻi he taimi pē ko iá ʻa e meʻa naʻe totonu ke mau faí.”

Naʻe saiʻia ʻa e fefiné ni ʻi he matalaʻiʻakaú, ko ia naʻe ngāue ʻa e uōtí ki heʻene ngoue matalaʻiʻakau kuo vaoá. ʻI he pongipongi Tūsite kotoa pē, naʻe ʻasi ange ha kau mēmipa ʻo e uōtí ke tokangaʻi e ngoué.

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he tupulaki ʻa e fiefia ke tokoní ʻi he Uooti Teleʻa ʻĪkalé, ka naʻe kau foki ai mo e koló. Naʻe tokoni ha niʻihi fakafoʻituitui mo ha ngaahi kautaha ʻi he ʻēliá ke ʻomi ha kelekele, matalaʻiʻakau, mo ha meʻangāue fuʻifuʻi.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Keleisoni, “ʻOku ou ongoʻi ko e meʻa ne mau faí naʻe tataki ia ʻe he Tamai Hēvaní. Naʻe lahi e ngāue ke faí, ka naʻe lahi ʻa e kata fiefia ʻi he fakatahataha mai e tokotaha kotoa. Naʻe fakalata ʻaupito.”

ʻI heʻenau ngāue fakataha mo fetokoniʻakí, naʻe liliu e ongo ʻi he Uooti Teleʻa ʻĪkalé. Naʻe mōlia atu e loto-mamahí koeʻuhi ko ʻenau fiefia ʻi he ngāue tokoní.

Naʻe pehē ʻe Pīsope Keleki ʻĀtea, “ʻI heʻemau ngāue fakataha kotoá, naʻe hangē ʻa e uōtí ha fāmilí. Naʻe hoko ʻa e vahaʻa taimi ko ʻení ko ha ʻahiʻahiʻi ʻo homau uōtí, ka ne mau fakatahataha mai ʻo fetokoniʻaki.”

Naʻe pehē ʻe Sisitā Kuleisoni naʻe feohi ʻa e uōtí ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoní ʻo ʻikai koeʻuhí naʻe pau ke nau fai ia ka koeʻuhí naʻa nau loto ki ai. Pea ʻi heʻenau fai iá, naʻa nau maʻu ha fakamoʻui ki honau ngaahi faingataʻaʻiá. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻi ai ha ongo mālohi ʻi he uōtí. ʻI he taimi ʻokú ke liliu ai e ngaahi loto ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui ʻi he uōtí, ʻokú ke liliu ai e loto ʻo e uōtí.”

Naʻe loto-vēkeveke ʻa e kau mēmipa ʻo e Uooti Teleʻa ʻĪkalé “ke fefuaʻaki ʻa [ʻenau] ngaahi kavengá, koeʻuhi ke nau maʻamaʻa … pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié” (Mōsaia 18:8–9).

Naʻe pehē ʻe Pīsope ʻĀtea, “ʻOku ʻomi ʻe he ngāue tokoni fakatahá ke mau vāofi ange. Naʻe faingofua ange ʻa e ngāue fakaetauhí koeʻuhí ne feʻilongaki lelei kotoa pē. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Kalaisi ke tau ʻofa ki he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí, pea ʻi heʻetau feinga ke fakahoko ha meʻa pē ʻoku ui kitautolu ke tau fakahokó, ʻoku tau fakafehokotakiʻaki ai kitautolu ʻi he ʻofá.”

Uouangataha ʻo fakafou ʻi he Moihū ʻi he Temipalé

ʻI he taimi naʻe mamata ai ʻa Pīsope ʻEneasi Uaiti ʻo e Uooti Hala Holiuití ʻi Pelefasi, Fakatokelau ʻo ʻAilaní ki he lele malafoni ʻa hono ongo fohá, naʻá ne ʻamanaki ʻe ʻuluaki aʻu ʻa hono foha ko Tēvitá ʻa ia naʻe laulaumāhina ʻene fakamālohisinó, ʻi hono foha ko Pitá ʻa ia naʻe siʻi ange ʻene teuteú. Naʻe ʻohovale ʻa Pīsope Uaiti ʻi he mata tatau atu ʻa Tēvita he tafaʻaki ʻo Pitá ʻo aʻu ki he tepí.

Naʻe talaange ʻe Pita ki hono tokouá, “ʻOku ou fakatuaiʻi koe. Muʻomuʻa atu koe.”

Naʻe tali ange ʻe Tēvita, “He ʻikai te u liʻaki koe.”

Naʻe ʻai ʻe he aʻusia ko ʻení ke fakakaukau ai ʻa Pīsope Uaiti ki he kāingalotu ʻi hono uōtí. Ko e tokolahi ʻo kinautolu ko ha kau fafine toulekeleka, pea ʻoku faingataʻa ke nau fononga ki he temipale ofi taha ʻi Pelesitoni, ʻIngilaní. Naʻe fakakaukauloto ʻa Pīsope Uaiti ki ha lea ʻaki ʻe he kau fafine takitaha ko ʻení, “Muʻomuʻa atu ki he temipalé. Te u fakatuaiʻi ʻe au koe. ʻOua te ke tatali mai kiate au.”

