Ngaahi peesi fakalotofonuá
ʻĀtakaiʻi ʻe he Fale naʻe Holó, Fakamālohia ʻe he Tuí
Naʻe kamata ʻa e ʻaho 17 ʻo Tīsema 2024 ʻo tatau mo ha toe ʻaho pē ʻi Pooti Vila, ʻi Vanuatu. Naʻe ngaʻuta ʻa e koló ʻi he teuteu ki he ʻaho mālōloó, pea naʻá ku ʻi he ngāué ʻi ha falekoloa vala ʻiloa, ʻo tokoni ki he kau fakataú mo kofukofu ʻa e ngaahi meʻaʻofá. Kae fakafokifā, kuo ngatupe lahi ʻa e kelekelé ʻo ʻikai ha fakatokanga.
Ko ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau taʻu 26 au, lolotonga ngāue ʻi he palaimeli ʻa e siteikí, kuó u ʻosi fehangahangai kimuʻa mo ha ngaahi ʻahiʻahi lahi naʻá ne fakamālohia ʻa e tuí—ka naʻe hala ha meʻa naʻá ne teuteuʻi au ki he meʻa ko ʻení. Ka, ʻi he mōmeniti ko ia ʻo e puputuʻu fakafokifā, naʻe ʻikai ke u ilifia. Naʻá ku ongoʻi lelei ha kihiʻi leʻo siʻi naʻá ne talamai, “Seini, te ke SAI pē koe.”
Ko e kiʻi ngalulu ko ʻení naʻe fakalalahi ʻo hoko ko ha fuʻu mofuike mālohi. Ko e fakanatulá, naʻe lele ʻa e kakaí ke nau hao, kā, kimuʻa peá u lava ʻo aʻu ki he hūʻanga ki tuʻá, naʻe tō ha TV ʻi hoku umá. Naʻá ku tō ki he kelekelé pea kāpui au ʻe he fakapoʻulí.
ʻI ha kiʻi taimi nounou, naʻe mei ikunaʻi au ʻe he lēlea ʻo e lotó, ka naʻe ʻi ai ha ongo leʻo siʻi mo fakamahino naʻá ne fakafonu hoku lotó. Neongo naʻe ʻikai ke u toe lava ha meʻa, ka naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai liʻekina au. ʻI he ʻosi ha kiʻi miniti mei ai, kuo pehē mai ʻa e kiʻi leʻó, “Mafuli hake!” ʻI he mafuli hake hoku sinó, naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku Sai pē hoku ongo nimá, Sai pē mo hoku ʻulú, pea naʻe ʻikai lavea ha kupu ʻi hoku sinó. Naʻá ku lava ʻo kiʻi tangutu hake ki ʻolunga kae ʻikai tuʻu he naʻe ʻi ai ha holisi mamafa naʻe ʻi ʻolunga ʻiate au.
Naʻá ku ongoʻi ha leʻo ʻo ha fefine mo hano foha ʻi ha feituʻu ofi mai, naʻe tataʻo mo kinaua ʻe he ʻū meʻa naʻe holó. Naʻa mau feuiaki, mo fefakalotolahiʻaki ʻe fai mai ʻa e tokoni. Naʻe ʻi ai ʻena telefoni, ka naʻe faingataʻa ke fetuʻutaki ki ha taha he naʻe motuhia ʻa e fetuʻutakí. Naʻe ʻosi atu ha ngaahi houa ʻi heʻemau tatalí, ʻikai ke mau toe lava ʻo ngaue, kae fanongo pē ki he ngaahi meʻa fakaongo fakatuʻutāmakí ʻi he mamaʻó mo e muhumuhu ʻa e kakai naʻe ngāue ʻi ʻolunga ʻiate kimautolú. Naʻá ku lotu, ʻi heʻeku falala naʻe ʻafioʻi ʻe heʻeku Tamai Hēvaní ʻa e potu naʻá ku ʻi aí, pea ke Ne fai mai ha tokoni.
ʻI he maluʻaki mai ʻa e poʻulí, naʻe hoko mai ha tāpuaki taʻe-ʻamanekina—ko ha ʻea foʻou. Neongo hono taʻomi kimautolu ʻi he fale naʻe holó, naʻa mau kei lava pē ʻo mānava lelei, peá u ongoʻi naʻe haʻu kiate au ha ongoʻi nonga. Neongo ʻa e kovi ʻa e tūkungá, ka naʻá ku ʻiloʻi ʻi hoku lotó naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá kimautolu.
