2025
ʻOku Tau Muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻEtau Kau Fakataha mo Ia ʻi Heʻene Ngāué
Sune 2025


“ʻOku Tau Muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻEtau Kau Fakataha mo Ia ʻi Heʻene Ngāué,” Liahona, Sune 2025.

ʻOku Tau Muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻEtau Kau Fakataha mo Ia ʻi Heʻene Ngāué

ʻOku tau kau ʻi he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau tokanga taha ki Heʻene ngaahi taumuʻá, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, mo feʻofaʻakí.

Ko Kalaisi mo e Pule Koloaʻia kei Talavoú

Fakaikiiki mei he Ko Kalaisi mo e Pule Talavou Koloaʻiá, tā fakatātaaʻi ʻe Heinrich Hofmann

ʻI he taimi ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku tau kamataʻi e ngāue ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku fakahā ʻe he konga ʻo e ngāue ko ʻení, ʻoku tau kau fakataha mo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene ngāué. Naʻe tohi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga mahuʻinga taha ʻo hono toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, [ko e] loto-fiemālie mo ha tukupā ke toʻo kiate kitautolu ʻa e ngāue ʻo e Fakamoʻuí mo Hono puleʻangá.”

Ko e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Ko e moʻui taʻe-faʻa-maté ko ha meʻaʻofa taʻefakangangata ia kuo ʻosi fakapapauʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi Heʻene Toetuʻú. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai tatau ʻa e moʻui taʻengatá mo e moʻui taʻe-faʻa-maté. Ko e moʻui taʻengatá ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻoku lava ke foaki mai ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7). Ko e moʻui ia ʻo taʻengata, ko ha ngaahi fāmili, ʻi Hono ʻaó. Koeʻuhi ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, kuo pau ke tau hoko ko ha kau ākonga faivelenga ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻuhinga ʻeni ki heʻetau maʻu ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻaki ʻetau tui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí, fakatomalá, papitaisó, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻo e temipalé, pea kātaki ki he ngataʻangá. ʻOku kau ʻi he kātaki ki he ngataʻangá ʻa e kau mo e Fakamoʻuí ki Heʻene ngāué.

Ngāue Mālohi

ʻOku tau kau ʻi he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau hoko foki ko ha kau ākonga faivelenga ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku kau heni hono vahevahe ʻEne ongoongoleleí, ʻo tānaki fakataha ai ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí, ʻaki hono fakahoko e ngaahi fatongia ʻi he Siasi ʻo e Fakamoʻuí pea mo feinga ke hoko ʻo hangē ko Iá. “ʻOku ʻikai makatuʻunga [ʻetau] lavameʻa [ʻi Heʻene ngāué] ʻi he fili ʻa ha niʻihi ke tali [kitautolú], pe tali [ʻetau] ngaahi fakaafé, pe ki heʻenau meʻa ʻoku fai ʻi [heʻetau] ngaahi tōʻonga ʻofa fakamātoató.” Naʻe fakapapauʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ka ʻi ai ha faʻahinga taimi ʻokú ke fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha faʻahinga taha pē—ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí—ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea maʻu honau ouau papitaisó mo e ouau fakatemipalé, ko hoʻo tokoni ia ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.”

Koeʻuhi ke hoko e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ko ʻetau ngāue, tau tokanga taha ki Heʻene ngaahi taumuʻá, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea feʻofaʻaki. Lolotonga ʻetau fakahoko ʻEne ngāué ʻi Heʻene foungá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51:2), ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku tuku mai ke tau feingaʻi pē ʻiate kitautolu. Naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki he Kāingalotu ne fakataha ki he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí:

“He vakai, ʻoku ʻikai taau mo au ke u fekauʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē; he ko ia ia ʻoku fakamālohiʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé ko e tamaioʻeiki fakapikopiko ia, ka ʻoku ʻikai ko e tamaioʻeiki anga-fakapotopoto; ko ia he ʻikai te ne maʻu ha totongi.

“Ko e moʻoni ʻoku ou pehē, ʻoku totonu ke femoʻuekina ʻa e tangatá ʻi he holi lahi ʻi ha ngāue lelei, pea fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko ʻenau fili tauʻatāina ʻanautolu pē, pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi;

“He ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e mālohi, ʻa ia ʻoku nau hoko ai ko e niʻihi ke fili maʻanautolu. Pea kapau ʻe fai ʻe he tangatá ʻa e ngāue lelei, he ʻikai ke teitei mole ʻa ʻenau totongí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:26–28).

