2025
Ko Hoʻo Meʻafoakí ʻEni
Sānuali 2025


“Ko Hoʻo Meʻafoakí ʻEni,” Liahona, Sānuali 2025.

Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Ko Hoʻo Meʻafoakí ʻEni

Naʻá ku lotu ʻo pehē, “Tamai Hēvani, ko e hā ha meʻafoaki te u lava ʻo fakatupulaki te ne tāpuekina Hoʻo fānaú?”

fefine malimali ʻoku tuʻu ʻi he Tāpanekale Sōlekí

ʻI he kei finemui ʻa ʻIaniná, naʻe ueʻi fakalaumālie ia ke ne ʻilo ko e hivá ko ha meʻafoaki ia te ne lava ʻo fakaʻaongaʻi ke tāpuekina ʻaki ʻa e niʻihi kehé. Naʻe fili ia kimui ange ko e taha ʻo e kau mēmipa fakavahaʻapuleʻanga ke nau hiva mo e Kuaea Tāpanekalé ʻi he lolotonga ʻo e konifelenisi lahí (faitaaʻi ʻi he Tāpanekale Sōlekí).

ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ki ʻEkuatoa ʻi he 1999, naʻá ku fanongo ki heʻene pehē, “Ko e hā pē meʻa te ke fili ke faí, fai ʻa e lelei taha te ke lavá.”

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku ʻilo ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻafoaki ʻoku nau fakafaingofuaʻi ʻetau tāpuekina ʻa e niʻihi kehé (vakai, Molonai 10:8–18). Naʻá ku lotu ʻo pehē, “ʻE Tamai Hēvani, ko e hā ha meʻafoaki te u lava ʻo fakatupulaki te ne tāpuekina Hoʻo fānaú?”

ʻI hoku taʻu 16, naʻá ku kamata ako ke hiva ʻi ha fakalotolahi ʻa e talēkita ʻo e akoʻanga hiva (conservatory) fakalotofonuá. Naʻá ne talamai kiate au, “ʻOkú ke leʻo lelei.”

Ko e taimi naʻe pasipasi ai ʻa e kau fanongó hili ʻeku fuofua fakaʻaliʻali hivá, naʻe ongo mahino mai ha kupuʻi lea ki heʻeku fakakaukaú: “Ko hoʻo meʻafoakí ʻeni.” Naʻá ku tangi koeʻuhí he kuo tali ʻeku lotú. Neongo ia, ʻi hoku fonuá, ʻe ala faingataʻa ke maʻu ha moʻui ʻi he hivá. Ka naʻá ku ʻiloʻi ʻoku teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha founga. Ko ia, naʻe hoko atu ʻeku ako ke hivá, mo feinga ke hoko ko e lelei taha te u lavá.

Ko e taimi naʻá ku taʻu 19 aí, naʻe foaki mai haʻaku sikolasipi ke ako ʻi muli. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke hoko ʻa e faingamālie ko iá mo ha ngaahi faingamālie kehe ne tatau pē mo iá. ʻI heʻeku fakakaukau atu ki aí, ʻoku ou lava ʻo sio naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke u nofo pē ʻi ʻEkuatoa.

Naʻe talamai ʻe he kakaí ʻoku ʻikai haʻaku kahaʻu ʻi he mūsiká koeʻuhí he naʻe ʻikai ke u maʻu ha tuʻunga fakaako māʻolunga ʻi muli, koloa, pe ʻiloa hoku hingoá. Ka naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá maʻaku, ko ia naʻá ku fakaʻaongaʻi hoku talēnití ke u ngāue ʻi he Siasí, ʻa ia naʻá ku fokotuʻu ai ha ngaahi kuaea, faihiva, mo feinga ke ueʻi fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé ke fakatupulaki ʻenau ngaahi meʻafoakí mo e talēnití.

Kimui angé, ʻi he taimi naʻá ku maʻu faingamālie ai ke ngāue ʻi ha kautaha televīsoné, naʻá ku hohaʻa ki he ngaahi fakatauele ʻo e ngāue ʻi he puipuituʻa ʻo e mītiá. Ka ko e tali ki heʻeku ngaahi lotú ko e, “Tali ʻa e ngāué pea fakahaaʻi te ke lava ʻo hoko ko ha tokotaha hiva kae ʻoua naʻa holoki ai hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí.”

Kuó u ngāue ko ha tokoni ki hoho faʻu ʻa e mūsika ki he polokalama televīsoné, ko ha tokoni faihiva kuaea ʻi he Kuaea Meʻalea (Symphonic Choir) ʻo Kuaiakuilí, pea ʻi he poate ʻo e Fale Tukufakaholo Fakafonua ʻo ʻEkuatoá maʻá e potufonua Kuaiasí.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku malava ke fakahoko ʻetau ngaahi fakaʻānauá kae ʻikai feilaulauʻi ai ʻetau ngaahi tefitoʻi moʻoní. Ko e ʻaho ní ʻoku ʻiloa hoku hingoá ʻi hoku fonuá pea ʻi heʻeku ngāué—mālō mo ʻeku tukupā ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo fakatupulaki ʻa e ngaahi meʻafoaki kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní maʻakú.

Ko e taimi ʻoku tau talangofua ai ki he finangalo ʻo ʻetau Tamaí, ʻoku malava leva ke hoko ʻa e meʻa ko ia naʻe taʻe-malavá (vakai, Mātiu 19:26). ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu mo finangalo ke tokoniʻi kitautolu ke fakatupulaki ʻetau ngaahi meʻafoakí ke tāpuekina ʻa e niʻihi kehé.