“Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí,” Liahona, Sānuali 2025.
Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–26
Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí
Kuo tāpuekina au mo hoku fāmilí ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, pea ʻe hokohoko atu ke ne tāpuekina ʻa e māmaní kotoa.
Tā ʻo e loki silá ʻi he Temipale Suva Fiji
ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820, naʻe hū ai ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14 naʻá ne fiemaʻu ha ngaahi tali ki ha vao ʻakau. Naʻá ne fieʻilo pe ko e fē ʻi he ngaahi siasi lahi naʻa nau ʻātakaiʻi iá ʻoku totonu ke ne kau ki aí. ʻI he ʻilo ʻe he tamasiʻí ʻi he folofolá “ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá” (Sēmisi 1:5), naʻá ne ʻalu leva ki he vao ʻakaú ʻo lilingi atu hono lotó ki he ʻOtuá. ʻI heʻene lotú, naʻe fakaava mai ʻa e langí.
Naʻe hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmita ʻo tali ʻa ʻene lotú (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–20). Naʻe kamata ʻe he meʻa toputapú ni ʻa hono Fakafoki Mai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei taʻengata ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo tāpuekina lahi ʻeku moʻuí ʻe he ʻilo ko ʻení, ka naʻe kiʻi fuofuoloa peá u toki maʻu haʻaku fakamoʻoni ʻiate au pē.
Naʻe Fakafoki Mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí
ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻá ku ongoʻi tatau mo e talavou ko Siosefá. Naʻá ku puputuʻu ʻi he “fakafetauʻi lea mo e moveuveu ʻo e ngaahi fakakaukau” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10) naʻe haʻu mei he ngaahi siasi kehekehe ʻi Fisí. ʻI he taimi naʻá ku fuofua feʻiloaki ai mo e ongo faifekaú, naʻe lahi fau ʻeku ngaahi fehuʻí. Naʻe fakamataliliʻi au ʻe ha niʻihi ko ha tokotaha ʻatamai tuai au he naʻe aʻu ʻo taʻu ʻe valu ʻeku fieʻilo ki he Siasí. Naʻe kamata ʻeku uluí ʻi he mahino kiate au ʻa e hingoa ʻo e Siasí.
Naʻe fokotuʻu ‘e Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻi he lolotonga ʻo ʻEne ngāue ʻi he moʻui fakamatelié. ʻI he fakalau ʻa e taimí, naʻe aʻu ʻo mole ʻa e tokāteline mo e mafai lakanga fakataulaʻeiki ʻo Hono Siasí. ʻI hotau kuongá ni, kuo fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e siasi tatau naʻá Ne fokotuʻu ʻi he taimi naʻá Ne ʻi māmani aí (vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:6). Naʻá Ne fekau foki ʻi he fakahā, “He ʻe ui peheʻi ʻa hoku siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻio, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4).
ʻOku ʻai ʻe he Siasí ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí koeʻuhí he ko Hono Siasí ia! Hili ha taʻu ʻe valu, naʻe ʻuhingamālie ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ki hoku ʻatamaí mo hoku lotó. Naʻe papitaiso au ʻi hoku taʻu 27 pea ʻikai fuoloa mei ai kuo ui au ke u hoko ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e Kau Talavoú ʻi he uōtí mo ha faiako semineli pongipongi. Naʻe hokohoko atu ʻa e tupulaki ʻo ʻeku fakamoʻoní ʻi he lolotonga ʻeku fonongá.
ʻOku Kei Hokohoko Atu Pē ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí
Naʻe liliu ʻeku moʻuí ʻi heʻeku faiako seminelí, maʻu houalotu sākalamēnití, mo fakafanongo ki he konifelenisi lahí. Naʻá ku toe ongoʻi foki ʻa e ivi tākiekina fakanonga, fakafiemālie, mo fakalotoa ʻo e Laumālié ʻi heʻeku lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná—ko ha fakamoʻoni mahino mo e hāsino ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pea mo e uiuiʻi fakaepalōfita ʻo Siosefa Sāmitá.
