2025
Ko e Kau ʻĀngelo Ngāue Fakaetauhi ʻi he Moʻungá
Sune 2025


“Ko e Kau ʻĀngelo Ngāue Fakaetauhi ʻi he Moʻungá,” Liahona, Sune 2025.

Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Ko e Kau ʻĀngelo Ngāue Fakaetauhi ʻi he Moʻungá

ʻI he taimi naʻe lavea ai e uoua mei hoku alanga mataʻú ki he tuí lolotonga haʻaku tō ʻi he lue lalo ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká, USA, naʻe tafoki ʻemau kau talavoú ki he lotú mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻenau ngāue fakataha ke tokoniʻi aú.

kulupu ʻoku fakataha mai ʻi ha tēpile

Lolotonga e faʻahitaʻu māfana ʻo e 2015, naʻa mau ʻalu ko ha kau taki ʻe toko tolu ʻo e Kau Talavoú, kau ai ʻemau pīsopé, mo ha kau talavou ʻe toko ono mei he toafa ʻo e fakatonga ʻo Niu Mekisikoú ki he ʻOtu Moʻunga Maka ʻo loto Kololató, ʻi ha fononga ʻeveʻeva ʻi ʻuta. ʻI he taimi ko iá, naʻá ku hoko ko ha palesiteni ʻo e Kau Talavoú ʻi he uōtí. ʻI ha ʻaho ʻe fā, naʻa mau lue lalo, toutai, vakavakai, mo fakatahataha ʻi he efiafí ki ha talatalanoa fakalaumālie ʻi he veʻe afí. Naʻa mau faʻu ha ngaahi manatu melie tuʻuloa—kau ai ha meʻa te mau manatuʻi maʻu pē.

Kimuʻa pea mau mavahe mei he moʻungá ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻemau fonongá, ko e meʻa pē naʻá ne fakameleʻi ʻemau fonongá ko ha lavea ʻi he vaʻé mo ha kiʻi ʻuha mo e ʻuha poloka. Hili ʻemau fakamāʻopoʻopo ʻemau kemí ʻi he pongipongi ke mau foki aí, naʻe ʻikai ke mau tokanga ki he kiʻi hala hekeheke mo pelepelá kae ʻoua kuo aʻu atu ʻa kimautolu kau takí ki he takele ʻo e tahifo hekeheké.

Ko e feituʻu ia naʻá ku hekea aí, tō, ʻo tau ki he kelekelé. Naʻá ku ongoʻi ha mamahi lahi mo māsila ʻi hoku vaʻe toʻomataʻú. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā kuó u fai ki hoku vaʻé, ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo ueʻi ia.

ʻI heʻeku tangutu ʻi he kelekelé, hohaʻa mo mamahiʻiá, naʻe lele mai ʻemau pīsopé, ʻa Palaisi Heina, ki hoku tafaʻakí. Naʻe vakavakaiʻi ʻe Pīsope Heina hoku vaʻé, ko ha toketā faitafa, ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo tala ʻa e lahi ʻo ʻeku laveá. Ko e meʻa naʻe ʻikai ke mau ʻiló, ko e taimi naʻá ku tō aí, naʻá ku tau lahi ʻi ha fuʻu maka ʻo lavea lahi ai e uoua ʻo e alanga toʻomataʻú, ʻa ia ko e uoua lahi ia ʻi ʻolunga hake pē ʻi he tuí. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tuʻu pe luelue.

Naʻe pehē mai ʻe ha taha ʻo ʻemau kau talavoú, Nētane Tōnolosoni kimui, “Naʻe lahi ha loto-hohaʻa ʻi he moʻungá. Naʻe lotua ʻe he tokotaha kotoa ha fakahinohino.” Naʻe pehē ʻe ha kiʻi talavou ʻe taha ko Palaitoni Heina, “Naʻe ʻikai ke mau ʻilo pe ʻe sai pē e vaʻe ʻo Brother ʻIuingí pe ʻe siʻi mālōlō!”

“Te Ke Sai Pē”

Naʻá ku ʻilo he ʻikai ke u lava ʻo mavahe mei he moʻungá taʻe te u maʻu ha tokoni lahi, kau ai e tokoni fakalangí. Ko ia ne u kole leva ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe tākai ʻe Pīsope Heina pea fakamaʻu leva ʻe Maʻake Henitilī ʻa e tākai ʻo e loló, ko ha tokoni ʻi he kau pīsopelikí. ʻI he lea ʻa Brother Henitilií, naʻe ongoʻi ʻe heʻemau kulupú ha nonga.

ʻOku kei manatuʻi ʻe Nētane ʻa e ongo naʻá ne maʻu mo e kau talavoú ʻi heʻenau fakafanongo ki he ngaahi lea fakaloto-lahi ʻo e tāpuakí: “Ne u maʻu ha nonga, naʻe foki e tā hoku mafú ʻo māmālie, pea ne fiemālie ʻeku fakakaukaú. Naʻá ku ofo ʻi he mālohi ʻo e Fakamoʻuí naʻe fakahā ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia naʻe ongo ki hoku lotó. Ne u pehē loto pē, ʻʻOku ou loto ke u lava ʻo fai ia ʻi ha ʻaho. ʻOku ou loto ke u lava ʻo ʻomi ʻa e nongá mo e fakamoʻuí ki he niʻihi ʻoku ou ʻofa aí.’”

