“Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e 1836 pea mo e Ngaahi Faingataʻa ʻo e 1837,” Liahona, Sānuali 2025.
Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e 1836 pea mo e Ngaahi Faingataʻa ʻo e 1837
ʻOku fakamanatu mai ʻe heʻetau manatua hotau ngaahi tuʻunga māʻolunga fakalaumālié ʻe fakaiku pē ʻo fakahaofi kitautolu mei hotau ngaahi tuʻunga faingataʻaʻiá.
Tafaʻaki ki loto ʻo e Temipale Ketilaní
Faitaaʻi ʻe George Edward Anderson, 1907
ʻI Māʻasi ʻo e 2024, naʻe tali ai ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e fatongia tauhi toputapu ʻo e Temipale Ketilaní mei he Komiunitī ʻo Kalaisí. Ko e temipale ko iá ko ha feituʻu makehe, siʻi pē ke fai ha liliu ki ai talu mei hono fakatapui ʻi he 1836. ʻI he Sāpate Toetuʻu, ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, naʻe tali ia ʻe Sīsū Kalaisi ko Hono fale (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110). Te tau lava ʻo ongoʻi ʻi he temipale ko iá ʻokú Ne ʻi ai mo fakalaulaulotoa ʻi heʻetau fakakaukaú ʻa e potu naʻá Ne ʻafio aí.
ʻOku ʻi ai ha ngaahi lēsoni lahi mei he Temipale Ketilaní ki heʻetau moʻuí ʻi he ʻahó ni, ko hanau niʻihi te tau lava ʻo ako ʻaki haʻatau fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he 1836 mo e 1837.
Ko e Ngaahi Meʻa Mahuʻinga Fakalaumālie ʻo e 1836
ʻI he ofi ke ʻosi ʻa e temipalé ʻi Sānuali 1836, naʻe kamata ke foua ʻe he Kāingalotú ʻa e ngaahi tāpuaki fakalaumālie ʻo ha temipale ʻi honau lotolotongá. Naʻe ʻosi talaʻofa ange ʻe fakakoloaʻi kinautolu ʻi he Temipale Ketilaní ʻaki ha mālohi (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:32, 38). Naʻe toe fakaongo mai ʻe he talaʻofa ko ʻení ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻi Selusalemá ʻi he Fuakava Foʻoú. Hili ʻEne Toetuʻú, naʻá Ne fakahā kiate kinautolu ʻoku ʻikai totonu ke nau mavahe ʻo malanga kae ʻoua kuo fakakoloaʻi kinautolu ʻaki ʻa e “mālohi mei ʻolunga” (Luke 24:49). Pea, ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí, naʻe maʻu ai ʻe Heʻene kau ʻAposetoló ʻa e mālohi ko ʻení ʻi he taimi naʻe hifo mai ai ʻa e Laumālié kiate kinautolu ʻo hangē “ha tuoni matangi mālohi ʻaupito. … Pea naʻe fakapito ʻaki ʻa kinautolu kotoa pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea naʻa nau kamata lea ʻaki ʻa e lea kehekehe” (Ko e Ngāue 2:2, 4).
ʻI Sānuali ʻo e 1836, naʻe fakataha ai ʻa Siosefa Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke lotu, fetāpuakiʻiʻaki, mo fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Siasí. Hili ʻenau tāpuakiʻi ʻa e Palōfita ko Siosefá, naʻá ne mamata ki ha meʻa-hā-mai ʻo e puleʻanga fakasilesitialé. Naʻá ne mamata ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, ʻĀtama mo ʻĒpalahame, ko ʻene ongomātuʻá (ʻa ia naʻá na kei moʻui peé), mo hono taʻokete ko ʻAlaviní, ʻa ia naʻe pekia teʻeki ke papitaiso. Naʻe toki ʻiloʻi ʻe Siosefa “ko kinautolu kotoa pē kuo nau pekia, ka naʻe teʻeki ai ke nau maʻu ha ʻilo ki he ongoongolelei ko ʻení, ʻa ia naʻa nau mei tali ia ʻo kapau naʻe fakaʻatā ke nau kei moʻui, te nau hoko ko e kau ʻea-hoko ki he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7).
