2025
Ngaahi Founga Fakalaumālie mo Fakataautaha ki he Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí
Sune 2025


“Ngaahi Founga Fakalaumālie mo Fakataautaha ki he Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí,” Liahona, Sune 2025.

Ngaahi Founga Fakalaumālie mo Fakataautaha ki he Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau maʻu ha mālohi ʻi loto ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí.

fakatātā ʻo ha tangata ʻoku pīkitai ki ha kupuʻi ʻakau ʻi ha vai

Ta fakatātaaʻi ʻe David Green

Te tau tafoki ki fē ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí? ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau ʻiloʻi ko Ia ʻa e maʻuʻanga tokoni mo e fakamoʻui taupotu tahá. Kuo tāpuekina foki kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni mei tuʻa, hangē ko e ngaahi naunau ʻa e Siasí, kakai ʻoku poupou, mo e faleʻi fakapalōfesinalé, pea pehē ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni fakalotofonua ʻokú ne fakamālohia kitautolu mei lotó. ʻE vakaiʻi ʻe he fakamatala ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi lotó mo e ngaahi founga fakataautaha ʻe lava ʻo tokoni ke tau lavaʻi ai e ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamaí.

Ngaahi Sīpinga ʻo e Fakakaukaú

ʻI heʻetau fekuki mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí, mahalo te tau tō ki ha ngaahi sīpinga fakakaukau fakatuʻutāmaki, hangē ko e manavasiʻí, siva e ʻamanakí, pe fakaangaʻi pē kitá. Ka ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau ʻo e tuí, ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofa pē kiate kitá.

Naʻe pehē ʻe Nīkola Ti Kalake, ko ha faifaleʻi ki he Ngaahi Tokoni ki he Fāmilí ʻi Saute ʻAfilika, “Tokanga ki hoʻo leʻo pē ʻoʻoú. Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻa hotau fakaanga kovi tahá. Lea kiate koe ʻo hangē ʻi he founga ʻe ala folofola atu ai e Fakamoʻuí kiate koé, ʻa ia ʻoku ʻofa lahi ʻiate koé.” Te tau lava ʻo feinga ke fakahaaʻi ʻa e manavaʻofá, ʻaloʻofá, mo e angaʻofá kiate kitautolu, kae ʻoua ʻe fakamāuʻi pe tukuakiʻi kitautolu ki hotau ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamaí. Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke fili ha ngaahi fakakaukau angaʻofa, moʻoni, fakalotolahi, mo ʻaonga.

Te tau lava foki ʻo feinga ke tanumaki ha ngaahi sīpinga fakakaukau lelei kehe, hangē ko hono fokotuʻu ha ngaahi ʻamanaki moʻoni, tokanga taha ki he loto-houngaʻiá, mo e fakalaulauloto ki he moʻui mo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí. Kuó Ne folofola, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36).

ʻAhiʻahi fakahoko ʻeni: ʻOku fokotuʻu atu ʻe he kalasi loto-toʻa fakaeloto ʻa e Siasí ki hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi sīpinga fakakaukau halá mo feinga ke fakafetongi ʻaki kinautolu ha “ngaahi fakakaukau ʻoku totonu mo moʻoni angé.”

Ngaahi Founga Fakalaumālié

Te tau lava foki ʻo fakamālohia ʻetau moʻui lelei fakaeʻatamaí ʻaki hono kumi ha fanga kiʻi ngāue faingofua ʻoku nau fakafehokotaki kitautolu ki he ʻOtuá. Naʻe tānaki atu ʻe Katalina ʻAhovuoli, ko ha faifaleʻi ki he Ngaahi Tokoni ki he Fāmilí ʻi Finilani, “Ko e lotú ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻangāue lelei taha ki heʻetau moʻui lelei fakaʻatamai mo fakalaumālié. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke tau fakamatalaʻi mahino ʻa e ngaahi ongo ʻoku tau maʻú pea vakavakaiʻi fakataha kinautolu mo e ʻOtuá.”

