“Houngaʻia ke Tānaki Fakataha,” Liahona, Sānuali 2025.
Houngaʻia ke Tānaki Fakataha
Fakatauange te tau houngaʻia maʻu ai pē ʻi he faingamālie mo e falala kuo fai mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻi heʻetau tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí, tānaki fakataha mo e Kāingalotú, mo tānaki fakataha ʻi Heʻene ngāué.
ʻI he Anga Fakatōkilalo, Hotau Fakamoʻuí, tā fakatātaaʻi ʻe Jay Bryant Ward, ʻoua naʻa hiki hano tatau
ʻI ha ngaahi taʻu lahi, naʻe ʻi ai haʻaku uasi kato fakaʻofoʻofa, ko ha uasi ia ʻeku kui tangata ko ʻAnitelū C. Nalesoní, ʻa ia naʻe teʻeki pē ke ma feʻiloaki. Naʻá ne siʻi mālōlō ʻi he kei taʻu 16 pē ʻeku tangataʻeikí.
Naʻe maʻu ai ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻa e uasi ʻa e Kui ko Nalesoní. ʻI he fakaʻau ke u matuʻotuʻa angé, naʻá ne foaki mai leva ʻa e uasí kiate au. Naʻá ku tauhi-ʻofa ʻaki ʻa e uasi ko iá ko haʻaku fehokotakiʻanga moʻoni ia mo e taha ʻo ʻeku ngaahi kui faivelengá.
Naʻe kau ʻa e ongomātuʻa ʻa ʻeku kui tangata ko Nalesoní ki he Siasí, ʻo tatau pē mo e kotoa ʻo ʻeku ngaahi kui uá, ʻi honau fonua tupuʻangá ʻi ʻIulope. Te u houngaʻia maʻu ai pē koeʻuhí ko e kau paionia ko ʻeni ki muʻa ʻiate aú. Koeʻuhí ko ʻenau tui mo e feilaulau ke tānaki fakataha mo e Kāingalotú, kuó u fiefia ai mo hoku hakó ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.
Naʻe fakamanatu mai ʻe he uasi ʻo ʻeku Kui-tangata ko Nalesoní ʻa hotau fatongia molumalu ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ke tānaki fakataha ʻa e fānau ʻa ʻetau Tamaí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. Naʻe toe fakamanatu mai foki ʻe hono uasí kiate au ʻoku mamata [watch] mo tatali mai ʻa ʻetau ngaahi kuí ke tau ʻiloʻi kinautolu mo fakapapauʻi ʻoku fakahoko honau ngaahi ouau fakatemipalé koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke tānaki fakataha ʻo taʻengata ki he tākanga ʻa e Tamaí.
Tānaki Fakataha ki he Fakamoʻuí
ʻOku mau fakahā, fakataha mo hoku Ngaahi Tokoua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku fakavaʻe ʻa e Siasí ni ʻi he moʻui haohaoa ʻo hono fungani makatulikí, ʻa Sīsū Kalaisi, mo ʻEne Fakalelei taʻe-fakangatangatá mo e Toetuʻu moʻoní. … ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu kotoa ke haʻu kiate Ia mo Hono Siasí, ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí, mo maʻu e fiefia ʻoku tuʻuloá.”
Koeʻuhí ʻoku laka ki muʻa ʻa e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he fakahaá, “he ʻikai ke toe tatau ʻa e māmaní, he ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ‘[tānaki] fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi’ (ʻEfesō 1:10).”
ʻOku kau ʻi he “meʻa kotoa peé” ʻa ʻEne fanga sipí. ʻOku ui kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke siʻaki ʻa e angahala ʻo e māmaní kae tānaki fakataha kiate Ia. ʻOkú Ne finangalo ke hoko ʻEne fanga sipí ko ha maama ʻoku ulo ngingila, ʻo fokotuʻu ha fuka ki he toenga ʻo e māmaní ʻaki hono fakahoʻata atu ʻa e founga ʻoku moʻui ai ʻa e kau ākonga moʻoní, kau ai mo e founga ʻo ʻenau foua ʻa e fiefia moʻoní ʻi he nofotaha ʻenau moʻuí ki he Fakamoʻuí.
