2025
ʻOku Fakahā Ai ʻa e Ngaahi Ngāue ʻa e ʻOtuá
Sānuali 2025


“ʻOku Fakahā Ai ʻa e Ngaahi Ngāue ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Sānuali 2025.

Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

ʻOku Fakahā Ai ʻa e Ngaahi Ngāue ʻa e ʻOtuá

Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe te u toe lava ʻo ʻā pe te u kui ai pē. Naʻá ku ʻiloʻi pē ʻe fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea te Ne feʻao mo au ʻi hoku faingataʻaʻiá.

fefine ʻoku ngāue ʻi ha tā-valivali ʻo e Fakamoʻuí

‘Ū tā ʻa Christina Smith

ʻI he ʻaho 7 ʻo Sānuali 2023, naʻá ku ʻā hake kuo kui ʻaupito hoku foʻi mata toʻomataʻú pea ko e pēseti pē nai ʻe 10 ʻo hoku foʻi mata toʻohemá naʻe kei lava ʻo sió. Kuo fakafokifā pē ʻa e nenefu ia ʻa e māmaní ʻo kulei moʻoní. Naʻe mole ʻa e lanú mo e māmá. Naʻá ku nofo ʻi he fakapoʻulí ʻo ilifia mo veiveiua ai.

Koeʻuhí ko ha taha tā fakatātā au, ko e meʻa pē ʻe taha naʻá ku loto ke faí ko e tokoni ki he fakaʻofoʻofa ʻo e māmaní ʻi he tā fakatātaá—ko ha meʻa kuó u manako ai ʻi he meimei kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Ko e hā te u fai kapau he ʻikai ke u toe lava ʻo sio, kau, pe houngaʻia ‘i he fakaʻofoʻofa ʻi māmaní?

ʻI he ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa aí, naʻe ʻikai sai ʻa e māmá ki hoku matá, pea naʻe kamata ke toutou tapa ha ngaahi maama ngingila ‘i heʻeku sió. ʻI heʻeku hohaʻá, naʻá ku ʻalu leva ke sio ki ha toketā mata. ʻI he ʻosi ʻene sivi aú, naʻá ne talamai kuo fakatupu ʻe he tātānaki ʻa e huhuʻa maluʻi ʻo e ʻutó (cerebrospinal) ha mālohi (pressure) ʻi loto ʻi hoku ngeʻesi ʻulú, ʻo ne fakatupu ai ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku tatau mo e ngugu ʻi he ʻutó, kau ai mo e ʻikai ke u toe lava ʻo sió.

Naʻá ne talamai ʻe holo māmālie pē ʻeku sió ʻi he ngaahi māhina ka hokó kapau he ʻikai ke faitoʻo. Neongo ia, ka naʻá ne fakapapauʻi mai ʻoku ou kei maʻu ha taimi lahi ke kumi ha toketā mataotao ki he ʻutó mo e neavé (neurologist), te ne lava ʻo faitoʻo ʻa e tātānaki ʻa e vaí.

ʻI heʻeku hohaʻá, naʻá ku kole ai ki heʻeku tamaí, ʻa ia ʻoku hoko ko ha pīsope, ke ne ʻomi ha tāpuaki ʻo e fakamoʻui mo e fakafiemālie. ʻI heʻene hanga mo ha taha ʻo hono ongo tokoní ʻo tāpuakiʻi aú, naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e talanoa ʻi he Tohi Tapú ʻoku ou manako taha aí:

“Pea fehuʻi ʻene kau ākongá kiate ia, ʻo pehē, Lāpai, ko hai naʻe faiangahalá, ʻa e tangatá ni, pe ko ʻene mātuʻá, naʻe fanauʻi kui ai iá?

“Pea talaange ʻe Sīsū, Naʻe ʻikai fai angahala ʻa e tangatá ni, pe ko ʻene mātuʻá: ka ko e meʻa ke fakahā ʻiate ia ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá” (Sione 9:2–3).

Naʻá ku toutou pehē maʻu pē ʻi heʻeku fakakaukaú, “ʻE fakahaaʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he meʻá ni.” Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko hono ʻuhingá ʻe fakamoʻui au pe te u kui ai pē. Naʻá ku ʻiloʻi pē ʻe fakahoko Hono finangaló pea te Ne feʻao mo au ʻi hoku faingataʻaʻiá.

