“Ane mo Niueli Uitenī mo e Hala ʻo e Fuakavá,” Liahona, Sānuali 2025.
Ane mo Niueli Uitenī mo e Hala ʻo e Fuakavá
Hangē ko Ane mo Niueli Uitenií, ʻoku tau fononga foki mo kitautolu ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻaki ʻetau fakatomala, ngāue tokoni, feilaulau, mo fiefia ʻi heʻetau fonongá.
Naʻe fakapaʻanga ʻe he falekoloa ʻo e fāmili Uitenií ʻi Ketilaní (ʻoku hā heni ʻi he 1907) ha konga lahi ʻo e tupulaki ʻa e Siasí ʻi ʻOhaiō mo Mīsuli ʻi he 1830 tupú.
Faitaaʻi ʻe George Edward Anderson, 1907
Ko e taimi naʻe hiki ai ʻa e tokotaha taʻu 18 ko ʻElisapeti Ane Sāmitá ki ʻOhaioó, naʻá ne fetaulaki ai mo ha tangata pisinisi matātangata ko Niueli K. Uitenī. Naʻá ne fakamatalaʻi ia “ko ha talavou [naʻe] haʻu ki he Hihifó ke ʻkumi hono monūʻiá.’ Naʻá ne fakapotopoto mo ivi lahi, pea naʻá ne tānaki ʻa e koloá ʻo vave ange ʻi ha tokolahi ʻo hono … kaungā ngāué.” Naʻá na mali ʻi ʻOkatopa ʻo e 1822 pea “ko ha ongomeʻa fiefia, pea naʻá na tuʻu ngali faingamālie ki he kahaʻú.”
Naʻá na nofo ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻo fakalele ai ʻe Niueli ha kautaha fefakatauʻaki lelei.
Te tau lava ʻo mamata ki he sīpinga ʻo e fengāueʻaki ʻa e ʻEikí mo ʻEne fānaú ʻaki haʻatau vakai ki he ngaahi aʻusia ʻa e fāmili Uitenií pea mo ha niʻihi kehe tokolahi. Hangē ko ʻení, te tau lava ʻo fakatokangaʻi ʻa e founga naʻa nau ʻilo ai ʻa e Fakamoʻuí pea mo e founga ʻo ʻEne tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ko kinautolú ko e fānau ʻo e fuakavá. ʻOku ʻomi ʻe heʻenau ʻilo kinautolú ha ngaahi fakakaukau loloto ange ki he ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.
Ko e Teuteu ke Maʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻEikí
Naʻe fili e ongomātuʻa ʻa Ané ke ohi hake ia ʻo ʻikai kau ki ha tui fakalotu. Ko Utenií naʻe ʻatamaiʻi pisinisi. Ka ʻi heʻena fokotuʻu hona ʻapi ʻi Ketilaní, naʻe ongoʻi ʻe Ane ‘oku ‘i ai ha meʻa ‘oku mole mei heʻena moʻuí. Naʻá na kamata fekumi leva ki he siasi ʻoku muimui ki he ongoongolelei naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻI ha kiʻi vahaʻataimi naʻá na lotu ai mo e Kau Ākonga ʻa Kalaisi naʻe fokotuʻu ʻe ʻAlekisānita Kamipelí.
Naʻe manatuʻi ʻe Ane, “ʻI ha pō ʻe taha, … lolotonga ʻeku lotu mo hoku husepānití ki he Tamaí ʻi homa fale ʻi Ketilaní ke fakahinohino mai ʻa e halá, naʻe nofoʻia kimaua ʻe he Laumālié pea naʻe fakamāluʻia ʻa e falé ʻe ha konga ʻao. … Naʻe nofoʻia kimaua ʻe ha ongoʻi māluʻia. … Naʻá ma ongona ha leʻo … ʻoku pehē mai, ʻ[Mo] teuteu ke tali ʻa e folofola ʻa e ʻEikí, he ʻoku teu ke hoko mai.’”
Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻi Niu ʻIoke, ko ha maile ia ʻe laungeau hono mamaʻó, ke fekauʻi mai ʻa e kau faifekaú ke nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Ko e taimi naʻe malanga ai ʻa e kau faifekau ko iá—ʻa ia naʻe taki ʻe ʻŌliva Kautele mo Paʻale P. Pālatí—ʻi Ketilaní, naʻe fakafanongo ʻa Ane peá ne tohi kimui ange ʻo pehē, “Naʻá ku ʻiloʻi ko e leʻo ia ʻo e Tauhisipi Leleí.” Naʻe tataki kinaua ʻe he fakamoʻoni ʻa e kau faifekaú, kakai kehe naʻa nau tui hangē ko Lusi mo ʻAisake Moalií, pea hiliō aí, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ke na fakahoko ‘a e ngaahi fuakava toputapú. Naʻe papitaiso ʻa Ane mo Niueli ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Nōvema 1830.
ʻI he tūʻuta ʻa Siosefa Sāmita ki Ketilani ʻi he 1831, naʻá ne fakafeʻiloaki ia kia Niueli, ʻo ne pehē, “Ko e Palōfita au ko Siosefá. … Naʻá ke lotua ke u ʻi heni.”
Tā fakatātā ʻa Paul Mann
Ko e Feʻiloaki mo e Palōfita ko Siosefá
Naʻe talaange ʻe ha fakahā ʻe taha ki he Kāingalotú ke nau “ʻalu ki ʻOhaiō,” he te nau maʻu ai “ha tāpuaki ʻo hangē ko ia ʻoku teʻeki ke ʻiloa ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:14–15; vakai foki, 37:1).
Naʻe tūʻuta ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ki Ketilani ʻi Fēpueli 1831, pea ʻave kinaua ʻe Niueli mo Ane ke nau nofo ʻi hona ʻapí ʻi ha māhina ʻe taha. Hili ha māhina ʻe hongofulu-mā-valu mei ai, naʻá na toe ʻoange ha nofoʻanga moʻo Siosefa mo ʻEma ʻi hona falekoloa naʻe fakaleleiʻí.
Naʻe kamata ke fakatokangaʻi ʻe he fāmili Uitenií ha ʻata mahino ange ʻo honau tuʻunga taʻengatá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefá, ʻi he konga kimui ʻo e taʻu ko iá, ke hoko ʻa Niueli ko e pīsope ʻi Ketilani. Naʻe pehē ʻe Niueli, “ʻE Siosefa, ʻoku ʻikai te u lava ʻo fakakaukau ko ha Pīsope au; ka ʻo kapau ʻokú ke pehē ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí, te u feinga.”
Naʻe tali ange ʻe Siosefa, “ʻOku ʻikai fiemaʻu ke ke tui ʻataʻatā pē ki heʻeku leá. ʻAlu ʻo fehuʻi tonu ki he Tamaí.”
ʻI he hili e lotu ʻa Niuelí, naʻá ne ongona ha leʻo mei he langí naʻe pehē mai, “Te u fakaivia koe.”
Ko ha vahaʻataimi ʻeni ʻo e tupulaki maʻa Niueli mo Ane ʻi heʻena ngāue fakataha ke tauhi ʻena ngaahi fuakavá. Naʻe tohi ʻe Ane ha founga ʻe taha naʻá na tokoni ai ki he niʻihi kehé:
“Fakatatau mo e sīpinga ʻa hotau Fakamoʻuí … , naʻá ma loto ke fakahoko ha Kātoanga Maʻu-meʻatokoni maʻá e Masivá … ; ʻa e ketú, ʻa e heké, ʻa e tulí, ʻa e kuí, ʻa e toulekeleká mo e mahamahakí.
“Naʻe feʻunga mo ha ʻaho ʻe tolu ʻa e kātoanga kai ko ʻení, pea ʻi he lolotonga ʻo e taimi ko ʻení naʻe fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ʻi he feituʻu Ketilaní ʻe fie haʻú. … Kiate au, ko ha “kātoanga [moʻoni] ʻo e ngaahi meʻa lelei” [ʻĪsaia 25:6]; ko ha faʻahitaʻu ʻo e fiefia he ʻikai ke teitei ngalo.”