Hili ha māhina ʻe ua mei ai, ʻi he ʻaho 27 ʻo Māʻasi 1836, naʻe fakatahataha ʻa e Kāingalotú ki he loto Temipale Ketilaní ki hono fakatapuí. Naʻa nau fanongo ki he lotu fakatapui ʻa Siosefá, ʻa ia naʻá ne tautapa ai ki he Tamai Hēvaní ke Ne tali muʻa ʻa e Temipale Ketilaní ko ha feituʻu ʻe lava ai ʻe he Fakamoʻuí “ke … fakahā ai ia ki hono kakaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:5). Naʻe feʻefiʻefihi ʻa e Kāingalotú ʻi he potu toputapu ko iá, mo nau hivaʻi ʻa e “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá.” Naʻa nau kalanga fakataha, “Hōsana! Hōsana! Hōsana ki he ʻOtuá pea mo e Lamí!”
Naʻa nau aʻusia ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie ʻi he fakatapuí pea ʻi he lolotonga ʻo e uike hono hokó. Naʻa nau ʻaukai, lotu, maʻu ʻa e sākalamēnití, fefufuluʻaki honau vaʻé, mo aʻusia ha ngaahi meʻa-hā-mai. Naʻa nau ongoʻi kuo fakaivia kinautolu ke nau ō atu ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Naʻe fakakoloaʻi kinautolu ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolunga.
Ka naʻe ʻikai ngata ʻa e ngaahi fakahā fakalaumālié. ʻI he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, naʻe hā ai ʻa e Fakamoʻuí ki ha toko ua ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita mo ʻOliva Kautele, “Naʻe matoʻo ʻa e veilí mei homa ʻatamaí, pea naʻe fakaava ʻa e mata ʻo ʻema ‘iló. “Naʻá ma mamata ki he ʻEikí ʻoku tuʻu ʻi he funga ʻo e tuʻunga malangá, ʻi muʻa ʻiate kimaua … , [ʻo Ne] folofola: Ko au ko e ʻuluakí mo e ki muí; ko au ia ʻa ia ʻoku moʻuí, ko au ia ʻa ia naʻe fakapōngí; ko au homo taukapo ki he Tamaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:1–4).
Hili ʻa e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí, naʻe hā taha taha mai ʻa Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā kia Siosefa mo ʻŌliva ʻo foaki kiate kinaua ʻa e ngaahi kī te na lava ai ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo tānaki ʻa ʻIsileli, tāpuakiʻi ʻa māmani ʻaki ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé, mo silaʻi ʻa e ngaahi fāmilí (vakai, veesi 11–16).
Ko e Ngaahi Faingataʻa ʻo e 1837
Ka ʻoku ʻikai ngata ʻa e talanoa ʻo Ketilaní ʻi he ngaahi fakahā fakaofó ni. ʻI he hili ha taʻu ʻe taha mei he fakatapui ʻo e temipalé, naʻe kamata ke moveuveu ʻa e kakaí. Naʻe hoko ha tōlalo fakaʻekonōmika fakavahaʻapuleʻanga ke iku ai ki ha taʻe-maʻungāue ha fuʻu kakai tokolahi fau ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe mate ʻa e ngaahi pangikeé ʻi he fonuá, kau ai mo ha kiʻi pangikē naʻe fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi Ketilani ke fakaʻaiʻai ʻa e fakalakalaka ʻa e kakaí. Naʻe feinga holiholivale ʻa Siosefa Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke fakahaofi ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmika ʻo e koló. Ka naʻe fuʻu tōtuʻa pē ʻa e palopalema fakaʻekonōmika fakaemāmani lahí. Naʻe kamata ke mole ʻa e ngāue mo e ngaahi ʻapi ʻa e kakaí. Naʻe kamata ke lāunga ha tokolahi ʻi he ʻOtuá mo e Siasí. Ko e hā kuo tuku ai ʻe he ʻEikí ke tōnounou fakaʻekonōmika pehē Hono kakaí? Naʻe kamata ke fefanafanahi ha niʻihi pea mo tala ko Siosefá ko ha palōfita kuo hinga.