“Ko e Foʻi Tuhu ʻe Fiha ʻOkú Ke Lava ʻo Sio ki Aí?”

Naʻe fakataimi-tēpileʻi ke u sio ki ha toketā ki he ʻutó mo e neavé ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ka ʻi he pongipongi Sānuali ko iá, naʻe ongoʻi ai ʻe hoku taʻokete ko Kailií, ʻoku totonu ke ʻave au ʻe hoku fāmilí ki he loki fakatuʻutāmakí ʻi ha falemahaki ofi mai. Naʻe tuʻutuʻuni fakavavevave ʻe he kau toketaá ke fai ha fakaʻata fakaʻāuliliki (computed tomography) pea mo ha toutou toʻo vai mei he huituʻá ke holoki e tātānaki ʻa e vaí ʻi he ʻutó. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fakahoko ai haʻaku fakaʻata (MRI) ʻe ua. Hili iá naʻe sivi leva au ʻe ha mataotao ki hono tokangaekina ʻo e matá.

Naʻá ne fehuʻi mai, “Ko e foʻi tuhu ʻe fiha ʻokú ke lava ʻo sio ki aí?” mo ne ʻai hake ha ngaahi foʻi tuhu ʻi muʻa ʻi hoku matá. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ki ha meʻa.

Hili ʻene siví, naʻá ne aofangatuku ʻo pehē ʻoku ou maʻu ʻa e ngaahi fakaʻilonga hangē ha ngungu ʻi he ʻutó (pseudotumor cerebri) pea fufula mo e neave ki he matá (optic neuritis). Naʻe hangē naʻe ʻikai tupu pē mei ha meʻa ʻe tahá. Naʻá ne fakamatala ko e tuʻunga fakatuʻutāmaki ko ia ʻo e kui hoku matá, ʻe lava pē ke laka hake ʻi he taʻu ʻe tahá ʻa e fakaakeaké pea mahalo naʻa ʻikai ke u toe lava ʻo sio lelei. Naʻá ne fokotuʻu mai ke vaisiliva ‘aki ha faitoʻo fakatupu ivi (steroids) naʻe fuʻu mālohi mo ha faitoʻo kehe.

Hili ʻene mavahé, naʻe kamata ke u tangi. Naʻe fakamahino mai ʻe heʻeku fineʻeikí, “Kapau he ʻikai ke ke lava ʻo pīkitai ki hoʻo tuí ʻi he taimí ni, te ke lava pē ʻo falala ki heʻemau tuí.”

“ʻAloʻofa Muʻa ʻo Fakafiemālieʻi Au”

ʻI hoku ʻaho hono tolu ʻi he falemahakí, naʻe kole ʻe heʻeku toketā ki he ʻutó mo e neavé ke fai ha fakaʻata ki he fetāfeaki ʻo e totó (MRV) ʻi hoku huituʻá mo e ʻutó, ke kumi ha foʻi ngungu pe poloka ʻa e totó. ʻI he hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻá ku ʻā hake ʻi he 4:00 hengihengi kuó u kui, naʻe kamata leva hono fakaʻata MRV houa ʻe nima aú. Naʻe palani hoku fāmilí ke nau mateuteu ʻaki haʻanau lotu mo ʻaukai maʻaku ʻi he pongipongi ko iá. Naʻe mohe pē ʻeku tangataʻeikí ʻi ha sea papa ʻi hoku tafaʻakí ʻi he pō kotoa ʻi hoku loki ʻi he falemahakí, pea naʻá ne toe ʻomi haʻaku tāpuaki—ko e tāpuaki hono ua ia ʻo e ngaahi tāpuaki lahi kuó u maʻú.

