“ʻOku Fiemaʻu ʻa e Tokotaha Kotoa ʻi he Sino ʻo Kalaisí,” Liahona, Sānuali 2025.
Houʻeiki Fafine ʻo e Fuakavá
ʻOku Fiemaʻu ʻa e Tokotaha Kotoa ʻi he Sino ʻo Kalaisí
Te tau lava ʻo tokoni ke fokotuʻu ha feohi fakatokoua fakaemāmani lahi ʻoku lelei ange, mālohi ange, mo fehokotaki lahi ange koeʻuhí ko hotau vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá.
ʻOku tau fiemaʻu kotoa pē ke tau ongoʻi ʻoku ʻi ai ha feituʻu moʻotautolu pea ʻoku tau kau ki ai pea ʻoku fiemaʻu kitautolu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Te tau lava ʻo tokoni ki hotau tokoua mo e tuongaʻane takitaha, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau taʻu motuʻá pe tūkungá, ke nau ongoʻi ʻoku ʻi ai hanau feituʻu pea ʻoku nau kau atu pea mo fiemaʻu foki kinautolu. Ko e fānau kotoa kitautolu ʻa ha mātuʻa fakalangi pea ʻoku tau hoko leva ai ko e ngaahi tokoua mo e ngaahi tuongaʻane fakalaumālie. Ko e ngaahi fehokotaki ko iá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito.
Ko e taimi ʻoku tau fefuakavaʻaki ai mo e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakaloloto mo faitokonia ʻetau fengāueʻaki mo Iá ka ʻokú ne faitokonia foki mo ʻetau fengāueʻaki mo ʻEne fānau kehé—ʻa hotau ngaahi tokoua fakalaumālié. ʻOku kanoloto ʻi he ngaahi fuakava ʻoku tau fai mo e ʻOtuá, ʻo kamata ʻi he papitaisó, ʻa hotau fatongia ko ia ke feʻofaʻaki mo fetauhiʻakí.
Ko e Palopalema ʻo e Tuenoá
Naʻe vahevahe ʻe he toketā faitafa māʻolunga ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia ko e pule ʻo e ako ki he moʻui leleí maʻá e ʻIunaiteti Siteití, ʻa e fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi vā fetuʻutakí: “Kuo hoko hotau fokoutua fakaʻauha ʻo e tuenoá mo e nofo toko tahá ko ha palopalema ia ki he moʻui ʻa e kakaí ʻoku ʻikai fakamahuʻingaʻi feʻunga ʻa ia kuó ne uesia ʻa e moʻui fakafoʻituituí mo e sōsaietí. Ko hotau ngaahi vā fetuʻutakí ko ha maʻuʻanga tokoni ia ʻo e fakamoʻuí mo e tuʻunga leleí ʻoku mataʻāʻā pē kae ʻikai ke faʻa fakatokangaʻi. … Tuʻunga ʻi he ngaahi nunuʻa lahi ʻo e tuenoá mo e nofo toko tahá, kuo pau ai ke tau fakamuʻomuʻa hono tanumaki ʻo e fetuʻutaki fakasōsialé ʻi he founga tatau pē kuo tau fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngaahi palopalema pelepelengesi kehe ʻo e moʻuí. … Te tau lava ʻo langa fakataha ha [sōsaieti] ʻoku moʻui lelei ange, mālohi ange, siʻisiʻi ange ai ʻa e tuenoá, pea fehokotaki lahi ange.”
Te tau lava ʻo tokoni fakataha ke tanumaki ha feohi fakatokoua fakamāmani lahi ʻi he toʻu kotoa pē ʻoku moʻui lelei ange, mālohi ange, siʻisiʻi ai a e tuenoá, pea fehokotaki lahi ange koeʻuhí ko hotau vā fetuʻutaki fuakava mo e ʻOtuá pea mo hotau fatongia fetauhiʻaki ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.
Hangē ko ia kuo folofola ʻaki ʻe hotau Fakamoʻuí, “ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu” (Sione 13:35).
