Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí mei he Mītia Fakasōsialé
Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé
Vakai ki he meʻa kuo akoʻi ʻe he kau palōfita moʻuí mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e ngaahi temipalé.
ʻI he taimi ʻo e moveuveú mo e puputuʻú, te tau lava ʻo fekumi ki ha nonga mo ha hūfangaʻanga ʻi he temipalé ke tokoni ke tau vakai lelei ange. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻE tokoni ʻa e taimi ʻi he temipalé ke ke fakakaukau fakasilesitiale pea mo maʻu ai ha mahino ki ho tuʻunga totonú, ko e tuʻunga te ke lava ʻo aʻusiá, pea mo e faʻahinga moʻui te ke lava ʻo maʻu ʻo taʻengatá. ʻE hanga ʻe he moihū maʻu pē ʻi he temipalé ʻo fakaʻata lelei ʻa e founga hoʻo vakai kiate koé pea mo e founga ʻokú ke kau ai ʻi he palani fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou palōmesi atu ia kiate koe.”
Kuo lea ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi lahí fekauʻaki mo e ngaahi temipalé mo e ngaahi fuakavá. Kuo nau vahevahe ha ngaahi pōpoaki fekauʻaki mo e ngaahi tefito ko ʻení ʻi he mītia fakasōsialé, ʻo kau ai ʻeni:
ʻOku ʻIkai Ha Meʻa ʻE Toe Mahuʻinga Ange ʻi hono Fakaʻapaʻapaʻi Hoʻo Ngaahi Fuakava Fakatemipalé
“ʻI he ʻuluaki ʻaho naʻá ku hū atu ai ki he Temipale Sōlekí ʻi heʻeku kei talavoú, naʻá ku ongoʻi naʻá ku ʻosi ʻi ai kimuʻa. ʻI he taimi pē ko iá, naʻe haʻu ha fakakaukau kiate au ko e meʻa naʻá ku fakatokangaʻí ko ha ongoʻi nonga ʻoku mahulu hake ia ʻi ha toe meʻa naʻá ku ongoʻi kimuʻa ʻi he moʻuí ni, ka naʻe hangē naʻá ku fakatokangaʻi mo manatuʻi mei muʻa pea toki fanauʻi aú.
“Naʻa tau ʻiloʻi ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá kimuʻa pea tau toki omi ki he Māmaní. ʻI heʻetau ʻalu ki he temipalé, te tau lava ʻo ongoʻi ʻa e nonga ʻo ʻetau feohi mo Kinaua ʻi he moʻui kimuʻá, pea ʻe lava ke fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e natula taʻengata ʻo hotau laumālié mo ʻetau holi taupotu taha ke foki ki hotau ʻapi fakalangí.
“Fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú mo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi hoʻo ngaahi fuakava fakatemipalé.”
Palesiteni Henry B. Eyring, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, Facebook, 31 Mē 2024, facebook.com/henry.b.eyring.
ʻOku ʻOmi Kitautolu ʻe he Ngaahi Temipalé ke Ofi Ange kia Sīsū Kalaisi
“Hili ʻa e mavahe ʻa Kalaisi mei Heʻene kau ākongá pea ‘fua hake ia ki he langí’ (Luke 24:51), naʻe foki ʻa e kau ākongá ki Selusalema ‘ʻi he fiefia lahi’ (Luke 24:52) pea ‘nau nofo maʻu ʻi he [temipalé], ʻo fakamālō mo fakafetaʻi ki he ʻOtuá’ (Luke 24:53).
“ʻI he ʻaho ní, ʻoku tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻaki ʻa e fakahinohino fakalangi ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá ke langa ha ngaahi temipale. Ko e ngaahi temipale ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha ngaahi feituʻu toputapu ia ʻe lava ke ongoʻi ofi makehe ai ha taha ki he langí pea fiefia ʻi he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.
