Konifelenisi Lahi
Ko Hono Toʻo Kiate Kita ʻa e Huafa ʻo Sīsū Kalaisí
Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2025


13:22

Ko Hono Toʻo Kiate Kita ʻa e Huafa ʻo Sīsū Kalaisí

Ko e lahi ange ʻetau kau fakataha mo manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisí, ko e lahi ange ia ʻetau fie hoko ʻo tatau mo Iá.

ʻI he 2018, naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ha tuʻunga fakapalōfesa makehe naʻe ui ko e “Sea Fakapalesiteni ʻa Dr. Lāsolo M. Nalesoni mo Tenisolo W. Nalesoni ʻi he Tafa Cardiothoracic [Dr. Russell M. Nelson and Dantzel W. Nelson Presidential Chair in Cardiothoracic Surgery]”—ʻoku ʻuhinga ʻa e cardio ki he “mafú,” pea ʻuhinga ʻa e thoracic ki he “fatafatá.” Naʻe fakalāngilangiʻi ai ʻa e ngāue mahuʻinga ʻa Palesiteni Nalesoni ko ha toketā tafa mafú pea mo e poupou naʻá ne maʻu mei hono uaifi naʻe siʻi ʻosi mālōloó, ʻa Tenisolo. Naʻe fakapaʻanga ʻa e tuʻunga fakapalōfesá ni ʻaki ha sinoʻi paʻanga naʻe palani ke tolonga ʻo aʻu ki he kahaʻú. Ko e tokotaha naʻe fili ki he faʻahinga tuʻunga fakapalōfesa ʻiloá ni ʻokú ne maʻu ʻa e fakalāngilangi, tokoni fakavāhenga, mo ha paʻanga ki ha fakatotolo.

  Dr. Selisamani mo Palesiteni Nalesoni

Ko e ʻuluaki toketā tafa naʻe fili ke ne pukepuke ʻa e tuʻunga fakapalōfesa ko ʻení ko Dr. Kuleiki H. Selisamani, ko ha toketā tafa mafu taukei ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ia hotau siasí. ʻI he polokalama ke foaki ʻa e tuʻunga fakapalōfesá ni kia Dr. Selisamaní, naʻe ʻi ai ha kau fakaafe mahuʻinga tokolahi, kau ai ʻa Palesiteni Nalesoni mo hono uaifi ko Sisitā Uenitī W. Nalesoní. ʻI he lolotonga ʻo e fakatahá, naʻe lea fakaʻakiʻakimui pē ʻa Palesiteni Nalesoni ki heʻene tāimuʻa mai ʻi he ngāue faitafá.

Naʻe vahevahe leva ʻe Dr. Selisamani ʻa e mahuʻinga kiate ia hono fokotuʻu ia ki he tuʻunga fakapalōfesá ni. Naʻá ne pehē ko e ʻaho ʻe fā kimuʻá, hili ʻene ngāue ʻi ha ngaahi houa lahi ʻi he loki tafá, naʻá ne toki ʻiloʻi hake naʻe fiemaʻu ha taha ʻo ʻene kau mahakí ke toe fakafoki ʻo tafa. Naʻá ne ongosia mo loto-mamahi, ʻi heʻene ʻilo kuo pau ke ne toe ngāue ʻi ha pō ʻe taha ʻi he falemahakí.

  Dr. Selisamani mo Sisitā mo Palesiteni Nalesoni

ʻI he efiafi ko ʻení, naʻe fakahoko ai ʻe Dr. Selisamani ha talanoa liliu moʻui kiate ia pē. Naʻá ne fakakaukau ʻi he momeniti ko iá: “ʻI he Falaité, ʻe fokotuʻu au ki ha tuʻunga fakapalōfesa ʻoku tauhingoa kia Dr. Nalesoni. Naʻe ʻiloa maʻu pē ia ko ha taha naʻá ne mapuleʻi hono lotó, fakaʻapaʻapaʻi ʻa e taha kotoa, mo ʻikai teitei ʻita. ʻI he fakafehokotaki ko ʻeni hoku hingoá mo hono hingoá, ʻoku fiemaʻu ke u feinga ke tatau ange mo ia.” Naʻe ʻosi anga fakaʻatuʻi ʻaupito pē ʻa Dr. Selisamani. Ka naʻá ne fiemaʻu ke toe lelei ange.