Neongo e fakanonga ne fakapapauʻi maí, ka ko e ngaahi lea ʻeni ʻo e tāpuakí naʻe ongo taha kiate aú: “Te ke sai pē koe, ka ʻe kiʻi fuofuoloa pea toki aʻu ki ai.”

Naʻe kau ʻi he “lolotonga” ko iá ʻa e taimi ʻe fiemaʻu ke u mavahe ai mei he moʻungá. ʻOku fute ʻe ono, ʻinisi ʻe fā hoku māʻolungá (senitimita ʻe 193), pea ʻi he taimi ko iá naʻá ku pāuni ʻe 230 (kilo ʻe 104). Naʻe fifili ʻa e kau talavoú, “Te tau ʻohifo fēfē nai ia mei hení?” Naʻá ku fifili ki he meʻa tatau.

Koeʻuhí naʻá ku fai ha ako ʻuluaki tokoni ki he feituʻu maomaonganoá ʻi he faʻahitaʻu māfana kimuʻá, naʻá ku fakahinohinoʻi ai ʻemau kulupú ki hono ngaohi ha meʻa haʻi ki he vaʻé ʻaki ʻa e maea, tepi, vaʻa ʻakau, pea mo ha fakamolū mohenga. Naʻe kei toe ʻemau maile ʻe fā ke mau lue lalo ai mo ha vaitafe ʻi he moʻungá ke mau kolosi ai kimuʻa pea mau toki aʻu ki heʻemau meʻalelé ʻo feinga ki ha tokoni fakafaitoʻo.

“Ko ha Lotu ʻi Homau Lotó”

Naʻe tokoniʻi au ʻe he toko ua lōloa taha ʻi heʻemau kulupú ʻaki ʻena puke hake hoku ongo umá lolotonga ʻena lue ʻi hoku tafaʻakí. Naʻe kamata ke mau hifo māmālie ʻi he halá. Ko e taimi ʻe niʻihi naʻe mapelu hoku tuí, peá u tō ki lalo hangē ha kiʻi sea pelú. Naʻe pau ke u fakafepakiʻi ʻa e ongoʻi tokakoví ʻi he foʻi laka fakamamahi kotoa pē. Naʻe fakautuutu e hohaʻa ʻa Pīsope Heina ʻi he houa takitaha ʻo ʻemau hifo mei he moʻungá.

Lolotonga hono fakaʻataʻataaʻi ʻe homau niʻihi ʻa e makamaka mo e veve lalahi ʻi muʻa ʻi he halá ke faingofua ange e fonongá kiate aú, naʻe kaka hake ha niʻihi ʻi he halá ke ʻomai haʻaku vai, meʻatokoni mo ha fakalotolahi. Naʻe iku e fononga lalo ʻoku angamaheni ke houa ʻe uá, ki he houa ʻe valu.

Naʻe lue lalo ʻi muʻa ʻa Pīsope Heina mo e niʻihi ʻo e kau talavoú ke aʻu ki he vaitafé. Naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Taniela Paama ko ha “lotu ʻi homau ngaahi lotó,” ʻi heʻenau tānaki ha ngaahi sinoʻi ʻakau mei he ʻulu ʻakau ne holó ʻo foʻu ha hala fakakavakava ʻi he vaitafé. Naʻa nau faʻu foki ha meʻa ke piki ki ai.

kau tangata ʻoku nau kolosi ʻi ha hala fakakavakava ngaohi mei he sinoʻi ʻakaú

ʻOku pehē ʻe Sitīveni, “Ko e taimi ne u aʻu ai ki he vaitafé hili ha lue lalo houa ʻe fā, naʻá ku kolosi māmālie mo e tokanga ʻi he hala fakakavakava sinoʻi ʻakau ne pukepuke ʻe ha ngaahi nima fietokoní.”

ʻI he taimi ne u aʻu ai ki he vaitafé hili ha lue lalo houa ʻe fā, naʻá ku kolosi māmālie mo tokanga ʻi he hala fakakavakava sinoʻi ʻakau ne pukepuke ʻe ha ngaahi nima fietokoní. Naʻa mau tuʻu ʻo mālōlō mo fai ha taha ʻo e ngaahi lotu lahi ne mau fakahokó. ʻI he taimi ko iá, kuo mau aʻu ki he vaeuaʻanga mālie mei he moʻungá.