“ʻI heʻema ngaahi fononga kimuí ni mai ʻi he funga ʻo e māmaní, naʻá ku ʻaʻahi ai mo Halieta ki ha ngaahi temipale ʻi ha ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo hono fakaʻosí. Naʻe tāpuekina kimaua ʻe he ʻaʻahi kotoa pē ʻaki ha ngaahi ongo ʻo e nonga mo e fiefia—ʻo tatau ai pē pe naʻá ma hū ki he fale ʻo e ʻEikí pe tuku ha taimi ʻi he ngaahi feituʻu takatakai aí. ʻI heʻema ʻaʻahi ki he kau taki fakapuleʻangá pe fakalotú ʻi he ngaahi fonua ko ʻení, naʻe ʻi ai maʻu pē ha ongoʻi fakaʻapaʻapa, ofo, mo e houngaʻia ki heʻetau tokāteline ki hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi fāmilí ʻo fakafou ʻi he tāpuaki ʻo e ngaahi temipalé.
“ʻOku tokoni hono langa ʻo e ngaahi temipale ʻi he funga ʻo e māmaní ke tau ʻunu ai ke ofi ange kia Sīsū Kalaisi. ʻOkú Ne ʻi he uho ʻo e temipale kotoa pē. ʻE hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau fai fakahinohino mo e tokotaha tā palani pule ke toe langa, fakafoki, mo fakaleleiʻi ʻetau moʻuí ʻo fakatatau mo e palani ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá.
“Ko e ngaahi fuakava ʻoku fakahoko mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko hono fakaʻaongaʻi totonu ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá maʻá e tokotaha kotoa pē ʻo ʻEne fānaú. ʻI hono tali ʻa e ʻofa ko ʻení ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó—ʻo aʻu pē ki he fanga kiʻi founga iiki fakaʻahó—te ne tataki kitautolu ki ha feituʻu hūfangaʻanga mo e ongoʻi ʻoku fakakau kita ʻi he ngaahi taimi faingataʻá.”
ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, 15 Sune 2023, facebook.com/dieterf.uchtdorf.
Ko Ha Fehokotakiʻanga ʻi he vahaʻa ʻo e Langí mo Māmaní
“Ko e temipalé ko ha fehokotakiʻanga ʻi he vahaʻa ʻo e langí mo māmaní. Naʻe fokotuʻutuʻu ia ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke akoʻi mo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fononga foki hake ki Hono ʻaó. Kapau te tau faivelenga ʻi he moʻui fakamatelié, ʻaki ʻetau fakahoko mo tauhi ʻa e fuakava ʻo e ongoongoleleí, te tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.
“ʻOku hoko ʻa e temipale ko ʻení—mo e ngaahi temipale kotoa pē ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní—ko ʻetau fakamoʻoni mahino, ki he moʻoni mo e moʻui ʻa e Huhuʻí he ka ne ʻikai ʻEne Fakaleleí mo e Toetuʻú, he ʻikai ha taumuʻa ia ʻo e temipalé.
“ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono ngaahi temipalé ke foaki mai kiate kitautolu mo hotau ngaahi toʻu tangatá—ʻa e kuohilí, lolotongá, mo e kahaʻú—ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe toki lava pē ke foaki ʻi ha fale kuó Ne ʻosi tuʻutuʻuni ki he taumuʻa ko iá.”
ʻEletā D. Todd Christofferson, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, 21 Sānuali 2024, facebook.com/dtodd.christofferson.
ʻOku Fakaleleiʻi Kitautolu ʻe Hotau Taimi ʻi he Temipalé
“ʻI heʻetau hū ki he temipalé, ʻoku tau mavahe fakataimi ai mei he māmaní. ʻOku tau tuku hifo ʻetau ngaahi palopalemá mo e faingataʻá ʻi he matapaá pea tukutaha ʻetau fakakaukaú ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku tau toe liliu ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e holí ki he fakakaukau fakalangí.
“ʻOku tau ongoʻi lelei ange ʻa e nonga mo e ʻofa ʻoku fisikituʻa mei heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau ongoʻi ʻa e ʻofa tatau ki heʻetau ngaahi faʻē mo e ngaahi tamai ʻo e ngaahi toʻu tangata ʻi he kuohilí mo fakaʻamu ke haʻi fakataha mo kinautolu ʻo taʻengata. ʻOku fakafoʻou kitautolu ʻi heʻetau houngaʻia ʻi hotau mahuʻinga taʻefakangatangatá pea mo ʻetau fakapapau ke ngāue ʻo fakatatau mo iá.
