2025
Fie Fokotuʻu ha Ngaahi Taumuʻa Lelei Ange ʻi he Taʻú Ni? Muimui ʻi he Ngaahi Sīpinga ʻa e Kau Palōfitá
Sānuali 2025


Fie Fokotuʻu ha Ngaahi Taumuʻa Lelei Ange ʻi he Taʻú Ni? Muimui ʻi he Ngaahi Sīpinga ʻa e Kau Palōfitá

Kuo fakahaaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻe lava ke fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻá ʻi he vilitaki, faʻa kātaki, fakamuʻomuʻa ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá—pea mo e tokoni ʻa e ʻEikí.

ko ha fefine ʻokú ne tohi ʻi ha pepa

Ko Sānualí ko ha taimi lelei ia ke fakahoko ha ngaahi palani ke ako mo tupulaki ʻi he ngaahi māhina ʻe 12 ka hokó. ʻI hoʻo fakakaukau ʻi he faʻa lotu ki hoʻo ngaahi taumuʻá, manatuʻi ʻa e ngaahi lēsoni ʻe fā ko ʻení mei he moʻui ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo kuo nau lavameʻa ʻi hono fokotuʻu mo aʻusia ʻenau ngaahi taumuʻá.

Palesiteni Hiipa J. Kalānite

Akoako pea Vilitaki

ʻI he kei siʻi ʻa Hiipa J. Kalānité, naʻe feinga ʻene fineʻeikí ke akoʻi ia ke hiva ka naʻe ʻikai ola lelei. Ko ia ai, naʻe kau atu ʻa Hiipa ki ha kalasi hiva ʻi hono taʻu 10—ka naʻe ʻikai ke ne teitei lava ʻo “hivaʻi lelei ha foʻi fasi faingofua.” Naʻe “siva ʻa e ʻamanakí pea foʻi” ʻa e faiako mūsiká mo ne pehē ko Hīpá “he ʻikai teitei lava ia ʻi he māmani ko ʻení, ʻo ako ke hiva.”

Ka naʻe fakapapauʻi ʻe Hiipa mo fokotuʻu heʻene fakakaukaú ʻa e taumuʻa ʻo e ako ke hivá. Naʻá ne akoako ʻo lau houa ʻi he taimi naʻá ne fononga toko taha aí pe ʻi ha feituʻu he ʻikai lava ai ha taha ʻo fanongo ki aí. Naʻá ne ʻiloʻi ko e ngaahi meʻa leleí ʻoku faʻa fiemaʻu ʻa e ngāue mālohí ke lavaʻi ia ʻo ne pehē, “Te u foaki fiefia ha māhina ʻe ua pe tolu ʻo hoku taimi ʻataá kapau ʻe iku hono fai iá ke u lava ai ʻo hiva ha foʻi himi ʻe taha pe ua.”

Naʻe fakalakalaka māmālie ʻa Hiipa ʻi heʻene vilitaki mo toutou akoakó. Ko meʻa mahuʻingá ʻa ʻene toutou feingá. Naʻá ne hivaʻi ʻa e fuofua himi naʻá ne akó ʻo tuʻo lau ngeau. Naʻe faifai pē peá ne ako ke hiva ʻi heʻene toutou vilitakí.

Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo

Fakahoko ha Ngaahi Taumuʻa Faingataʻa

Naʻe ʻiloʻi foki ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa e ʻaonga ʻo hono fakahoko ha taumuʻa faingataʻa. Naʻá ne fai ʻa e talanoa ko ʻení ki ha taumuʻa naʻá ne fokotuʻu ʻi hono taʻu 14:

“ʻI heʻeku fanongo ki ha takimuʻa ʻo e Siasí mei Sōleki Siti naʻá ne talamai kiate kimautolu ʻi he konifelenisí ʻoku totonu ke mau lau ʻa e folofolá, … naʻá ku lue ki hoku ʻapí ʻi ha poloka ʻe taha mei ai … pea naʻá ku lau ʻa e ngaahi fuofua vahe ʻo Sēnesí. …

“Naʻá ku ʻilo ai ko e Tohi Tapu ko ʻeni naʻá ku laú, naʻe ʻi ai ha tohi ai ʻe 66 peá u meimei loto foʻi ʻi heʻeku ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi vahe ʻe 1,189 peá u toe ʻiloʻi foki naʻe peesi ia ʻe 1,519. Naʻe faingataʻa, ka naʻá ku ʻiloʻi kapau naʻe lava ʻe he niʻihi kehé ʻo fai ia, te u lavaʻi foki ia.”