Naʻe ngāue fakafaifekau kimui ʻa Niueli mo Siosefa Sāmita pea naʻá na hoa ngāue ʻi he Kautaha Uouangatahá (United Firm), ko ha kautaha pisinisi ki hono faitokonia ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e Kāingalotú. Naʻe fakapaʻanga ʻe he paʻanga mei heʻene falekoloá ha konga lahi ʻo e fakalakalaka ʻa e Siasí ʻi Ketilani mo Mīsulí, pea naʻá ne toe tokoni ki he Siasí ʻi ha ngaahi founga lahi kehe. Mahalo ko e meʻa mahuʻinga tahá, naʻe maʻu ʻe Ane mo Niueli ha fānau ʻe toko 14 pea naʻá na tauhi hanau toko 10 ʻo aʻu ki heʻenau lalahí.
Naʻe fakatahataha mai mo ha niʻihi kehe ke langa ʻa e ngaahi siteiki ʻo Saioné. Naʻe feinga ʻa e fāmili Kimipoló, ʻIongí, Kolosipeí, Tipetií, mo ha niʻihi tokolahi kehe ke uho ʻaki ʻenau moʻuí ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻa nau takitaha ʻomi ha ivi mo ha ngaahi talēniti pau. Naʻe hanga ʻe he ngaahi ʻuluaki fakahaá ʻo tataki, valokiʻi, mo fakapapauʻi pea mo fakahinohinoʻi ʻa e tupulaki ʻa e Siasí.
Ko e Langa ʻo e Fale ʻo e ʻEikí
Naʻe hoko hono maʻu fakalūkufua mo fakafoʻituitui ʻe he fuofua kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa e fakakoloa ʻo e mālohi naʻe talaʻofá ko e uho ia ʻo ʻenau fāifeinga fakatuʻasinó mo fakalaumālié (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:32).
Naʻe toutou fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono langa ʻo e temipale ʻi Ketilani mo Mīsulí. ʻI Ketilaní, naʻe lava ai ʻe he Kāingalotú ʻi ha ngāue fakaofo ʻo langa ha fale fakaʻofoʻofa. Ko honau lelei tahá ia ke langa ha meʻa ʻoku taau mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku kei tuʻu pē ʻa e temipalé ʻi he ʻahó ni. Naʻe hoko ʻa e falekoloa ʻo Niuelí, fakataha mo ʻene falengāue efuefú (ashery), ko ha ongo konga mātuʻaki mahuʻinga ʻo e tuʻunga fakaʻekonōmika ʻi Ketilani naʻá ne tokoniʻi ʻa e ngāue ki he temipalé.
ʻI he 1836, naʻe hā ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he loto temipalé mo tali ʻenau ngaahi ngāué. Naʻá Ne talaʻofa ko Hono kakaí te nau “fiefia lahi … koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki ʻa ia ʻe lilingi atú, pea mo e fakakoloaʻi lahi ʻa ia kuo tāpuakiʻi ʻaki ʻa ʻeku kau tamaioʻeikí ʻi he falé ní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:9). Naʻe hā mai leva mo Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā ʻo foaki mai ʻa e ngaahi kī mahuʻinga ki he kuonga fakakosipeli fakaʻosí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11–16).