Ko e taimi naʻe ʻeke mai ai ʻe ha tokotaha ngāue fakatekinikale ʻi falemahakí pe ʻoku ou fie fanongo ki ha fasi ʻi he lolotonga hoku siví, naʻá ku kole ha ngaahi foʻi hiva mei he taha hiva ʻoku ou saiʻia taha aí. Naʻe ʻai ʻe he taha ngāué ha ongo kiʻi meʻa-fanongo ki hoku ongo telingá pea fakamaʻu hoku ʻulú ʻaki ha meʻa ʻi hoku matá (facial mesh) ke u tokoto maʻu. ʻI hono fakahoko ʻení, naʻá ne tau ʻi he ongo kiʻi meʻa fanongó ʻo meimei homo ia mei hoku telingá. Naʻe ʻikai ke u meimei lava ʻo fanongo ki ha faʻahinga fasi ʻi he kamata ʻa e fakaʻata MRV.

Ko e lōloa ange ʻa e ngāué, ko e lahi ange ia ʻeku ongoʻi ʻafuʻia ʻi loto ʻi he mīsini fakaʻatá. Hili ha taimi fuoloa mei ai, naʻe talamai ʻoku ou sai pē ka ke u toe kiʻi kātaki ke lōloa ange. Ka naʻá ku ongoʻi ilifia mo taʻefiemālie lahi ʻi he ʻafú, longoaʻá, mo e ngaahi meʻa naʻe haʻi ʻaki au ke u tokoto maʻú.

Naʻá ku tautapa loto pē: “ʻE Tamai Hēvani, ʻaloʻofa muʻa ʻo fakafiemālieʻi au. ʻOku ou fuʻu tuenoa. ʻOku ou fiemaʻu Hoʻo tokoní. ʻOku ou fiemaʻu hoku fāmilí.”

ʻI he taimi pē ko iá, naʻe ongo ʻi hoku ongo telingá ʻa e vanavanaiki ʻo ha tā-piano. Ko e taha ia ʻo e ngaahi fasi ʻoku ou saiʻia taha aí—ko ha fasi ia ʻoku tā ʻe hoku tehina ko Mōkení ʻi he pianó. Naʻe ʻikai haʻaku ʻamanaki te u fanongo ki ai ʻi he ongo kiʻi meʻa fanongo naʻe homo mei hoku telingá pea ʻi he longoaʻa ʻa e mīsiní. Naʻe hangē naʻá ku ʻi ai mo Mōkení, pea naʻe ʻikai ke u tuenoa. Naʻe mōlia atu ʻa e longoaʻá. Mole atu mo e ʻafú. Mole atu mo e ilifia ʻi he nofo ʻi ha feituʻu malú (claustrophobia).

Naʻá ku ongoʻi kuó u mavahe mei hoku sinó, ʻo hangē naʻá ku tētē ʻi ha tahi ʻi he vavaá. Naʻá ku ongoʻi ʻōʻōfaki ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo e ʻofa ʻa hoku fāmilí. Fakafokifā pē, naʻá ku ongoʻi nonga. Ko e taimi naʻe kamata ʻaukai ai hoku fāmilí maʻakú ko e 7:30 pongipongi. Naʻe vave pē ʻa e ʻosi ʻa e fakaʻata (MRV) houa ʻe nimá, peá u fanongo leva ki he pehē mai, “Kuo ʻosi.”

Naʻe hanga ʻe he ʻofa naʻá ku ongoʻi ʻi he aʻusia ko iá ʻo ʻai ke u tangi pea toʻo atu ʻa e ongosia naʻá ku ongoʻi ʻi he toenga ʻo e taimi naʻá ku nofo falemahaki aí. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe te u toe lava ʻo sio, ka naʻá ku ʻilo naʻe ʻi ai ʻa e ʻOtuá pea kuó Ne ʻafioʻi siʻeku lotú. Hili ha ʻaho ʻe fā ʻi he falemahakí, naʻe fakaʻatā leva au.

“ʻOku Fakaofo ʻEni!”

Naʻá ku foki ki falemahaki ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he uike ʻe ua hono hokó ke fai haʻaku faitoʻo, pea ʻi he ʻaho kotoa pē naʻá ku fakasio ai ha liliu ʻi he anga ʻo ʻeku sió—ki he hōloa ʻa e lanu panefunefu matolú ʻo manifi angé, hā mai ʻa e fōtunga hoku ʻuluʻulutuhú ʻi heʻeku sio ki aí, mo e liliu ʻa e lanu moli nenefu ʻi he TV ko e matalaʻiʻakaú. Naʻá ku fiefia ʻi he kihiʻi fakalakalaka kotoa pē.