Naʻe ʻikai faingofua ʻa e lahi ʻo e meʻa ke laú ki ha taha taʻu hongofulu tupu, ka naʻe vilitaki ʻa Palesiteni Kimipolo ke fakakakato ʻene taumuʻá. ʻI heʻene hoko ko ha taha lahí naʻá ne pehē, “Kuó u fiefia maʻu aipē naʻá ku lau ʻa e Tohi Tapú kotoa.”

Naʻe ʻaonga kia Palesiteni Kimipolo ʻa e tuku hono taimi ke fakakaukauʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo ʻene taumuʻá. Neongo naʻe ngali fuʻu lahi, ka naʻe tokoni ʻa e fakamatalá ke teuteuʻi ia ke ne lavameʻa. Hangē ko ia naʻe hoko kia Palesiteni Kimipoló, ʻe lava ʻe he feinga mo aʻusia ha taumuʻa faingataʻa ʻi heʻene kei siʻí, ʻo ʻomi ha ongoʻi loto-falala mo ha fiemālie ke tokoniʻi kitautolu ʻi he toenga ʻo e moʻuí.

ʻEletā Kuenitini L. Kuki

ʻOua Naʻa Tuku ʻa e Ngaahi Meʻa ʻOku Siʻi Ange Honau Mahuʻingá ke nau Hoko ko ha Fakafeʻātungia

ʻOku fakamatala ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e talanoa ʻo hono akoʻi ia ʻe heʻene tamaí ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻaki ʻene tangutu fakafoʻituitui mo e fānaú ʻo ʻoatu ha tokoni.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuki, “Naʻá ku maʻu ʻa e holi ke fakahoko ʻa e meʻá ni mo ʻeku fānaú. ʻI he taimi naʻe taʻu nima ai homa foha ko Lelí, naʻá ku ʻeke ange pe ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne fie fakahoko ʻi heʻene fuʻu lahí. Naʻá ne pehē naʻá ne fiemaʻu ke hoko ko ha toketā ʻo hangē ko ʻene Faʻētangata ko Sioó. …

“Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ku toe fehuʻi ange pe ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne fie fakahokó. Naʻá ne talamai ʻi he taimi ko ʻení naʻá ne fie hoko ko ha pailate vakapuna. … Naʻá ku pehē ange, ʻLeli, ko e taimi fakamuimuitaha naʻá ta talanoa aí naʻá ke fie hoko ko ha toketā. Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne liliu hoʻo fakakaukaú?ʻ Naʻá ne tali mai, ‘ʻOku ou kei saiʻia pē he fakakaukau atu ke hoko ko ha toketaá, ka kuó u fakatokangaʻi ʻoku ngāue ʻa Faʻētangata Siō ia ʻi he ngaahi pongipongi Tokonakí, pea ʻoku ʻikai ke u fie tō au ʻi he Ngaahi Katuni ʻo e Pongipongi Tokonakí.’

“Talu mei he taimi ko iá mo hono ui ʻe homau fāmilí ʻa e ngaahi fakafeʻātungia ki ha taumuʻa mahuʻingá ko ha Katuni ʻo e Pongipongi Tokonaki.

“Ko e hā ha niʻihi ʻo e Ngaahi Katuni ʻo e Pongipongi Tokonakí ʻoku nau tohoakiʻi kitautolu mei hono aʻusia ʻa e fiefia ʻoku tau holi ki aí? … Kapau te tau vakavakaiʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻikai ke tau fai ai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku meimei ke ʻikai toe ngata ʻa e lisi ʻo e Ngaahi Katuni ʻo e Pongipongi Tokonakí.”