ʻOku tau tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau haʻu kiate Iá (vakai, Mātiu 11:28) ʻaki ʻetau tui ke fakatomalá, tali ke papitaiso ki Hono Siasí, pea maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻOku tau tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau aʻusia ʻa e fakamoʻui fakalaumālie ʻoku hoko ʻi he maʻu ʻo e sākalamēnití, ʻi he fakamoʻoniʻi ʻoku tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu Hono huafá, manatu maʻu ai pē kiate Iá, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79).
ʻOku tau tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau fakafonu fakaʻaho ʻetau moʻuí ʻaki ʻEne folofolá mo e moʻoní, kau ai mo e ngaahi akonaki ʻa ʻEne kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá.
ʻOku tau tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau fakaleleiʻi ʻetau malava ke fanongo kiate Iá, moʻui taau mo e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻOku tau tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau fakamālohia ʻetau uluí, fakatupulaki ʻetau tuí, fakaloloto hotau tuʻunga fakaākongá, faʻifaʻitaki ki Heʻene sīpingá, mo feinga ke tau toe lelei ange ʻi he ʻaho takitahá.
ʻOku tau tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau fakahoko ʻa e ngaahi fuakava toputapú mo maʻu ʻa e ngaahi ouau māʻoniʻoní ʻi he temipalé.
ʻOku tau tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau fakavaivai kitautolu ʻi he faʻa kātaki mo e loto-toʻa ki he ngaahi “meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei ke ne fai [kiate kitautolú]” (Mōsaia 3:19).
Fakaʻosí, ʻoku tau tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau akoʻi mo fakamoʻoni fekauʻaki mo Iá, ʻo fakaafeʻi hotau ngaahi fāmilí, kaungāmeʻá, mo e kaungāʻapí ke tau tānaki ki he “maama, moʻui, pea mo e ʻamanakiʻanga ʻo e māmaní.”
Tānaki Fakataha mo e Kāingalotú
Ko e taimi ʻoku tau fakataha mai ai mo uouangataha ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau feohi ai mo kaungā-ngāue fakataha. ʻOku tau fepoupouaki, feakoʻiʻaki, mo fefakamaamaʻaki ai. ʻI he folofola ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku tau feinga ai ke “taha pē” (Sione 17:21; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27) pea mo “feʻofaʻaki” (Sione 13:34).
Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku ʻomi ʻe he maʻulotú ʻa e ivi mo e fakatupulaki ʻo e tui ʻa ia ʻoku maʻu mei he feohi mo e kakai kehe ʻoku tuí mo e lotu fakataha mo kinautolu ʻoku faifeinga foki ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá, pea mo hoko ko ha kau ākonga lelei ange ʻa Kalaisí.”
ʻOku tau maʻu ʻi he Lotú ha mālōlō fakalaumālie mo ha toe fakafoʻou. ʻOku tau maʻu ai ʻa e ngaahi ouaú pea mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakahoko kinautolu. ʻOku tau maʻu ʻa e moʻoni kuo fakafoki maí, tokāteline haohaoá, mo e fakahā fakatāutahá. ʻOku tau feʻiloaki aimo ha niʻihi ʻoku nau talitali lelei kitautolu, ko ha ngaahi loto ʻoku fakanonga, mo ha ngaahi leʻo ʻoku fakalotolahi. ʻOku tau maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke moʻui ʻaki ʻa e ongo fekau lalahi ʻe uá (vakai, Maʻake 12:30–31).
Kuo ʻosi fakatokanga mai ʻa e ʻEikí “ʻoku kau fakataha ʻa e filí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:12). Ke maluʻi hotau ngaahi fāmilí mo taʻofi ʻa e ivi fakautuutu ʻo Sētané, ʻoku toe mahuʻinga ange leva ʻetau moihū fakataha ko e Kāingalotú.
Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e uouangatahá ko ha mālohinga.”