ʻI ha fakataha ʻe taha ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1837 ʻi he Temipale Ketilaní, naʻe lea ai ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí, ʻa e pēteliake ʻo e Siasí, ʻi he ʻikai ke ʻi ai hono fohá. ʻI heʻene leá, naʻe feinga ha taha angatuʻu ke ne fusi ia mei he tuʻunga malangá. ʻI he taimi naʻe feinga ai ʻa Viliami Sāmita ke maluʻi ʻene tamaí, naʻe fakamanamana ha ʻAposetolo te ne fakapoongi ʻa Viliami ʻaki ha heletā. Naʻe ʻi ai ha kau tangata kehe naʻa nau ʻātakaiʻi ʻa Viliami ʻaki ha ʻū hele mo ha ʻū pekenene. Kuo hoko ʻeni ʻa e temipalé, ʻa ē naʻe hoko ko ha potu toputapu mo fakalaumālie ʻi he taʻu ʻe taha kimuʻá, ko ha potu ʻo e fetāʻaki, angatuʻu, mo e moveuveu.
Ko e taimi naʻe foki mai ai ʻa Siosefa Sāmita ki Ketilaní, naʻe poupouʻi ia ʻe he tokolahi taha ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí ko e palōfita, ka naʻe tukuange ha kau ʻAposetolo ʻe toko tolu mei he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Kuo mafuli ʻa e ngaahi palopalema fakaʻekonōmiká ʻo hoko ko ha ngaahi palopalema fakalaumālie. ʻI ha ngaahi māhina siʻi pē mei ai, kuo folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa ke mavahe mei Ketilani ke malu hono fāmilí pea mo ʻene moʻui foki ʻaʻaná.
ʻOku fakamoʻoni ha ngaahi fakamatala naʻe siotonu ki he meʻa naʻe hokó ki he ngaahi faingataʻa ʻo e taimi ko iá. Naʻe ʻave ʻe Vilate Kimipolo, ko e uaifi ʻo e ʻAposetolo ko Hiipa C. Kimipoló, ha tohi ki hono husepānití, ʻa ia naʻe hoko ʻi he taimi ko iá ko e taha ʻo e kau fuofua faifekau ʻi ʻIngilaní. Naʻá ne tohi kia Hiipa ʻo talaange ki ai fekauʻaki mo e kau angatuʻú, “ʻOku ʻikai haʻaku veiveiua ʻe fakamamahi ki ho lotó. ʻOku nau tala ʻoku nau tui ki he Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ka ʻoku nau fakaʻikaiʻi ia ʻi heʻenau ngaahi ngāué.”
Naʻe ʻiloʻi ʻe Vilate naʻe ʻikai haohaoa ʻa Siosefa. Naʻá ne fai ha ngaahi fehālaaki ʻi he tōlalo fakaʻekonōmika ʻi Ketilaní. Pea naʻá ne kei ʻofa pē ʻi ha tokolahi ʻo e kau angatuʻú. Ka naʻá ne fakatokangaʻi ha lēsoni mahuʻinga ange ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he 1837: “ʻOku folofola ʻa e ʻEikí, ko ia ia ʻoku ʻikai te ne lava ʻo kātakiʻi ʻa e tauteá ka ʻokú ne fakaʻikaiʻi aú, he ʻikai ke lava ʻo fakamāʻoniʻoniʻi ia.”
