“ʻOku ʻOmi ʻe he Ngāue ʻa e ʻOtuá ha Taumuʻa mo ha Nonga,” Liahona, Sune 2025.
ʻOku ʻOmi ʻe he Ngāue ʻa e ʻOtuá ha Taumuʻa mo ha Nonga
Te tau lava ʻo kau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ke ʻomi ʻEne fānaú ki ʻapi ke nofo mo Ia.
Ko ha manatu melie ʻoku ou mataʻikoloa ʻaki ʻi heʻeku tupu hake ʻi Niu ʻIoké, ko e feohi mo hoku fāmilí ʻi he Kilisimasí. Naʻá ku fiefia mo ʻeku ongomātuʻá, ngaahi taʻokete ʻe toko tolú, mo hoku tuofefine siʻisiʻí, ʻi heʻemau maʻu meʻatokoni fakatahá mo e fakafetongi meʻaʻofá. Neongo ʻa e femoʻuekina ʻeku ongomātuʻá ʻi he ngāué, ka naʻe hoko ʻa e Kilisimasí ko homau taimi makehe ke mau feohi fakataha ai.
Naʻe ʻikai toe tatau ʻa e Kilisimasí ʻi he taimi naʻe vete ai ʻeku ongomātuʻá. Naʻá ku taʻu 11, pea naʻe ʻikai ke mau toe fakataha pehē.
ʻI hoku taʻu 17, naʻá ku fuofua fanongo ai fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea naʻá ku fie ako lahi ange ʻi he taimi naʻá ku fanongo ai ʻe lava ke fakataha ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengatá. Naʻá ku ofo ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí (vakai, Mōsese 1:39).
ʻI he lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻoku “fakaofo” e palani ʻa e ʻOtuá. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tataki lelei ʻa ʻEne fānaú kotoa ke nau toe nofo fakataha mo Ia. Kuó Ne folofola, “ʻOku ou mafai ke fai ʻa ʻeku ngāue pē ʻaʻakú” (2 Nīfai 27:21), ka ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie fakaʻofoʻofa ke kau fakataha mo Ia ʻi Heʻene ngāué. Kuó ne ʻomi kiate au ha fakahinohino, taumuʻa, nonga, mo e ʻamanaki lelei ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.
Ngāue ʻi he ʻOfa
Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi hotau kuongá:
“Ko kimoutolu ʻoku kamata ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá, mou tokanga ke mou tauhi kiate ia ʻaki homou lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí kotoa. …
“Ko ia, kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ngaahi holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá ʻoku ui ʻa kimoutolu ki he ngāué” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 4:2–3).
ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau tauhi kiate Ia ʻaki hotau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa pea ke tau ʻofa kiate Ia ʻaki ʻa e mālohi tatau (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:5). ʻOku malava, fakaivia, mo fakatupulaki ʻetau holi ke ngāué ʻi heʻetau ʻofa ki he ʻOtuá. ʻI heʻetau ngāueʻi e ngaahi holi ko iá, ʻoku fakamālohia ai ʻetau malava ke tokoni mo ʻofa ʻiate Ia mo hotau ngaahi kaungāʻapí. ʻOku hoko mai leva e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku tau lava ʻo mamata ki Hono toʻukupú ʻi heʻetau moʻuí.
ʻI heʻeku tauhi ki he ʻOtuá—koeʻuhí ko ʻeku ʻofa ʻiate Iá—ʻoku lava ke u ongoʻi ʻEne ʻofá mo e fakapapau ʻokú Ne ʻofa ʻi Heʻene fānaú kotoa pea ʻokú Ne finangalo ke tau foki ki ʻapi ʻo toe nofo mo Ia. ʻOku ʻikai foki ke Ne finangalo ke tau foki toko taha pē. ʻOkú Ne finangalo ke tau ʻomi hotau fāmilí mo e niʻihi kehé ki he ongoongoleleí ʻi heʻetau ngāue ʻi he ʻofa kiate Ia mo ʻEne fānaú.
ʻAʻeva mo e ʻOtuá
ʻOku lelei ange ʻetau kau ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻEne tokoní. ʻI heʻetau fai hotau fatongiá mo fekumi ki he ueʻi ʻa e Laumālié, ʻe lava ke tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngāué. Ko e taimi ne ui ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻĪnoke ke hoko ko ha palōfitá, naʻá Ne folofola ange, “Vakai ʻoku ʻiate koe ʻa hoku Laumālié, ko ia te u fakatonuhiaʻi ʻa hoʻo ngaahi lea kotoa pē; pea ʻe hola ʻa e ngaahi moʻungá ʻi ho ʻaó, pea ʻe afe ʻa e ngaahi vaitafé mei honau tafeʻangá; pea te ke nofo ʻiate au, pea mo au ʻiate koe; ko ia ke ke ʻaʻeva mo au” (Mōsese 6:34).