Hili ha uike ʻe ua mei hono fakaʻatā aú, naʻe tala ʻe hano sivi au kuo fakalakalaka ʻeku sió mei he kuí ki he meimei sai ʻaupito ʻa e ongo matá fakatouʻosi.

Naʻe fehuʻi mai ʻe heʻeku toketā matá, “Poloniuini, ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó?”

Naʻá ku tali ange, “Naʻa mau lotu pē, pea naʻe fai ha ngaahi faingāue kiate au.”

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku fakaofo ʻeni! Kuo teʻeki ke u sio ha meʻa peheni. ‘Oku ‘ikai totonu ke mau maʻu ha ola ʻe teitei ofi ki he meʻá ni kae ʻoua kuo meimei ʻosi ha māhina ‘e ono.”

Naʻá ne talamai kimui ange ko e kau mahaki kuo kuí ʻoku tātaaitaha ke nau toe lava ʻo sio. Naʻe lau uike pē, kuó u hiki mei he taha ʻo ʻene kau faingataʻaʻia tahá ki he tuʻunga lelei tahá.

Bronwyn Haws

“Muimui ʻi he Maama ʻa Kalaisí”

ʻI he fakaʻosinga ʻo e 2022, naʻe fili ʻe he kau taki ʻi he uooti ʻo ʻeku tangataʻeikí ha kaveinga fakauooti ki he 2023. Naʻe fakalotoa ʻe he ngaahi akonaki meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻa ia naʻá ne pehē ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, “Fekumi mo ʻamanaki ki ha ngaahi mana.”

Naʻe fakakaukau ʻeku tangataʻeikí ʻi he taimi ko iá ʻe tokoni ʻa e kaveingá ki he kau mēmipa ʻo e uōtí ʻa ia naʻa nau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá. Naʻe ʻikai ke teitei fakakaukau ia ʻe mātuʻaki fakapatonu mai ia ki homau fāmilí.

Naʻe pehē ʻa e kaveingá, “Muimui ʻi he maama ʻa Kalaisí. ʻAmanaki ki ha ngaahi mana! ʻAmanaki ki ha fiefia!”

Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, kuo sai ange ʻeku sió ʻi he taimí ni ʻo laka ange ʻi he taimi kimuʻá. ʻOku ou fakafetaʻi ki he Tamai Hēvaní ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhí ko e mana mo e tui taʻe-veiveiua siʻoku fāmilí. ʻI he faingataʻá ni, naʻe fakahoʻata ai ʻe he ngāue ʻa e ʻOtuá Ia. Naʻá ku fakatupulaki ha fakamoʻoni mālohi ange, ko ha houngaʻia lahi ange ʻi he moʻuí, pea mo ha ʻofa lahi ange kiate Ia pea ki he fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá.

Ko e ʻahó ni, ʻoku ou fakahoko ai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ou lavá, ʻo kau ai ʻa e hoko ko ha taha ʻātí, ke fakaʻaongaʻi ki he lahi tahá ʻa e ngaahi tāpuaki, ngaahi meʻafoaki, pea mo e fiefia kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate aú—ke fakalāngilangiʻi Ia mo faitāpuekina ʻa e niʻihi kehé.

fakatātā ʻo e Fakamoʻuí

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻi he ʻahó ni ʻe Poloniuini ʻene ʻātí, hangē ko e fakatātā ko ʻeni ʻo e Fakamoʻuí, ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá mo tāpuekina ʻa e niʻihi kehé.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko ha fokoutua ʻoku ʻiloa ko e ngungu ʻi he ʻutó [pseudotumor cerebri].

  2. Ko e fufula e neave ʻi he matá [optic neuritis], ko e ake ia ʻa e neave ke sió, ʻo fakatupunga ai ha mamahi ʻi he matá pea kui.

  3. Russell M. Nelson, “Ko e Mālohi ʻo e Ivi Fakalaumālié,” Liahona, Mē 2022, 100.