ʻI he tohi tatau pē, naʻe tānaki atu ai ʻe Malinitā Haiti ha kiʻi tohi ki hono husepāniti ko ʻOasoní, ko ha ʻAposetolo foki mo ia naʻe lolotonga ngāue ʻi ʻIngilani. Ko e tuongaʻane lahi ange ʻo Malinitaá ko e taha ia ʻo e kau ʻAposetolo naʻe mavahe mei he Siasí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe teʻeki ke ke mamata ʻi ha ngaahi meʻa ʻi Ketilani ʻo hangē ko ia ʻoku mau mamata ki aí, he ʻoku hangē kuo mole kotoa ʻa e fefalalaʻakí.”
Ko e Ngaahi Lēsoni ʻo e 1836–37
Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau manatuʻi ai ʻa e meʻa fakamamahi ʻo e 1837 kae ʻikai ko e lavameʻa pē ʻo e 1836? Koeʻuhí, he ʻikai teitei lava ʻo fakamāvahevaheʻi ʻa e ongo meʻá ni. Ko e ngaahi meʻa tatau pē ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu kotoa ha ngaahi vahaʻataimi ʻo ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie, ko ha ngaahi taimi ʻokú Ne folofola ai ki hotau laumālié mo tataki nima kitautolu ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻOkú Ne foaki mai ha ngaahi vahaʻataimi ke tau malu ai, ko ha ngaahi taimi ke tau maʻu ai ha meʻa feʻunga pea fakatoe, ngaahi taimi ʻoku moʻui lelei mo fiefia ai hotau ngaahi fāmilí, ngaahi taimi ʻoku ofi mai ai hotau ngaahi kaungāmeʻá mo feohi mo kitautolu. ʻOku tau moʻui kotoa ʻi ha ngaahi taimi ʻoku hangē ko e 1836.
Ka naʻe ʻikai teitei talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ia te tau aʻusia pē ʻa e ngaahi tāpuaki fakalaumālie tatau mo ē ʻi he 1836. Te tau takitaha aʻusia foki mo e ngaahi faingataʻa tatau mo ē ʻi he 1837. ʻOku hoko mai ia mo ha fetōʻaki fakaʻekonōmika, ʻi he taimi ʻoku tau hohaʻa ai pe ʻe maʻu mei fē ha paʻangá. ʻOku hoko mai ia ʻi he fetōʻaki fakafoʻituituí, ʻi he taimi ʻoku tofanga ai hotau ngaahi fāmilí mo e puke fakafokifaá, ngaahi mahaki tauhí, loto-mafasiá, pe loto-tailiilí. ʻOku hoko mai ia ʻi he fetōʻaki fakasōsialé, ʻi he taimi ʻoku ʻauhia ai hotau ngaahi kaungāmeʻá pe te nau lavakiʻi kitautolú.
Kapau he ʻikai ke tau manatuʻi ʻa ʻetau ngaahi aʻusia tatau mo ia naʻe hoko ʻi he 1836—ʻa e taimi naʻa tau ongoʻi ai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí—ʻe ala ʻomi ʻe he 1837 ha fetōʻaki fakalaumālie. Te ne lava ʻo ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau pehē, “ʻOku ʻikai hano ʻaonga ʻo e meʻá ni.” Te ne lava ʻo ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau pehē, “ʻOku ʻikai ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate au.” Te ne lava ʻo ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau pehē, “Naʻe ʻikai ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita” pe “Ko Palesiteni Nalesoní ʻoku ʻikai ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá.” Te ne lava ʻo ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau pehē, “ʻOku ʻikai moʻoku ʻa e hala ʻo e fuakavá.”
Ka ʻo kapau te tau fai ʻa e ngāue fakalaumālie ʻo e manatuʻi mo e nofo fakalaumālie ʻi he 1836 neongo ʻetau foua ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e 1837, te tau kei lava pē ʻo tuʻu maʻu ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, te tau kei lava pē ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, pea te tau kei lava pē ʻo ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻoku tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo filí.