Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Ko e ʻAho Fakaʻofoʻofa Tahá
Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tupuʻanga ʻapolisinolo (aboriginal) ʻo ʻeku tangataʻeikí ke tokoniʻi ia ke fakalelei mo homau fāmilí.
Naʻe mālōlō ʻeku tamai ko Koloti Uloí ʻi he 2015, ʻi ha taimi nounou pē hili ʻene papitaisó. ʻI he taimi ko iá, kuo fuoloa ʻeku kau mo ʻeku faʻeé, ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí, ka naʻe fuoloa taʻu ʻa e kei loto-fefeka pē ʻeku tamaí ke ʻikai kau maí.
ʻI he fakalau atu ʻa e taimí, naʻá ne pehē “naʻe fakafefeka hoku lotó, pea fakaʻau ke u kinaʻia ʻi he ʻaʻahi mai ʻeku fānaú mo e makapuná peá u loto ke u mavahe ʻo nofo mamaʻo mei hoku fāmilí. Naʻe fakautuutu ʻa e fefūsiakí ʻi hoku ʻapí, pea fakaʻau ke uesia hoku vā mo hoku uaifí.”
ʻI he taimi ko ʻení, naʻe kamata ke ne toe fakatotoloʻi ʻene ngaahi kui ʻapolisinolo Kānatá, ko e hako kinautolu ʻo e kakai Mikimakí mo e Hiuloni-Uenitatí (Mi’kmag and Huron-Wendat). Hili haʻane fetuʻutaki ki he tukui kolo Mikimaki ofi ki he feituʻu naʻá ne tupu hake aí, naʻe fakaafeʻi ia ki ha powwow, ko ha faʻahinga ouau ʻa e Kakai Tuʻufonua ʻo ʻAmeliká.
ʻI he lolotonga ʻa e efiafi fakafiefiá, naʻe fakamafao ʻe he ʻeiki pulé hono ongo nimá pea kole ki he fānaú ke nau ōmai kiate ia ke ne lava ʻo tāpuakiʻi kinautolu. Ko e akonaki naʻe hoko atu ai fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e fāmilí mo e ngaahi hakó, naʻe ongo mālohi ʻaupito ia ki heʻeku tamaí ʻo hangē ha maná.
Naʻá ne pehē, ʻi he momeniti ko iá, “naʻá ku mamata ki he fakamafao mai ʻe hoku fāmilí honau nimá kiate aú ka naʻá ku sītuʻa kiate kinautolu. Naʻe fakafonu ʻaki au ha mamahi lahi fau ʻoku ʻikai mafakamatalaʻi ʻo hangē kuo mafahifahi hoku mafú ki ha kongokonga īkí. Naʻá ku ʻilo ʻi he momeniti ko iá kuo fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi lea ʻa e matakali ʻo ʻeku ngaahi kuí ke fakamolū ai hoku lotó. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe pau ke u tafoki ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻo fakaleleiʻi ʻa e maumau kuó u fakatupu ʻi hoku fāmilí.”
Naʻe kamata ke fakalelei ʻa e tangataʻeikí mo homau fāmilí, ʻo ne kole fakamolemole ki he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí. Naʻe kamata leva ke ne lotu mo lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he tā-sīpinga lelei ʻa hono uaifí mo e fānaú. Koeʻuhí kuó ne lau ha ngaahi hisitōlia lahi fekauʻaki mo e konitinēniti ʻAmeliká, naʻá ne ongoʻi ai ʻoku fieʻilo ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakapapauʻi hono moʻoní kiate ia ‘i he taimi pē ko iá.
Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻātakaiʻi au ʻe hoku fāmilí, pea naʻe papitaiso au ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e ʻaho fakaʻofoʻofa taha ia ʻo ʻeku moʻuí! ʻOku ou fakamoʻoni ki he mālohi ʻo ha faʻifaʻitakiʻanga ʻofá. Naʻe tauhi ʻe hoku uaifí ʻa ʻene tuí ʻi he taʻu ʻe 36, pea naʻá ne hoko ko ha sīpinga faka-Kalaisi kiate au, neongo naʻe fakafefeka hoku lotó. Ka, naʻe liliu ʻa e meʻa kotoa pē kiate au ʻi he fakaʻosinga pē ʻo e uiké.”
ʻOku fakamanatu lelei mai ʻe he talanoa ʻo ʻeku tangataʻeikí ʻoku “mafao atu ʻa e toʻukupu ʻo e ʻaloʻofa [ʻo e Fakamoʻuí] kiate [kitautolu]” pea ko e taimi te tau fakatomala aí, ko e moʻoni te Ne tali ʻa kitautolu (vakai, ʻAlamā 5:33).