Ko e taimi naʻe uiuiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa pea “lea kiate ia mei langi, mo fai kiate ia ʻa e ngaahi fekaú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:17), naʻá Ne fakahaaʻi ai ʻokú Ne “ueʻi hake … ʻa e kau tangata mo ui ʻa kinautolu ki heʻene ngāue toputapu ʻi he kuonga mo e toʻu tangata ko ʻení, ʻo hangē ko e ngaahi toʻu tangata ʻi muʻá” pea “ko e ʻOtua tatau [Ia] ʻi he ʻaneafí, ʻahó ni pea taʻengata” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:11–12).
ʻOku kei hokohoko atu pē ʻi he ʻahó ni ʻa e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻa ia naʻe kamata ʻia Siosefá. ʻI heʻetau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ui ai kitautolu ke tau lea ʻi he huafa ʻo e Fakamoʻuí koeʻuhí “ke lava ʻa e tuí ʻo tupulaki ʻi he māmaní,” ke lava ʻEne “fuakava taʻengatá ʻo fokotuʻu,” pea “ke lava ʻo malanga ʻaki hono kakato ʻo [ʻEne] ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:21–23). ʻOku tau monūʻia ke tau lava ʻo tokoni ʻi he langa hake ʻo e Siasí mo teuteuʻi ʻa e māmaní ki he ʻaho ko ia ʻe liuaki mai ai ʻa Sīsū Kalaisí.
Naʻe maʻu ʻenitaumeni mo silaʻi ʻa ʻEletā mo Sisitā Uakolo (taupotu ki toʻomataʻú) ʻi he Temipale Nukuʻalofa Tongá ʻi ʻAokosi 1995, hili ia ha taʻu ʻe taha mei he kau ʻa ʻEletā Uakolo ki he Siasí. ʻOkú na hā heni mo e kau palesitenisī ʻo e temipalé.
Houngaʻia ʻi he Palōfita ko Siosefá
Hili ha taʻu ʻe taha mei hoku papitaisó, naʻá ku folau mo hoku uaifi ko ʻĀnitá ki he Temipale Nukuʻalofa Tongá ke silaʻi kimaua ki taimi mo ʻitāniti. Naʻe hoko ʻeku fakamoʻoni ki he Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ke mātuʻaki mahuʻingamālie ʻema folau ki he temipalé. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ko e tumutumu ia ʻo e meʻa kotoa pē! ʻOku fonu hoku lotó ʻi he houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki kuó ne ʻomai kiate au mo hoku fāmilí.
Kuo hoko mai ki māmani ʻa e ngaahi tāpuaki mahuʻingá ni tuʻunga ʻia “Siosefa Sāmita, ko e Palōfita mo e Tangata Kikite ʻa e ʻEikí, [kuó Ne fai] ha meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní, tuku kehe [pē] ʻa Sīsū, ʻi ha toe tangata ʻe toko taha ʻa ia naʻe moʻui ʻi ai ʻi ha kuonga” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3). Kuo pau ke tau houngaʻia maʻu pē—pea ʻoua naʻa teitei ngalo—ʻa e meʻa kuo foaki mai ʻo fakafou ʻi he palōfita ʻo e kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení.
ʻOku fakafou ʻia Siosefa ʻa e mahino kiate kitautolu hotau vā fefuakavaʻaki mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki kuo fakafoki maí mo e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá. ʻI he aʻusia ko ia ʻa Siosefa ʻi he Vao ʻAkau Tapú, ʻoku tau ʻilo ai naʻe ui ʻe he Tamaí ʻa Siosefa ʻaki Hono hingoá kimuʻa peá Ne toki fakafeʻiloaki ʻa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17). ʻOkú Ne ʻafioʻi foki kitautolu ʻaki hotau hingoá. Pea hangē ko ʻEne fakaava ʻa e ngaahi langí mo tali ʻa e kiʻi lotu faingofua mo fakamātoato ʻa ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14, te Ne tali foki mo ʻetau ngaahi lotú ʻo fakatatau mo Hono finangaló, ko ʻEne foungá, mo Hono taimí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá. ʻOku ongo moʻoni ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ki heʻeku moʻuí ʻi ha founga mālohi. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku nau moʻoni.