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi akonaki ʻa ʻEletā Kukí ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau pe ʻoku fēfē ʻetau ngāué, fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakahohaʻá, pea tukutaha ʻetau tokangá ʻi heʻetau feinga ke aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻá.

Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

Fokotuʻu ha Ngaahi Taumuʻa ʻo Makatuʻunga ʻi he Faleʻi ʻa e Palōfitá

ʻI hono taʻu 54 ki muʻa pea uiuiʻi ia ko ha Taki Māʻolungá, naʻe kau atu ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki ha fakataha naʻe fakatukupaaʻi ai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa e kau maʻu fakatahá ke nau “ngāue tokoni ki he kau Siainá” mo “ako ʻenau lea fakafonuá.”

Neongo naʻá ne hoko ko ha toketā faitafa femoʻuekina ʻi he taimi ko iá, ka naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e faleʻi ko ʻení. Naʻá ne maʻu ha tiuta ke tokoni ki heʻene ako ʻa e lea faka-Manitaliní.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo tangutu ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he tafaʻaki ʻo ha tokotaha faitafa Siaina tuʻukimuʻa, ko Toketā Ū ʻIngikai, ʻi ha fakatahaʻanga fakafaitoʻo. Koeʻuhí ko ʻene ako lea faka-Siainá, naʻe lava ke talanoa ʻa Palesiteni Nalesoni mo Toketā Ū. Mei ai, naʻe faʻu ʻe he ongo toketaá ha feohi fakakaungāmeʻa tuʻuloa peá na faʻa feʻaʻahiʻaki ki hona fonuá takitaha.

Naʻe iku ʻa e taumuʻa ʻa Palesiteni Nalesoni ke ako ʻa e lea faka-Manitaliní ki ha ngaahi fepōtalanoaʻaki lelei mo Siaina ʻo hangē ko e fakaʻamu ʻa Palesiteni Kimipoló. Hili hono uiuiʻi ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Nalesoni ʻene tafa mafu fakaʻosí ki he tokotaha hiva solo ʻiloa taha ʻa Siainá ʻi hano kole makehe ia.

Kuo fokotuʻu foki ʻe Palesiteni Nalesoni ha sīpinga ʻo e fokotuʻu taumuʻá ʻo fakafou ʻi heʻene ako ʻa e folofolá. ʻI heʻene fanongo ki he tautapa ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018) ʻi he 2017 ke tau takitaha lau mo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho kotoá, naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni Nalesoni ha taumuʻa ke fakahoko ia—hangē pē ko ʻene totongi ha tiuta Manitaliní.

ʻI heʻene akó, naʻe hanga ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo “lisi ʻa e ngaahi meʻa kau ki he Tohi ʻa Molomoná, meʻa ʻokú ne fakapapauʻí, meʻa ʻokú ne fakataʻeʻaongaʻí, meʻa ʻokú ne fakakakató, meʻa ʻokú ne fakamaʻalaʻalá, mo e meʻa ʻokú ne fakahaaʻí.” Naʻá ne fakahaaʻi mai kiate kitautolu ʻe lava ʻe he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ʻo fakaʻaiʻai ʻa e ngaahi taumuʻa ʻoku tau fokotuʻú pea ʻe lava ke tau hokohoko atu ke ako mo tupulaki ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí.

Ko Hono Maʻu ʻo e Fiefiá

Ko e ngaahi sīpinga fokotuʻu taumuʻa ko ʻení ko ha konga ia ʻo e tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e tupulakí mo e fakalakalaká ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tau hoko ʻo hangē ange ko Kinauá koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e fiefiá mo e fiemālié pea lava ke nofo taʻengata mo Kinaua.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Heber J. Grant, “Practice Makes Possible,” New Era, Feb. 2004, 37.

  2. Spencer W. Kimball, “Planning for a Full and Abundant Life,” Ensign, May 1974, 88.

  3. Quentin L. Cook, “Rejoice!,” Ensign, Nov. 1996, 29.

  4. Vakai, Spencer J. Condie, Russell M. Nelson: Father, Surgeon, Apostle (2003), 215–20.

  5. Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?,” Liahona, Nōvema 2017, 61.