“ʻI heʻetau mavahe mei he temipalé, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e ngaahi palopalema mo e ngaahi faingataʻa naʻa tau tukuhifo ʻi he hūʻanga ki lotó. Kuo pau ke tau toe fehangahangai pē mo kinautolu. Kuo teʻeki ai ke nau liliu, ka ʻoku tau houngaʻiá he kuo liliu kitautolu ʻe hotau taimi ʻi he temipalé. ʻOku pau mo tonu ange ʻetau fakakaukaú. ʻOku tau ʻilo ʻi he taimí ni ko e meʻa naʻe ngali taulōfuʻu mo taʻemalavá, ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, pea ʻoku tau toe fakapapauʻi ange ʻEne tokoní.
“ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻi ai ha fanga kiʻi meʻa iiki naʻe ngali taʻemahuʻinga ʻoku tau fakatokangaʻi ʻoku fiemaʻu ʻetau tokangá ʻi he taimí ni, ke ʻoua te nau hoko ko ha meʻa mafatukituki mo ʻomi ha ngaahi nunuʻa fakatuʻutāmaki maʻatautolu mo e niʻihi kehé ʻi he kahaʻú. Ko hono fakanounoú, kuo fakaleleiʻi kitautolu ʻe hotau taimi ʻi he temipalé, neongo kapau ko ha kiʻi konga siʻi pē, pea ʻoku toe ofi mai ange ʻa langi.”
ʻEletā D. Todd Christofferson, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, 15 Sānuali 2023, facebook.com/dtodd.christofferson.
ʻOku Fakatahaʻi ʻe he Temipalé ʻa e Ngaahi Fāmilí ʻi he Ongo Tafaʻaki Fakatouʻosi ʻo e Veilí
“ʻI he māhina kuo ʻosí, naʻá ku houngaʻia ʻi heʻeku kau atu ki hono fakanofo lakanga fakataulaʻeiki ha toko tolu ʻo hoku makapuná mei he fāmili tatau pē ʻi he ʻaho tatau—ko Sione ko ha taulaʻeiki, Tēvita ko ha akonaki, pea mo Uili ko ha tīkoni. ʻI he uike hono hokó, naʻa mau ō fakataha ki he temipalé. Naʻe lava ʻa Sione ʻo papitaiso hono ngaahi tokouá, fakataha mo hono taʻokete ko Seisoní, ʻa ia ʻoku teuteu atu ke ngāue fakafaifekaú. Ko e fuofua taimi eni ʻo Uili ʻi he temipalé. He toki tāpuaki moʻoni ke maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hotau ngaahi fāmilí! He toki tāpuaki moʻoni ia ke maʻu ʻa e temipalé maʻa homa makapuná! Ko ha fakamanatu mahuʻinga ʻa e ongo momeniti fakafāmili ko ʻení pea te u manatua maʻu pē ia.
“ʻI hono fakahoko ʻo e ngāue fakatemipalé mo hono fakakakato ʻa e ngaahi fatongia lakanga fakataulaʻeiki toputapú, te na fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí—ʻo hangē pē ko e meʻa ʻe ua ko ʻeni naʻe hoko ʻi hoku fāmilí. ʻI he temipalé, ʻoku tau ongoʻi ʻa e mālohi mei ʻolunga ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻi heʻetau moʻui fakatāutahá pea ʻi hotau ngaahi fāmilí. ʻOku tupulaki ʻetau feʻofaʻaki mo e niʻihi kehé pea mo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau tokanga taha ki he natula taʻengata ʻo hotau ngaahi vā fetuʻutakí.”
ʻEletā Neil L. Andersen, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, 2 Fēpueli 2023, facebook.com/neill.andersen.
Haʻu ki he Temipalé
“Ko e fale ʻo e ʻEikí ko ha feituʻu toputapu ia ʻi he vahaʻa ʻo e langí mo e māmaní ʻa ia ʻoku tau ʻiloʻi lelei ange ai ʻa ʻetau Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí.