Tānaki Fakataha ʻi Heʻene Ngāué
Naʻe pehē foki ʻe he Palōfita ko Siosefá, “ʻOku fakavave mai ʻa e ʻaho ʻe fakahoko ai hono fakafoki ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa ia naʻe kikiteʻi ʻe he kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē, ʻo aʻu ki hono tānaki mai ʻo e fale ʻo ʻIsilelí.” Ko e taha ʻo kinautolu naʻe kikiteʻi iá ko Selemaia ʻi he Fuakava Motuʻá:
“Vakai, ʻoku haʻu ʻa e ngaahi ʻaho, ʻa ia ʻe ʻikai toe pehē ai, ʻOku moʻui ʻa [e ʻEikí], ʻa ia naʻe ʻomi ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mei he fonua ko ʻIsipité;
“Ka, ʻoku moʻui ʻa [e ʻEikí], ʻa ia naʻe ʻomi ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mei he fonua tokelaú, pea mei he ngaahi fonua kotoa pē naʻá ne kapusi ʻa kinautolu ki aí” (Selemaia 16:14–15).
Naʻe toe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefá, “Ko e kakai ʻofaʻi kitautolu naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke tau fakahoko ʻa e lāngilangi ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní … ʻe tānaki fakataha ai ʻa e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá ʻo taha, mei he ngaahi puleʻanga, faʻahinga, kakai, mo e lea kotoa pē.”
Ke fakahoko ʻa e ngāue ko iá, “ʻOku pehē ʻe [he ʻEikí] … te u fekau ke ʻomi ʻa e kau toutai tokolahi, pea te nau [toutaiʻi] ʻa kinautolu; pea hili iá te u fekau ki he kau tuli manu tokolahi, pea te nau tuli ʻa kinautolu mei he moʻunga kotoa pē, pea mei he tafungofunga kotoa pē, pea mei he ngaahi ʻanaʻi maká” (Selemaia 16:16).
Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻi heʻetau hoko ko e kakai fuakava ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní—kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí—ʻoku tau hoko ai ko e kau toutai mo e kau tuli manu ʻa e ʻEikí. ʻOku ui kitautolu ke tau tānaki fakataha ʻa e kakai fili ʻo e ʻEikí mei he moʻunga, tafungofunga, mo e kihiʻi nofoʻanga kotoa pē. ʻOku ui kitautolu ke tau ʻoange ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻa e faingamālie ke nau hoko ko e kau ʻea-hoko kakato ki he meʻa kotoa pē kuó Ne talaʻofa maʻa ʻEne fānau faivelengá. Ko e ngāue maʻongoʻonga taha ia ʻe faifaiange pea tau lava ʻo fakahokó.
ʻOku tau fakahoko ʻa e tuʻutuʻuni fakalangi ko iá ʻaki hono tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí—vahevahe ʻa e ongoongo lelei ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e niʻihi kehé, fekumi ki heʻetau ngaahi kui kuo pekiá, pea fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakafofongá maʻanautolu ʻi he temipalé. ʻOku tau toe fakahoko foki ʻa e tuʻutuʻuni ko iá ʻi heʻetau vahevahe ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngāué, faʻifaʻitakiʻangá, fakamoʻoní, mo e fakaafe ki he niʻihi kehé ke nau kau mo kitautolú.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku tataki ʻe he ʻEikí ʻa e Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí mo Hono Siasí. ʻOkú Ne muʻomuʻa ʻiate kitautolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi kānokato ʻa e kahaʻú. ʻOkú Ne fakaafeʻi koe ke ke ngāue. ʻOkú Ne fakakau koe ki ai.”
Ko ha Faingamālie mo e Falala
Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ki he uasi kato ‘a e Kui-tangata ko Nalesoní? ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻá ku foaki ange ia ki hoku fohá. ʻOku fakafehokotaki ia ʻe he uasi ko iá ʻi he taimí ni ki heʻene ngaahi kuí mo fakamanatu kiate ia hono fatongia ki hono hakó, ʻo hangē ko ia naʻe fai [ʻe he uasí] maʻakú.
Pea ʻoku hokohoko pehē atu ia. ʻOku fakahoko ʻe he toʻu tangata fuakava takitaha ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻo fakahoko ʻene tafaʻaki ʻi hono teuteuʻi ʻo e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.
Fakatauange te tau houngaʻia maʻu ai pē ʻi he faingamālie mo e falala kuo fai mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻi heʻetau tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí, tānaki fakataha mo e Kāingalotú, mo tānaki fakataha ʻi Heʻene ngāué.