Naʻa mau fanongo ki ha ngaahi leʻo ʻi ʻolunga ʻiate kimautolu ʻi he hengihengi hono hokó. Kuo aʻu mai ʻa e ngaahi timi tokoní. Naʻe kaila atu ʻa e talavou naʻe tataʻo fakataha mo aú, pea ʻikai fuoloa kuo tali mai ʻe he kau tokoní. Naʻa nau ngāue taha taha ke fakaʻataʻatā ha hala, pea ʻuluaki ʻomi siʻene faʻeé ki tuʻa pea toki hoko mai ia. Kimuʻa pea nau mavahé, naʻa nau palōmesi mai te nau foki mai kia au. Naʻá ku sio ki he fakapulipuli atu ʻa e kiʻi maama ʻi honau hala ki tuʻá, pea ko e fuofua taimi ia talu mei he ʻosi ʻa e mofuiké, naʻá ku tokotaha pē.
Naʻe ʻosi atu ha ngaahi miniti pea aʻu ʻo lau houa, peá u toe lotu. Naʻá ku fakalaulaulotoa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻeku moʻuí: ki he ʻofa hoku fāmilí, ki he mālohi naʻá ku maʻu mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, mo e ngaahi fuakava naʻá ku fai mo ʻeku Tamai Hēvaní. Naʻá ku ongoʻi ʻi he kiʻi potu lōngonoa, mo toputapu ko iá ʻa e mālohi hono fakapapauʻi mai ʻoku ou ʻi Hono toʻukupú.
Fāifai, pea ui mai hoku hingoá ʻe ha taha fakahaofi moʻui. “Sisitā Seini, ʻokú ke lava ʻo sio mai ki heʻeku māmá?” Naʻe tafoki hoku ʻulú ʻo u sio ki ha kiʻi maama ʻoku huhulu mai ʻi he fakapoʻulí. “ʻIo!” Naʻá ku tali atu, kae mokulukulu pē hoku loʻimatá.
Naʻe ngāue fakaalaala ʻa e timi fakahaofi moʻuí. Naʻa nau fakapapauʻi mai te nau ngāue tokanga ke ʻoua naʻa toe hoko ha holafa kehe. Naʻá ku ʻiloʻi ko ʻenau ngāué naʻe fakatuʻutāmaki, peá u lotua loto pē ke maluʻi kinautolu pea mo au foki. Naʻa nau toʻo taha taha ʻa e ngaahi kongokonga [mei he falé] naʻe holó kae ʻoua kuo nau aʻu mai kiate au. Ko e taimi naʻe hiki hake ai au ʻe he ngaahi nima mālohí ki he māmá, naʻe ongo kiate au ʻa e ʻata ʻo ha kakai tokolahi naʻa nau tatali—mavava, tangi, pea mo lotú. Peá u ongoʻi leva ʻa e leʻo naʻá ku fakaʻānaua lahi taha ki aí. “Seini, ko Mami ʻeni.” Naʻe fāʻofua ʻeku fineʻeikí ʻo ne kuku au, peá u ʻiloʻi kuó u hao.
Naʻe ʻosi ha houa ʻe 27 ʻo hono tataʻo au ʻi he fale naʻe holafá, kuó u toki hū mai taʻe-ʻi ai ha lavea. Naʻe fonu hoku lotó ʻi he houngaʻia—ʻo ʻikai koeʻuhí pē ko e hao hoku sinó ka ʻi he mahino taʻe-veiveiua ʻo e kau ʻi heʻeku moʻuí ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamālohia, fakafiemālieʻi, pea aʻu ʻo fakahaofi au, ʻi he lotú mo e tuí. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he mālohi ʻo e lotú, pea mo e ʻilo neongo pe ko e hā hano ngali lahi ʻa e pulonga ʻo hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻe kei maʻu pē kitautolu ʻe Heʻene māmá.
Fakamatala ʻa e ʻĒtitá: Naʻe hoko ʻa e mofuike 7.3 ʻo e 2024 ʻi Pooti Vilá ofi ki he kolomuʻa ʻo Vanuatú ʻi he 12:47:26 VUT ʻi he ʻaho 17 ʻo Tīsema 2024. Naʻe mālōlō siʻa kakai ʻe toko 14 pe lahi ange ai ʻi he mofuiké, pea kafo ha kakai ʻe toko 250 tupu.