“Naʻe fakamanatu mai ʻeni kiate au ʻi he ʻahó ni ʻi heʻeku maʻu ʻa e faingamālie makehe ʻi hono vahe au ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke fakatapui ʻa e Temipale Brasilia Brazil ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.
“Ko ha tāpuaki moʻoni ia maʻanautolu ʻoku ʻaʻahi ki he temipale ko ʻení ʻa ia ʻe hokohoko atu ʻenau tupulaki ʻi honau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo e niʻihi kehé. ʻOku mātuʻaki ʻuhingamālie ange ʻeni ki he māmani moveuveu mo puputuʻu ʻoku tau moʻui aí.
“ʻOku ou fakaafeʻi kotoa kitautolu ke haʻu ki he temipalé ʻi he taimi ʻoku mou faingataʻaʻia ai ʻi he ngaahi pole ʻi homou fāmilí. Haʻu ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo ha ngaahi fili ke fakahokó. ʻI he taimi ʻoku ngali fakakavenga ai ʻa e māmaní peá ke fekumi ki he melinó. ʻI he taimi ʻokú ke ngali ʻulungia ai pea fiemaʻu ha mālohi lahi angé.
“Haʻu ʻi he taimi ʻokú ke fiefia ai pea ngali lelei ʻa e meʻa kotoa pē. Haʻu ʻo ʻikai toe kole atu. Haʻu ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ke fakavavevave aí. Haʻu kuó ke fakamolemoleʻi kinautolu kuo nau fakalotomamahiʻi koé. Haʻu ʻi he loto-tui.
“ʻI heʻetau fai iá, ʻe ʻiate kitautolu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí pea ʻe ʻatautolu ʻa e ngaahi fakaʻofoʻofa ʻo e taʻengatá.”
ʻEletā Neil L. Andersen, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, 17 Sepitema 2023, facebook.com/neill.andersen.
ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Ngaahi Temipalé ke Tau Aʻusia Hotau Tuʻunga Malava Fakalangí
“ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi temipalé ke tau aʻusia hotau tuʻunga malava fakalangí. …
“ʻIo, ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻEikí ʻaki hono langa ha fale fakaʻofoʻofa, ʻo hangē ko hono fai ʻe Solomone ʻi he Fuakava Motuʻá, ka ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi lahi ange Ia ʻaki ʻetau fakahoko ʻa e ngaahi ouau toputapu ʻoku toki fai pē ʻi ha fale ʻo e ʻEikí kuo fakatapuí.
“ʻOku mau fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisi pea fai ha ngaahi palōmesi toputapu ʻi Hono ngaahi temipalé. ʻOku fakamāmani lahi ʻa e fakaafe meia Sīsū Kalaisí:
“‘Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu. … He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.’”
ʻEletā Gary E. Stevenson, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, 18 Sune 2023, facebook.com/stevenson.gary.e.
Hoko ko ha Fehokotakiʻanga Mālohi ʻi he Ngaahi Toʻu Tangatá
Tohí: “ʻOfa ke tau hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohi ʻi hotau ngaahi toʻu tangatá ʻo fakafou ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOfa ke tau fetuʻutaki mo ʻetau ngaahi kuí pea tāpuekina hotau ngaahi fāmili ʻi he lolotongá mo e kahaʻú—ʻa e ngaahi fāmili ʻoku tau maʻú mo e ngaahi fāmili ʻoku tau fiemaʻú.”
Vitioó: “Siʻi ngaahi kaungāmeʻa, tokoua mo e tuofāfine, ko kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí, naʻe fakataumuʻa ia ke fiefia mo taʻengata. ʻOku ʻikai fakataumuʻa hotau ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻinga mo pelepelengesi tahá ke fakamāvae ʻe he maté. Kuo teuteuʻi ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ha palani fakalangi ʻo e fiefiá, kau ai ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava toputapu ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku malava ai ʻa e fakafoʻituituí ʻo foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá pea fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengata. ʻOku fakafehokotaki ʻe he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava toputapu ʻo e temipalé ʻi he langí, ʻa e meʻa ʻoku tau mataʻikoloa ʻaki ʻi he māmaní.”