ʻI heʻetau muimui ki he Fakamoʻuí, kau fakataha mo Ia ʻi Heʻene ngāué, mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau hoko ko ʻEne kau ākonga faivelengá, ʻoku tau akoʻi ai e meʻa te Ne akoʻí. Koeʻuhí ʻoku ʻikai fakamafaiʻi kitautolu ke tau akoʻi ha meʻa kehe (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:9, 36), ʻoku tau tokanga fakamaatoato ai ki Heʻene tokāteliné (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25). ʻIkai ngata aí, ʻoku tau tokanga makehe kiate kinautolu ʻoku masivá, faingataʻaʻiá, mo tuʻu laveangofuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:40). Naʻe fakamahinoʻi ʻa e ngaahi fakamamafa ko ʻení ʻi he taimi naʻe folofola ʻaki ai ʻe he Fakamoʻuí meia ʻĪsaia ʻi ha falelotu ʻi Nāsaletí:

“ʻOku ʻiate au ʻa e Laumālie ʻo [e ʻEikí], koeʻuhí kuó ne fakanofo au ke u malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he masivá; kuó ne fekau au ke fakamoʻui ʻa e loto-mafesí, ke malanga ʻaki ʻa e huhuʻí ki he kau pōpulá, mo e fakaʻā ʻo e kuí, ke veteange ʻa kinautolu kuo laveá,

“Ke malanga ʻaki ʻa e taʻu lelei ʻo [e ʻEikí]” (Luke 4:18–19; vakai foki, ʻĪsaia 61:1–2).

ʻOku ʻuhinga e taʻu lelei ʻo e ʻEikí ki he taimi ʻe hoko kotoa ai e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá ki Hono kakaí. ʻOku tau muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻaki hono fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea mo hono tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku masiva pe faingataʻaʻiá.

ʻOku fakafiefia e kau fakataha mo Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene ngāué koeʻuhí “ʻoku ʻikai lava ke taʻofi … pea ʻoku ʻikai lava foki ke iku noa” ʻa ʻEne ngaahi ngāué, ngaahi fokotuʻutuʻú, mo e ngaahi taumuʻá (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:1). Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ne ongoʻi loto-foʻí: “Ko ia, ʻoua naʻa mo fiu ʻi he faileleí, he ʻokú mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:33). ʻOku tau fakahoko hotau fatongiá, pea tuku ki he ʻEikí ʻa e ututaʻú.

Ko e Loto mo e ʻAtamai Fie Ngāué

ʻOku faingofua ange hono fai hotau fatongiá ʻi he meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aí koeʻuhí he ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau ʻomi ha ngaahi talēniti pe ivi makehe ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Ko Hono finangaló pē ke tau tukupā mo maʻu ha loto-fiemālie. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotu ʻi Ketilani, ʻOhaioó, “Vakai, ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻEikí ʻa e loto mo e ʻatamai fie faí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:34). ʻE lava ke ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku vilitakí ke nau faʻa malava, ka he ʻikai ke Ne lava pe he ʻikai ke ne ngaohi ʻa e faʻa malavá ke maʻu ʻa e loto-vilitakí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, kapau ʻoku tau tukupā mo loto-fiemālie, te Ne lava ʻo fakaʻaongaʻi kitautolu. Ka neongo pe ko e hā hotau talēnití, he ʻikai ke Ne fakaʻaongaʻi kitautolu kae ʻoua kuo tau tukupā ki Heʻene ngāué mo loto-fiemālie ke tokoni kiate Ia.

Naʻe fakatou fakahaaʻi ʻe Samuela mo ʻAna-Malia Koivisita ʻa e tukupaá mo e loto-fiemālié fakatouʻosi. Hili pē ha taimi nounou mei heʻena malí, naʻe hiki ʻa e fāmili Koivisitá mei Sivasikaila, Finilani, ki Iotepoki, Suēteni, ke kumi ha ngaahi faingamālie ngāue maʻuʻanga moʻui. Hili ʻenau tūʻuta atú, naʻe fakaafeʻi ʻa Brother Koivisita ke talanoa mo Palesiteni Leifi G. Metisoni, ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e Siteiki Iotepoki, Suētení. Koeʻuhí naʻe ʻikai lea faka-Suēteni ʻa Samuela, naʻe fakahoko leva ʻa e ʻinitaviú ʻi he lea faka-Pilitāniá.

Hili ha ʻaʻahi nounou ʻa Palesiteni Metisoni, naʻá ne kole kia Samuela ke hoko ko ha taki faifekau fakauooti ʻi he Uooti Iutipí. Naʻe fakamahinoʻi ange ʻe Samuela: “Ka ʻoku ʻikai ke u lea faka-Suēteni au.”

Naʻe falala atu ʻa Palesiteni Metisoni ʻi hono tesí peá ne fakamahino ange, “Naʻá ku ʻeke atu pe ʻokú ke lava ʻo lea faka-Suēteni, pe ʻokú ke loto-fiemālie ke ngāue maʻá e ʻEikí?”

Naʻe tali ange ʻe Samuela, “Naʻá ke ʻeke mai pe ʻoku ou loto-fiemālie nai ke ngāue maʻá e ʻEikí. Pea ʻoku ou loto-fiemālie ki ai.”