ʻOku kau ʻi he ngaahi founga fakalaumālie kehe te ne lava ʻo poupouʻi ʻa e moʻui lelei fakaeʻatamaí, ko e maʻulotú mo e moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

ʻE lava ke hanga ʻe he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí ʻo ʻai ke faingataʻa hono maʻu ha ivi pe ivi tākiekina ke kau atu ki he ngaahi ʻekitivitī langaki moʻui ko ʻení, naʻa mo ʻetau fanga kiʻi ngāue “iiki mo faingofuá” ʻe malava ke ne ʻomi ha “ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (ʻAlamā 37:6). Naʻe pehē ʻe Sūsana Neiva ko ha tokotaha faifaleʻi ʻi Potukali, “ʻOku ou fokotuʻu atu ha ngaahi founga fakalaumālie ʻe ala ongongofua ange lolotonga e ngaahi taimi ʻo e faingataʻaʻia fakaelotó, hangē ko e fanongo ki he mūsika ʻoku langaki moʻuí, fanongo pe lau e ngaahi folofola fakafiemālié pe ngaahi tohi fakalaumālié, pe ko e kau ʻi he ngaahi ngāue tokoní.”

Neongo he ʻikai mole hotau ngaahi faingataʻá, ka te tau lava ʻo fehangahangai mo kinautolu ʻi he mālohi mo e ʻamanaki lelei lahi ange ʻi heʻetau ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá.

ʻAhiʻahi fakahoko ʻeni: Palani ha ʻekitivitī fakafiefia te ke lava ʻo fai he uiké ni. ʻOku maʻu ʻe ha kakai tokolahi ha mālohi ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻoku fakatupulakí, hangē ko e feohi ʻi tuʻá, feohi mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, kau ʻi he ngaahi meʻa fakamānako mohu fakakaukaú, fekumi ki he hisitōlia fakafāmili ʻo ha taha, kai ʻa e meʻakai fakatupu moʻui leleí, mo e fakamālohisinó.

Mālōloó

ʻI he ngaahi founga fakataautaha lahi ʻe lava ʻo tokoni kiate kitautolú, ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá ko e maʻu ha mālōlō feʻunga ki hotau sinó mo e ʻatamaí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kolomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e ongosiá ko e fili ia ʻoku tau tofuhia kotoa ai—ko ia, kiʻi māmālie hifo, mālōlō ke lahi, fakafoʻou mo fakafonu hoʻo moʻuí.”

Ko e hā ʻokú ne ʻai ke toe lahi ange ʻa e ongosia ʻi hoʻo moʻuí? Tatau ai pē pe ʻokú ke ongosia ʻi he ngaahi fiemaʻu fakaengāué, ngaahi faingataʻa fakaakó, loto-mafasia fakapaʻangá, fakamatala ʻi he ʻinitanetí, pe ngaahi meʻa kehe, ʻe ala tokoni ha kiʻi mālōlō. Hangē ko e akonaki ʻa e ʻEikí, “ʻOua naʻá ke lele ʻo vave ange pe ngāue ʻo lahi ange ʻi he ivi [ʻokú ke maʻú]” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:4).

Naʻe pehē ʻe Kalolaina Peleko, ko ha faifaleʻi ki he Ngaahi Tokoni ki he Fāmilí ʻi Sīleí, “Kapau ʻoku tau loto-mamahi, mamahi, helaʻia pe ongosia, ʻoku totonu ke tau fakakaukau ke mālōlō.”

ʻOku ʻomi ʻe he ʻaho Sāpaté ha faingamālie makehe ʻi he uike kotoa pē ke tau mālōlō mo fakafoʻou hotau laumālié. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko e ʻaho ʻeni kuo tuʻutuʻuni kiate koe ke ke mālōlō ai mei hoʻo ngaahi ngāué, pea fai hoʻo ngaahi huú ki he Fungani Māʻolungá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:10). Ko e Sāpaté ko ha ʻaho ia ke moihū, ke fakafoʻou e ngaahi fuakavá, ke “hikiʻi hake ʻetau visioné mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní ki he ngaahi tāpuaki ʻo ʻitānití.”