Ngaahi Fehokotaki mo e Niʻihi Kehé
Te tau lava ʻo tokoni ke fakatuaiʻi ʻa e mahaki fakaʻauha ʻo e tuenoá ʻaki haʻatau fokotuʻu ha ngaahi potu talitali lelei mo malu ʻi hotau ngaahi haʻofangá pea tautautefito ʻi heʻetau Fineʻofá, ʻa ia ʻe lava ai ʻa e taha kotoa ʻo ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻEikí he ʻoku ʻōʻōfaki kinautolu ʻe heʻetau ʻofá.
Ko ʻetau aʻusia ʻi he lotú ʻoku fakataumuʻa ia ke ne ʻomai ʻa e ngaahi fetuʻutaki mātuʻaki mahuʻinga ko ia mo e ʻEikí pea ʻiate kitautolú, ʻa ia ʻoku fuʻu fiemaʻu ki hotau tuʻunga lelei fakatuʻasino, fakaeloto, mo fakalaumālié. ʻOku ʻi ai ha mālohi lahi ʻi he uouangatahá pea mo e fakaʻofoʻofa ʻi he kehekehé; ʻoku fiemaʻu kātoa ia ʻi he sino ʻo Kalaisí (vakai, 1 Kolinitō 12:12–27). Pea hangē ko e fetuiaki ʻa e ngaahi aka ʻo e ʻuluʻakau kulokula lalahí (giant redwood) pea ʻoku nau malava ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi mālohi ʻo natulá koeʻuhí ko ʻenau tuʻu fakatahá, ʻoku fiemaʻu ai ke tau uma-taha, tuʻu fakataha, mo fefakamālohiaʻaki ʻi he ngaahi matangi mālohi ʻo e moʻuí.
Ko e taimi ʻoku tau maheni moʻoni ai mo kinautolu ʻoku tau ongoʻi ʻoku nau kehe meiate kitautolú, ʻoku tau toki fakatokangaʻi tā ʻoku lahi ange ngaahi meʻa ʻoku tau faitatau aí ʻi he meʻa naʻa tau fakakaukau ki aí. ʻOku maʻu ʻe he tokotaha takitaha ha meʻa lahi fau ke foaki, ko ha ngaahi aʻusia fakaʻofoʻofa lahi mo kehekehe ʻi he moʻuí te nau lava ʻo tāpuekina ʻetau moʻuí. ʻE hanga ʻe he fakafanongo ki he niʻihi kehé mo e feinga ke maʻu ha mahino kiate kinautolú ʻo liliu hotau lotó, pea ko e loto-fakamaau mo e manavasiʻi ʻoku tau maʻu ki ha niʻihí ʻe lava ke fetongi ʻaki ia ha ngaahi ongoʻi houngaʻia ʻi heʻenau kau ʻi heʻetau moʻuí.
ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau vakai ki he kakai kehé ʻo hangē ko ʻEne ʻafio kiate kinautolú, pea te Ne lava ʻo fakafonu hotau lotó ʻaki ʻa e ʻofá, ʻo tau lava ai ke hiki hake, fakafiemālieʻi, kakata mo kinautolu, tangi fakataha mo kinautolu, mo kamata ke kau fakataha mo kinautolu ʻoku tau feohí. Te Ne tokoni ke tau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ʻaongá mo e founga ke hoko ai ko ha tāpuaki ki he niʻihi kehé ʻi heʻenau fonongá.
ʻIo, ko e Tokotaha pē ʻe lava ʻo mahino kakato kiate Ia mo kaungā ongoʻi haohaoá. Ko e konga ʻo ʻEne feilaulau huhuʻí, naʻá Ne fuesia “ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻa pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; … [ʻo] toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí” (ʻAlamā 7:11) koeʻuhí ke lava ʻo fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻoku ʻikai ke tau teitei tuenoa.
ʻOku ui kitautolu takitaha ke tau ʻofa mo tokoni ki he fānau ʻetau Tamai Hēvaní ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí. ʻOku tau hoa ngāue mo Ia ʻi hono tāpuakiʻi ʻo e niʻihi kehé koeʻuhí ke tau fakatou lava mo kinautolu ʻo ongoʻi kakato ange ʻa e ʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí. Tau fetākinima pea fononga fiefia fakataha ki ʻapi. ʻOku ou fakamoʻoni ko ha ngāue toputapu ʻeni ʻoku ui kotoa kitautolu ke tau faí.