Tā fakatātā ʻo Niueli K. Uitenī ʻi heʻene kei talavoú, ʻoku ʻikai ha ʻaho ai
Fakatangá mo e Tokanga ki Māmaní
Ko e ngaahi ʻaho naʻe hoko maí naʻe ʻahiʻahiʻi lahi ai ʻa e Kāingalotú, kau ai mo e fāmili Uitenií. ʻI he tūʻulu fakaʻekonōmika kotoa ʻa e fonuá mo e tailiili ʻa e ngaahi pangikeé, naʻe fakafepaki ha tokolahi ki he Siasí pea mo e Palōfitá. Naʻe momou ʻa Niueli ʻi hono fekau ke nau hiki ki Mīsulí. Kuó ne ngāue mālohi ʻaupito ke langa hono falekoloa ʻi Ketilaní. Ko ha konga lahi ʻo e koloa naʻe maʻu aí naʻá ne tokoniʻi ʻa e Siasí. ʻE lava fēfē ke ne mavahe mei ai?
Naʻe valokiʻi ia ʻe he ʻEikí ʻi heʻene fuʻu tokanga lahi ki he ngaahi meʻa fakamāmaní pea mo ʻene “loto-siokitá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:11). Naʻe fakatomala leva ʻa Niueli peá ne talangofua. Naʻá ne nofo ʻi Nāvū, ʻIlinoisi, ʻo ne hoko atu ai pē ko e pīsope pea kimui ange ko e Pīsope Pule.
Ngaahi Ouau ʻo e Temipalé
Naʻe toe hoko ʻa e temipalé ʻi Nāvuú ko e uho ʻo e ngāue fakatuʻasinó mo fakalaumālié. ʻI he kamata ke langa hake ʻa e ngaahi holisi ʻo e temipalé, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e Fineʻofá ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá. Naʻe hoko ʻa ʻEma Sāmita ko e fuofua palesitení, pea naʻe hoko ʻa Sela Kilivileni mo Ane Uitenī ko hono ongo tokoni. Naʻe ʻoange ʻe ʻEma ha ngaahi fatongia mahuʻinga kia Ane pea kole ange ke ne taki ʻa e houalotú ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ne ʻi ai aí.
Naʻe hoko atu ʻa e ʻEikí ke fakahā ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé ki he Palōfitá. ʻI he 1842, ʻi he teʻeki ke ʻosi ʻa e Temipale Nāvuú, naʻe fakatahatahaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e kau taki ʻo e Siasí, kau ai ʻa Niueli, ʻi he fungavaka ki ʻolunga ʻo hono Falekoloa Piliki Kulokulá pea fakahoko ʻa e ouau ʻenitaumení. Ko e taimi naʻe fakatapui ai ‘a e konga ʻo e temipalé—ʻa e loki ʻi ʻolungá—naʻe fakatou fakahoko ʻe Ane mo Niueli ʻa e ʻenitaumení ki ha Kāingalotu kehe kimuʻa pea nau toki mavahe ki he Teleʻa Sōlekí.
ʻI he hala ʻo e fuakavá, naʻe kumia ai ʻe Ane mo Niueli ʻa e Fakamoʻuí, fakatomala, ngāue ʻosi-kia-velenga, fakatapui, feilaulau, pea mo fiefia. Naʻe fakaʻau ʻo na ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisi pea mo ʻiloʻi ko kinauá ko e fānau ʻo e fuakavá. Kuo muimui ha laui miliona ʻi he sīpinga tatau ke fakahoko mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fuakava toputapú mo langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí. Kuo hanga ʻe he feinga ke ʻiloʻi hona ngaahi talanoá ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi he lolotonga hotau ngaahi taimi faingofuá mo e faingataʻá.
Laʻitā ʻo Ane Uitenī ʻi he konga kimui ʻo ʻene moʻuí, ʻoku ʻikai tohi ai ha ʻaho
ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo e siʻi moʻui ʻa Ané, naʻá ne tohi ai ʻo pehē: “Ke ongoʻi kuó ke maʻu ha kihiʻi ʻilo ki he ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo fakatupú … te ke lava ʻapē ke fakatokangaʻi ko e ngaahi meʻá ni ʻoku mahuʻinga ke moʻui ke maʻu, pea mo feilaulau ki ai? ʻE ʻi ai ʻapē ha feilaulau ʻe fuʻu lahi … kapau te tau holi ke muimui ʻi he [hāʻeleʻanga] ʻo hotau ʻEikí?”