Hili ha ngaahi houa siʻi mei ai, naʻe foki mai ʻa e fuofua kau talavoú mei he feituʻu vaotā ne ofi ki he halangá. Naʻa nau fakamatalaʻi ʻemau faingataʻaʻiá ki ha niʻihi ʻo ha kau kemi ʻoku nau heka ʻi he ngaahi meʻa lele kaka moʻungá. Naʻe fakaʻuli mai ha niʻihi ʻo e kau Samēlia lelei ko iá ʻi he halangá, fakaheka ha niʻihi ʻo kimautolu, pea fakaʻuli ʻo ʻave kimautolu ki heʻemau meʻalelé.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo mau fononga atu ki Tulinitati, Kololato, ko e feituʻu ne faitoʻo ai au ʻi ha loki tokoni fakatuʻupakē ʻi he falemahakí. Naʻe fakatui ʻe ha toketā ha meʻa haʻi vaʻe mo ʻomi ha tokotoko, pea mau foki leva ki ʻapi.

kau talavou mo e tokotaha faʻu tohí

Sitīveni ʻIuingi (fika ua mei toʻohemá) mo Pīsope Palaisi Heina (taupotu ki toʻomataʻú) mo e “kau ʻāngelo ngāue fakaetauhi” ne nau tokoni ke ʻomi ʻa Sitīveni mei he moʻungá (toʻohema ki he toʻomataʻú): ʻĒliki Paama, Palaitoni Heina, Taniela Paama, Sēkope Tōnolosoni, mo Sena Heina (ʻikai ʻasi ʻi he taá: Nētane Tōnolosoni, ʻa ia naʻe lolotonga ngāue fakafaifekau taimi kakato; mo Maʻake Henitilī, ʻa ia kuo hiki ki ha feituʻu kehe).

“Ko e Mālohi ʻo e ʻOtuá”

ʻIkai, naʻe ʻikai fakamoʻui au he taimi pē ko iá. Naʻe “kiʻi fuofuoloa” ʻa e fakamoʻui hili ʻa e tafá mo e fakamālohisinoʻi ʻo e sinó. Ka ʻoku ou houngaʻia ʻi he tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ne u maʻú, ko e tui ne hā mai meiate kinautolu ne nau lotua mo tokoniʻi aú (vakai, Sēmisi 2:26), pea mo e fakatahatahaʻi ʻo e taumuʻa ne mau aʻusiá ʻi heʻemau ngāue fakataha ke ʻomi au mei he moʻungá.

Naʻa mau ako ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he ʻaho ko iá, ngaahi lēsoni naʻá ne fakamālohia ʻemau ngaahi fakamoʻoní mo fakaleleiʻi, tokoniʻi e kau talavoú ke nau tukupā ke ngāue fakafaifekau, mo teuteuʻi kinautolu ki ha ngaahi moʻunga faingataʻa te nau kaka ai ʻi he kahaʻú.

ʻOku manatuʻi ʻe Nētane, “Naʻe ʻi he uhouhonga ʻo ʻeku kau taki fakaofó mo e ngaahi kaungāmeʻá, ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou tui naʻá Ne ʻomi e kau ʻāngelo he ʻaho ko iá ke tokoniʻi kimautolu. Naʻe tokoni e aʻusia ko ʻení ke mahino kiate au ʻa e mahuʻinga ʻo e moʻui taau ke tāpuakiʻi e sākalamēnití mo fakahoko hoku ngaahi fatongia kehe ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.”

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā hono lahi ʻo e kaunga e aʻusia ko iá ki hono tokoniʻi e kau talavou ʻi he fononga lalo ko iá ke nau tukupā ʻenau moʻuí ki he lotu, ngāue tokoní, mo e moʻui tāú. ʻOku ngalingali ne hoko e lahi taha ʻo e ngaahi aʻusia ʻi heʻenau moʻui kei talavoú ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻenau tukupā kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí. Ka naʻe hoko atu e kau talavou kotoa ko iá ʻo ngāue maʻá e Fakamoʻuí ko ha kau faifekau taimi kakato.

ʻI he fakaʻau ko ia ʻa e taimí, ʻoku fakautuutu ʻeku houngaʻia ʻi he kau tamaioʻeiki lelei ʻa e ʻEikí—ʻa e meʻa naʻa nau fai maʻaku he taimi ko iá mo e meʻa ʻoku hokohoko atu ke nau fai maʻá e niʻihi kehé he ʻaho ní. Kiate au, naʻa nau hoko, pea ʻoku nau hoko ai pē ko ha kau ʻāngelo tauhi (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1).

ngaahi pale mei he Sikauti Maʻá e Fānau Tangata ʻo ʻAmeliká

Naʻe maʻu ʻe he kau talavou mei he Uooti Lio Kulani (Rio Grande) ʻi Lasi Kulusesi (Las Cruces) ʻi Niu Mekisikoú, ʻa e Mētali Fakalāngilangi (Medal of Merit) mei he Sikauti ʻa e Tamaiki Tangata ʻo ʻAmeliká (Boy Scouts of America) koeʻuhí ko ʻenau “ngāue fisifisimuʻa ʻi hono fakaʻaongaʻi e ngaahi taukei mo e ngaahi fakakaukau ʻi he Sikautí,”