Neongo e ngaahi faingataʻá, ka naʻe ʻikai loto ʻa Pīsope Uaiti mo e kau taki kehe ʻo e uōtí ke taʻekau e kau fafine ko ʻení. Naʻa nau fili ke fokotuʻutuʻu ha fononga fakauooti fakataʻu ki he temipalé, ʻo tokoniʻi e mēmipa takitaha ʻo e uōtí ʻoku loto ke ʻalú, ke fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

ʻOku ʻiloʻi ʻe Pīsope Uaiti neongo ʻoku mamafa mo faingataʻa ʻa e fonongá, ka “ʻokú ne ʻomi ha faaitaha lahi.”

ʻOku kau ʻi he fononga fakataʻú ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he uōtí ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻOku tokoni ʻa e kakai lalahí ki hono fakataimi-tēpileʻi ha ngaahi ʻapoinimeni mo fokotuʻutuʻu ʻa e fefonongaʻakí. ʻOku tokoniʻi ʻe he toʻu tupú ʻa e kāingalotu matuʻotuʻa angé ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá ke fai ʻaki ʻa e fakatotolo ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo teuteu ʻa e ngaahi kaati hingoa fakafāmilí. ʻOku tokoni e foaki ʻofa ʻa ha kāingalotu ʻe niʻihi ke totongi e fakamole ki he nofoʻanga ʻa e kau pataloni kotoa ʻo e temipalé ʻoku kau ʻi he ʻalú.

Naʻe pehē ʻe Pīsope Uaiti, “Ko e pōpoaki kuo mau tuku ki heʻemau kau mēmipá—ʻa e tokotaha kotoa pē—ʻo kapau te nau tukupā ke muimui ki he hala ʻo e fuakavá mo laka ki muʻa, he ʻikai tuenoa ha taha ʻiate kinautolu.” “ʻOku fiemaʻu mo ʻofaʻi kinautolu, pea ʻoku ʻikai ke nau fakatuaiʻi kimautolu.”

ʻI he ongo fuofua fononga fakataʻú, naʻe puna vakapuna ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí ki ʻIngilani. Ka ʻi he 2024, naʻe ʻikai toe lava ha niʻihi ʻo e kāingalotú ʻo kaka ʻi he sitepu ki he vakapuná, ko ia ai, ne fili e uōtí ke nau heka meʻalele ʻo fononga ai. Naʻe fiemaʻu ai heni ke nau heka vaka tahi ʻi he Tahi ʻAilaní.

Naʻe laka hake ʻi ha kāingalotu ʻe toko 30 ne nau fononga ke ō ki he temipalé ʻi ʻAokosi ʻo e taʻu kuo ʻosí. Naʻá na kau fakataha ʻi ha uike ʻe taha ʻi he ngaahi ouau fakatemipalé. Naʻe fakamanatu ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení ki he kāingalotú, ʻoku nau kau takitaha ki ha famili fakauooti ʻofa.

Naʻe pehē ʻe Pīsope Uaiti, “Ko e taimi ʻoku mau lue fakataha atu ai ʻo hū ʻi he matapā ʻo e temipalé, ʻoku ongo moʻoni ia kiate kimautolu. ʻI heʻemau fesiofaki—ʻa kimautolu kotoa ʻi he loki silesitialé—ʻoku hangē ia ha kiʻi konga ʻo hēvani ʻi māmaní.”

Neongo ʻoku ʻikai faingofua hono ʻomi kotoa e Uooti Hala Holiutí ʻi he Tahi ʻAilaní ke ʻaʻahi ki he temipalé, ka ʻoku ʻaonga ia ki he kāingalotú mo e niʻihi ʻoku nau ʻofa aí. Naʻe pehē ʻe Pīsope Uaiti, “Ko e meʻa ia ʻoku finangalo e Fakamoʻuí ke mau fakahokó. He ʻikai ke Ne liʻaki ha taha. ʻOkú Ne finangalo ke mau laka fakataha kotoa ki muʻa, pea ko e meʻa ia ʻoku mau feinga ke fakahokó.”

tā fakatātā ʻo ha kakai ʻoku nau heka vakatahi

ʻOku ʻikai faingofua hono ʻomi kotoa e Uooti Hala Holiutí ʻi he Tahi ʻAilaní ke ʻaʻahi ki he temipalé, ka ʻoku ʻaonga ia.

Faaitaha ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi

Neongo ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi talanoa takitaha ko ʻení ha tefitoʻi moʻoni kehekehe ki hono fakatupulaki ʻo e uouangatahá, ka ʻoku nau fakahaaʻi kotoa ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau hoko ʻo taha mo hotau ngaahi uōtí mo e koló. Te Ne tataki ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau palani ʻa e ngaahi ʻekitivitií, ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, moihū ʻi he ngaahi temipalé, mo fai ha ngaahi feinga kehe ke uouangataha. ʻOku ʻai ʻe he ʻofa mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ke lava ʻe he haʻofanga takitaha ʻo “fakahaohaoa fakataha ʻa kinautolu” (vakai Sione 17:23).