ʻI he kuohilí, mahalo naʻe ʻosi ʻilo ʻe heʻene timi tafá ʻene ongosiá mo e taʻe-fiemālié he mahalo naʻá ne tuku ke ʻasi ia ʻi heʻene tōʻongá mo e tō hono leʻó. Ka ʻi he loki tafá ʻi he pō ko iá, naʻe feinga lahi ʻa Dr. Selisamani ke mātuʻaki poupou ʻaupito mo femahinoʻaki mo ʻene timí. Naʻá ne ongoʻi naʻe ʻi ai ha faikehekehe heni pea tukupā ai ke hoko atu ʻene feinga ke tatau ange mo Dr. Nalesoni.

  Dr. Selisamani ʻokú ne tui ha pine RMN

ʻOsi ha taʻu ʻe nima mei ai, naʻe foaki ʻe Palesiteni Nalesoni ʻene ʻū pepa fakapalōfesinalé ki he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. Naʻe omi ʻa e kau māʻolunga mei he ʻunivēsití ke fakamālō kia Palesiteni Nalesoni. ʻI he lolotonga ʻo e polokalamá ni, naʻe toe lea ai ʻa Dr. Selisamani. Naʻá ne lea, ʻo fakaʻaongaʻi e ʻū ʻuluaki mataʻitohi ʻi he hingoa ʻo Palesiteni Nalesoní, ko e LMN, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻi ai ʻi he taimí ni ha ʻulungaanga ‘LMN’ ʻi he Vaʻa Tafa Mafu ʻo e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá.”

ʻI he ngaahi tūkunga faingataʻá, naʻe fakamatalaʻi ʻe Dr. Selisamani: “ʻOku ou fai ʻa e meʻa ʻoku mau akoʻi ʻi he taimí ni ke fai ʻe heʻemau kau akoakó—tokanga taha, ʻoua ʻe mafasia ai, pea fai ʻa e lelei taha te ke lavá. ʻOku mau moʻui ʻaki ʻa e ʻulungaanga ko iá ʻi he ʻaho kotoa. ʻOku mau ʻoange ha pine-hingoa ki he mēmipa kotoa ʻo e potungāué mo e taha akoako foʻou kotoa pē. ʻOku tuʻu ʻi lalo ʻi he piné ʻa e ʻū mataʻitohi ‘LMN.’ ʻOku mahuʻinga ʻa e ʻulungaanga LMN ki heʻemau akó; ʻoku mau akoʻi ia ki he taha kotoa.” Kuo fakaleleiʻi moʻoni ʻe Dr. Selisamani hono ʻulungāngá mo e ngaahi fakaʻānaua kimuʻá he kuo fakafehokotaki ʻi he taimí ni hono hingoá mo e hingoa ʻo Palesiteni Nalesoní.

Kuo fakatupu ʻe he ngaahi meʻá ni naʻe hoko fekauʻaki mo Dr. Selisamaní ke u fehuʻi ai kiate au, “Kuo fēfē haʻaku liliu talu mei heʻeku fakafehokotaki hoku hingoá mo e huafa ʻo Sīsū Kalaisí? Kuó u ohi mai nai ha ʻulungaanga faka-Kalaisi tupu mei ai? Kuó u feinga fakamaatoato moʻoni nai ke hoko ʻo lelei mo tatau ange mo Iá?”

ʻI he aʻusia ʻa Dr. Selisamaní, ʻoku tau lava ʻo fakatokangaʻi ha meʻa faitatau ʻe nima ki he founga ʻa ia ʻoku tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Neongo ʻoku kamata ʻaki ʻa e founga ko iá ʻa e papitaisó, ka ʻoku ʻikai kakato ia kae ʻoua kuo tau maʻa mo māʻoniʻoni lahi ange pea mo hoko ʻo tatau ange mo Iá.

Ko e ʻuluaki faitataú ko e ʻiloʻangá. Ko e fokotuʻu ʻo Dr. Selisamani ki he tuʻunga fakapalōfesa Nalesoní naʻe fakafehokotaki ai hono hingoá mo e hingoa ʻo Palesiteni Nalesoní, pea kamata leva ke ʻiloʻi fakataha ʻa Dr. Selisamani mo Palesiteni Nalesoni. ʻI he taimi ʻoku tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fakafehokotaki hotau hingoá ki Hono huafá. ʻOku ʻiloʻi fakataha kitautolu mo Ia. ʻOku tau fiefia ke ʻilo ko e Kalisitiane kitautolu. ʻOku tau fakamoʻoniʻi ʻa e Fakamoʻuí mo tuʻu loto-toʻa ke lau ko Hono kakai.