ʻOku tau maʻu mo ha toe ngaahi tokoni kehe ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau ʻalu ʻataʻatā pē ki he temipalé ka ʻoku tau ʻalu ʻo moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ʻoku mahino leva kiate kitautolu ʻoku fakafehokotaki kitautolu ʻe he ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi ha founga mālohi mo vāofi.
Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni, ko e vā fetuʻutaki ko ʻeni ʻi he fuakavá “te ne ʻai ke faingofua e meʻa kotoa ʻo e moʻuí.” ʻOku ʻikai faingofua ai ʻa e moʻuí ka ʻoku ʻomi ʻe heʻetau haʻi kitautolu ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ke tau maʻu Hona mālohí, ʻa ia ʻokú ne fakatupulaki ʻetau malava ke kau ʻi Heʻena ngāué. ʻI heʻetau laka atú, te tau lava ʻo ʻaʻeva fakataha mo Kinaua pea ongoʻi Hona mālohí mo e ivi tākiekiná ʻi heʻetau moʻuí.
Manatuʻi ʻa e Taumuʻá
ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē e ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻaho ʻoku ou ongoʻi loto-foʻi pe loto-mamahi aí, ʻoku ou fakamanatu kiate au ʻa e “ʻuhinga” ʻo hono fai ʻEne ngāué, ʻa ia ko ʻeku ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Kuo toutou fakamoʻoniʻi mo toutou fakapapauʻi mai ʻeni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate au. He ʻikai ke u teitei lava ʻo fakaʻikaiʻi ia. Koeʻuhí ʻoku ou ʻofa ʻi he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló, ʻoku ou feinga ke fakahōifua kiate Kinaua ʻaki ʻeku kau fakataha mo Kinaua ʻi Heʻena ngāue maʻongoʻongá.
Kapau ʻe faifai angé peá ke ongoʻi taʻefeʻunga pe ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻa e taukei totonu kuo fokotuʻu ki he ngāue ko ʻení, kau ki he timí! Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau ongoʻi pehē mei he taimi ki he taimi. ʻI he ngaahi momeniti ko iá ʻoku fiemaʻu ke tau hangē ko Nīfaí ʻo “tataki [kitautolu] ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te [tau] tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te [tau] faí” (1 Nīfai 4:6). Kapau te tau laka atu ki muʻa ʻi he tuí ʻo fai ʻa e meʻa te tau lavá, ʻe tataki mo tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí pea fakalahi ʻetau ngaahi ngāué ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai ʻaki e foʻi mā ʻe nimá mo e mataʻi ika ʻe uá (vakai, Maʻake 6:41–44). Ko e hā pē ha meʻa ʻoku tau ʻomi ki he ʻEikí, te Ne fakaʻaongaʻi ia ke paotoloaki ʻaki ʻEne ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.
Ko e ʻuhinga ʻe taha kuo fakaafeʻi ai kitautolu ke tau kau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, he ʻokú Ne finangalo mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni, ʻo hangē ko Hona tuʻunga totonú. ʻI heʻetau ngāue fakataha mo Kinauá, ʻoku tau ako lahi ange ai ki he founga te tau lava ai ʻo hangē ko Kinauá.
ʻOku tau fakaafeʻi ʻi he ngāué ni ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí ʻaki hono ʻiloʻi ʻa e fiefia ʻo e fakatomalá. Kuo pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ko e fakatomalá ko ha founga ia “ʻo e fakahoko mo toe kiʻi lelei ange ʻi he ʻaho takitahá.” Ko ha faingamālie ia ke liliu, ke tupulaki fakalaumālie, pea “ke tatau ange mo Sīsū Kalaisi!”
Te tau lava ʻo tokoni ki he niʻihi kehé ke ngaohi honau ngaahi ʻapí ke hangē ko hēvaní koeʻuhí ke ʻi ai ha ʻaho ʻe hangē ai ʻa hēvani ko ʻapí pea ke nau lava ʻo mateuteu ki he moʻui ka hoko maí.
Maʻu ʻa e Fiefiá
‘Oku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi he ngāue ko ʻení! Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni “tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí,” te tau lava ʻo maʻu ʻa e fiefiá ʻi he taimi ʻoku tau tukutaha ai ʻetau tokangá ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku toki malava pē ʻa e palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi Hono ʻAló. Naʻe finangalo lelei ʻa Sīsū Kalaisi ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻEne Tamaí pea feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē maʻatautolu. Kapau naʻe ʻikai, ne tau mei hē ʻo taʻengata. Naʻá ne ʻiloʻi ko e founga pē ia ʻe taha ke tau foki ai ʻo nofo mo e Tamai Hēvaní pea maʻu ʻa e fiefiá. Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē: “ʻOku haʻu e fiefiá meia [Sīsū Kalaisi]. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē.”
Ko ha tāpuaki mo ha faingamālie fakaʻofoʻofa ia ke tau tokoni ai ʻi he ngāue mahuʻinga ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí pea tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau foki hao ki he feituʻu ʻa ia ʻoku fakaʻamua ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tau aʻusiá.