ʻEletā Gerrit W. Gong, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, 21 Māʻasi 2023, facebook.com/gerritw.gong.
ʻE Lava Ke Maʻu ʻa e Melinó ʻi he Fale ʻo e ʻEikí
“ʻI hotau māmani femoʻuekiná ʻa ia ʻoku tau faʻa fehuʻi ai pe te tau maʻu mei fē ʻa e melinó, ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻe lava ke maʻu ʻa e melino ko ʻení ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻI he temipale ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau ako ai fekauʻaki mo kitautolu mo e meʻa te tau lava ʻo aʻusiá, ʻo fakafetaʻi kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá pea mo e palani ʻo e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolú.”
ʻEletā Ulisses Soares, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, 13 ʻAokosi 2023, facebook.com/soares.u.
Haʻisia ki he Fakamoʻuí ʻi he Fuakava
Tohí: “ʻOku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne finangalo ke ʻi ai ha fehokotaki loloto mo mahuʻingamālie ange mo kitautolu. ʻI heʻetau ʻalu ki he temipalé, te tau lava ai ʻo ofi ange kiate Ia mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.”
Vitiō Nounou: “Mālō e lelei ngaahi kaungāmeʻa. ʻOku tau toe foki ʻi he ʻahó ni ʻo ako ʻa e ngaahi hiva Palaimelí, pea ʻoku tau ʻi he peesi 99 ʻo e Tohi Hiva ʻa e Fānaú. Ko e ‘Fie Siofia ha Temipalé.’ Ko ha hiva ongo eni kiate au he ko e taha ia ʻo e ngaahi hiva Palaimeli siʻi pē ʻoku ou manatuʻi mei he ngaahi taʻu kamata mai ʻo ʻeku mēmipasipí hili hoku papitaisó, naʻá ne toʻoa ʻeku tokangá.
“ʻOku ou fie vahevahe atu ha konga ʻo e veesi uá. ʻOku pehē: ‘Fie siofia ha temipale, Te u hū ai ha ʻaho. Fuakava ai mo e Tamaí; Te u talangofua. He ko e fale toputapu.’
“Pea ʻoku ou ongoʻi ia ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou feinga ai ke fai ʻa e tukupā ko iá ke hū ki he fale ʻo e ʻEikí pea ke u ʻi ha potu toputapu mo hoku Fakamoʻuí mo e Tamai Hēvaní. ʻOku ou ongoʻi ʻoku ou fai ha meʻa ʻokú ne ʻomi au ke u ofi ange kiate Kinaua fakatouʻosi pea ʻokú ne fakaʻatā au ke u ako mo tupulaki ʻi ha ngaahi founga ʻoku mahuʻinga kiate Kinauá.
“Kuó u faʻa fakakaukau ki he veesi ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124. ʻI he veesi 40 ʻoku lau ai, ‘Pea ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, tuku ke langa ʻa e falé ni ki hoku hingoá, koeʻuhí ke u lava ʻo fakahā ʻi ai ʻa ʻeku ngaahi ouaú ki hoku kakaí.’
“Pea kuó u fakakaukau lahi fekauʻaki mo e founga ʻoku hoko ai ʻa e temipalé ko e fale ʻo e ʻEikí. Pea ʻokú Ne fakaafeʻi ʻEne fānaú kotoa ki Hono falé, pea ʻokú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau maʻu ha vā fetuʻutaki ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ko ʻeni ʻoku toki maʻu pē aí. ʻOku ou kole atu ke mou fakakaukau ke tali ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke haʻu ki Hono falé pea ke haʻisia kiate Ia ʻo fakafou ʻi he fuakavá pea ako ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke ke ako ke tupulaki mo Iá. Tau toki fetaulaki ai! Mou nofo ā, ngaahi kaungāmeʻa!”
Sisitā Tracy Y. Browning, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Palaimelí, Facebook, 11 Sānuali 2024, facebook.com/Primary2ndCounselor