ʻOku ou fakatauange ko ha taha au ʻoku fai ha lelei ʻi he māmaní. Kapau ko ia, tā kuo fai ʻe Siosefa Sāmita ha meʻa lahi ke tokoni ki ai. Naʻe ʻikai mei aʻusia ʻe heʻeku moʻuí ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻi he ʻaho ní, naʻe ʻikai ke u mei hoko ko e husepāniti mo e tamai ʻoku ou ʻi aí, pea naʻe ʻikai ke u mei maʻu ʻa e fiefia ʻoku ou maʻú, ka ne taʻe-ʻoua ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí naʻe feilaulauʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa ʻene moʻuí ke ʻomi ki he māmaní. ʻOku ʻomi ʻe he ongoongoleleí kiate au ha maama mo ha ʻamanaki lelei. ʻI he meʻá ni, te u houngaʻia maʻu ai pē ʻi he Palōfita ko Siosefá.
ʻI ha Faʻahinga Taimi Pē, ʻI ha Feituʻu Pē
ʻOku ou ʻave ha Tohi ʻa Molomona ʻi ha feituʻu pē te u ʻalu ki ai, mo ʻamanaki te u lava ʻo foaki ia ki ha taha pea fakafeʻiloaki ia ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Kuó u tufa ha tatau ʻe laungeau ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku ou manako ke vahevahe ʻa e pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—ʻi ha faʻahinga taimi pē, ʻi ha feituʻu pē.
Kuo tautautefito ʻa e moʻoni ʻa e meʻá ni ʻi he taimi ʻoku ou akoʻi mo fakamoʻoni ai ki siʻema fānau mo ʻĀnitá ʻi homau kiʻi lotofalé. ʻOku lolotonga ngāue fakafaifekau homa ʻofefiné ʻi Niu ʻIoke Siti, USA. Kuó ma ʻosi talaange ki ai, “ʻAlu ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he tapa ʻo e māmaní ʻokú ke ʻi aí. ʻE fai ʻe hoʻo Faʻeé mo e Tangataʻeikí ʻa e meʻa tatau ʻi he tapa ʻo e māmaní ʻokú ma ʻi aí.” ʻOku mau manako ke fevahevaheʻaki ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻemau ngāué. Pea ko e taimi ní, ʻoku ʻi ai haʻama mokopuna fefine taʻu fā. Ko e ʻamanaki mo e fakaʻānaua ʻa hoku lotó ke faʻa fanongo mo manatua maʻu pē ʻa e fakamoʻoni ʻa ʻene Kulenipā ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí.
Te tau lava kotoa ʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí—ʻi ha faʻahinga taimi pē, ʻi ha feituʻu pē—ʻi heʻetau moʻui ko ha moʻui faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi. Te tau lava ʻo vahevahe ʻa e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí. Pea te tau lava ʻo fakamoʻoni kuo fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí pea mo tataki ʻa e Siasí he ʻahó ni. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e “fakahaá ʻoku kei hokohoko pē ʻene tafe mei he ʻEikí ʻi he lolotonga [ʻo e] fakahoko ʻa e ngāue ʻo hono fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí.” ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku kei hokohoko atu pē ʻeni ʻi ha laine taʻemamotu ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku maʻu ʻe he kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā ʻoku nau ueʻi fakalaumālie, tataki, mo tokoni ke tau haʻi kitautolu ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.
Ko ʻeku ʻiló ʻeni mo ʻeku fakamoʻoní. Te u fiefia ke vahevahe maʻu pē ia pea ʻikai ha teitei veiveiua ai.