Naʻe tali ʻe Samuela ʻa e uiuiʻí. Naʻe tali foki ʻe ʻAna-Malia ha ngaahi uiuiʻi. Naʻá na fakatou ngāue faivelenga mo ako ke lea faka-Suēteni lelei lolotonga e taimi ne na ngāue aí.

Kuo hinoiʻi e moʻui ʻo Samuela mo ʻAna-Maliá, ʻe heʻena tukupā mo e loto-fiemālie ke ngāue maʻá e ʻEikí. Ko ha ongo moʻungaʻi tangata angamaheni kinaua ʻi he Siasí. Kuó na ngāue faivelenga ʻi he taimi kotoa pē kuo kole ange ai kiate kinauá. Kuó na akoʻi mai kiate au, ko e taimi ʻoku tau ngāue aí, ʻoku tau ngāue ʻaki e ngaahi talēniti ʻoku tau maʻú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 60:13), pea ʻe tokoniʻi leva kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau ikunaʻi ʻEne ngaahi taumuʻá.

ʻI he taimi ʻoku tau loto-fiemālie ai ke ngāué, ʻoku tau feinga ke ʻoua naʻa tau hanu pe lāunga, koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau loto ke fakmeleʻi ʻetau ngāué ʻi ha faʻahinga founga. ʻE lava ke hoko ʻa e lāungá ko ha fakaʻilonga ʻo e tukupā ʻoku taʻepau, pe ʻoku ʻikai tatau ʻetau ʻofa ki he Fakamoʻuí mo ia ʻoku totonu ke tau faí. Ka ʻikai ke fai hano vakaiʻi, ʻe lava ke hoko ʻa e lāungá ko ha angatuʻu fakahāhā ki he ʻEikí. ʻOku ʻasi e nunuʻa ʻo e lāungá ʻi he moʻui ʻa ʻĒsela Pūtí, ko ha papi ului kimuʻa ki he Siasí ʻi ʻOhaiō, ʻa ia naʻe ui ke hoko ko ha faifekau ki Mīsuli.

ʻI he mavahe ʻa ʻĒsela mei ʻOhaiō ʻi Sune ʻo e 1831, naʻá ne loto-mamahi ʻi he lava ha kau faifekau ʻe niʻihi ʻo fononga saliote lolotonga ia ʻokú ne luelue ʻi he vela ʻo e faʻahitaʻu māfaná, ʻo malanga ʻi he halá. Naʻá ne lāunga. ʻI heʻene tūʻuta ki Mīsulí, naʻá ne ongoʻi taʻe-fiemālie. Naʻe ʻikai ke ʻi Mīsuli e meʻa naʻá ne ʻamanaki mai ki aí. Ka naʻá ne vakavakai takai holo ʻo ne fakatokangaʻi, “naʻe ngali kehe ʻa e meʻa ne fakakaukau mai ki aí.”

Naʻe fakaʻau ke fakautuutu ange ʻa e manuki, fakaʻaluma, mo e fakaanga ʻa ʻĒselá. ʻI heʻene mavahe mei Mīsulí, naʻe ʻikai ke ne malanga ʻo hangē ko ia naʻe kole ange ke ne faí, ka naʻá ne foki ki ʻOhaiō ʻi he vave taha naʻá ne lavá. Naʻe iku ʻene ʻuluaki lāungá ki ha loto-veiveiua pea fakaʻau ʻo mole ʻene loto-falala ʻi heʻene ngaahi aʻusia fakalaumālie kimuʻá. Naʻe faifai pea mavahe ʻa ʻĒsela mei he Siasí peá ne “iku ‘liʻaki ʻa e tui faka-Kalisitiané pea ʻikai ke ne toe tui ʻOtua.’”

ʻE lava ke hoko ʻa e meʻa tatau kiate kitautolu kapau he ʻikai ke tau tokanga. Kapau he ʻikai ke tau tauhi maʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá, ʻo fakamanatu kiate kitautolu ko hai haʻana e ngāue ko ʻení, mahalo te tau lāunga, veiveiua, pea ʻe faifai pē pea mole ʻa e tui ʻoku tau maʻú.

ʻOku ou lotua te tau lava ʻo fili ke muimui kia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻetau kau fakataha mo Ia ʻi Heʻene ngāué. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku foaki mai ai kiate kitautolu “ʻa e ngaahi talaʻofa ʻoku lahi ʻaupito mo mahuʻinga” (2 Pita 1:4). ʻOku kau ʻi he ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻa e fakamolemoleʻi ʻo e angahalá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 60:7; 61:2, 34; 62:3; 64:3), fakamoʻuí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:13; 56:2), pea mo e hakeakiʻí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:3–11; 59:23). Ko hono moʻoní, ʻoku talaʻofa mai kiate kitautolu ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻe lava ke foaki ʻe he ʻOtuá—ʻa e moʻui taʻengatá.