Kapau ʻoku ʻi ai hao uiuiʻi ʻoku fiemaʻu ki ai ha taimi lahi ʻi he Sāpaté, mahalo he ʻikai te ke ongoʻi ko e Sāpaté ko ha ʻaho ia ʻo e mālōlō fakaesino pe fakaʻatamai. Mahalo te ke fie tuku mavahe ha taimi ʻi ha ngaahi ʻaho kehe ke ke mālōlō ai. Pea manatuʻi neongo ʻokú ke femoʻuekina ʻi ho uiuiʻí, ka ʻoku hōifua ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo feinga ke tauhi kiate Ia mo ʻEne fānaú. Manatuʻi e talaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku ongosiá: “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu” (Mātiu 11:28). Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻoku tokoni ʻetau fehokotaki mo e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he fuakavá, ke tau “ikunaʻi ʻa e ngaahi kovi [fakalaumālie mo fakaeloto] ʻo e māmaní.”

ʻAhiʻahiʻi ʻeni: Te ke lava fēfē nai ʻo fakatupulaki hoʻo taimi-tēpile mohé? Ko e tāpuaki ʻa e ʻEikí kuo talaʻofa ki he mohe feʻungá: “Mou ʻalu ʻo mohe ʻi he teʻeki ai ke fuoloa ʻa e poʻulí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mou helaʻia; ʻā hengihengi hake koeʻuhi ke longomoʻui ʻa homou sinó mo e ʻatamaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:124).

tā fakatātā ʻo ha tangata ʻokú ne ʻaʻalo ha vaka ʻi ha vai

Tui kia Sīsū Kalaisí

ʻE lava ke hoko ʻetau tui ki he Fakamoʻuí ko ʻetau maʻuʻanga tokoni maʻongoʻonga tahá ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí. Neongo he ʻikai lava ke fakaleleiʻi ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá he taimi pē ko iá, ka ʻe lava ke ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ha mālohi mo ha fakamoʻui kiate kitautolu ʻi heʻetau ngāue ʻaki ʻa e tui kiate Iá.

Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku mahino ki he Fakamoʻuí “ʻa e kotoa hotau ngaahi mamahí, ʻahiʻahí, fokoutuá, faingataʻaʻiá, mo e māvahevahé. … ʻOkú Ne tokoni ke fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku loto-mafasia mo manukiá, fakatahaʻi ʻa kinautolu ʻoku loto-ʻita mo mavahevahé, fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku tuenoa mo liʻekiná, fakalotolahiʻi ʻa kinautolu ʻoku loto-veiveiua mo taʻehaohaoá, pea fakahoko ha ngaahi mana ʻoku toki malava pē makatuʻunga ʻi he ʻOtuá.”

ʻOku fakapapauʻi mai foki ʻe Sīsū Kalaisi ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau tuēnoa. ʻOkú Ne ʻafioʻi lelei kitautolu, ʻafioʻi ʻetau mamahí kotoa, pea tuʻu mateuteu ke hiki hake kitautolu.

Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻAhovuoli: “Kuó u faʻa fakakaukau kia Pita, ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e loto-toʻa ke ʻaʻeva ʻi he fukahi tahí kia Sīsuú [vakai, Mātiu 14:28–31]. … ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku finangalo [ʻa Sīsū Kalaisi] ke poupouʻi mo puke hotau nimá ʻi he taimi kotoa pē, ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai kia Pitá. ʻOkú ne fiefia foki ʻi he foʻi laka kotoa pē ʻo e tuí ʻoku tau fakahokó.”

ʻOku hoko moʻoni mo faingataʻa ʻa e ngaahi pole ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ne puleʻi pe ikunaʻi kitautolu. Pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau fehangahangai toko taha mo kinautolu. Kuo ʻomi ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ha ngaahi maʻuʻanga mālohi ke fakaʻaongaʻi, hangē ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni mei he Siasí, ngaahi vā fetuʻutaki poupoú, mo e tokoni fakapalōfesinalé. ʻI heʻetau falala kia Sīsū Kalaisi mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení, te tau lava ʻo fehangahangai mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá ʻi he mālohi mo e ʻamanaki lelei.