Ko ha faitatau ʻe taha ʻoku felāveʻi vāofi mo e ʻiloʻangá—ko e manatú. ʻI he taimi ʻoku hū ai ʻa Dr. Selisamani ki hono ʻōfisí, ʻoku taki hono fofongá ki he mētali naʻá ne maʻu ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ia ki he tuʻunga fakapalōfesa Nalesoní. ʻOku fakamanatu fakaʻaho ʻe he mētalí ni kiate ia ʻa e ʻulungaanga LMN. Kia kitautolú, ʻoku tokoni ʻa e maʻu ʻo e sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē ke tau manatu kia Sīsū Kalaisi ʻi he kotoa ʻo e uiké. ʻI heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fai ia ko e fakamanatu ki he totongi naʻá Ne fai ke huhuʻi kitautolú. ʻOku tau toe fuakava foʻou ke manatu kiate Ia, ʻiloʻi Hono maʻongoʻongá, mo fakahoungaʻi ʻEne leleí. ʻOku tau toutou fakamoʻoniʻi ʻoku toki lava pē ke fakamoʻui kitautolu mei he mate fakatuʻasinó mo e fakalaumālié ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻaloʻofá.

ʻOku ʻuhinga ʻa e manatú ke tau muimui ki he naʻinaʻi kuo fai ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku tau “fai [ʻetau] ngaahi ngāue kotoa pē ki he ʻEikí, pea ʻilonga ha potu te [tau ō] ki ai ke fai ia ʻi he ʻEikí; … [tau] tuku ke hanga atu [ʻetau] ngaahi fakakaukau kotoa pē ki he ʻEikí; … [pea tuku] ke fai ki he ʻEikí ʻa e ʻofa ʻa [hotau] lotó ʻo taʻengata.” Naʻa mo e taimi ʻoku tau femoʻuekina ai ʻi ha ngaahi meʻa kehé, ʻoku tau kei manatu pē kiate Ia, ʻo hangē ko ʻetau manatuʻi hotau hingoá, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa kehe ʻoku tau tokanga taha ki aí.

Ko e faitatau hono tolú, ʻoku tupu ia mei he manatuʻi ʻa e meʻa kuo fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú—ko e faʻifaʻitaki. Naʻe kamata ke faʻifaʻitaki ʻa Dr. Selisamani kia Palesiteni Nalesoni mo e ʻulungaanga LMN. ʻOku ou tui ko e ʻulungaanga ʻo Palesiteni Nalesoní ko e fakafōtunga mahinongofua pē ia ʻo hono tuʻunga fakaākonga kia Sīsū Kalaisí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Kia kitautolú, ko e lahi ange hono ʻiloʻi kitautolu mo Sīsū Kalaisí pea tau manatu kiate Iá, ko e lahi ange ia ʻetau fie hoko ʻo tatau mo Iá. ʻI heʻetau hoko ko ʻEne kau ākongá, ʻoku tau liliu ke lelei ange ʻi he taimi ʻoku tau tokanga taha ai kiate Iá, ʻo laka ange ʻi heʻetau tokanga pē kiate kitautolú. ʻOku tau faifeinga ke hoko ʻo tatau mo Ia pea ʻoku tau feinga ke tāpuakiʻi ʻaki kitautolu Hono ngaahi ʻulungāngá. ʻOku tau lotu tāumaʻu ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e manavaʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.

Hangē ko hono akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi ʻEpelelí: “ʻI he hoko ko ia ʻa e manavaʻofá ko ha konga hotau natulá, ʻe mole ʻiate kitautolu ʻa e ongo ke lauʻikoviʻi e niʻihi kehé. ʻE taʻofi ʻetau fakamaauʻi ʻa e niʻihi kehé. Te tau manavaʻofa kiate kinautolu mei ha huʻunga pē ʻo e moʻuí. ʻOku mahuʻinga ʻa e manavaʻofa ki he kakai kotoa peé ki heʻetau fakalakalaká. Ko e manavaʻofá ko e fakavaʻe ia ʻo ha ʻulungaanga faka-ʻOtua.” Fakataha mo e manavaʻofá, ʻoku tau feinga, “tanumaki, fakaʻaongaʻi, … mo fakalahi” ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kehe mei he Fakamoʻuí, kau ai ʻa e angatonú, faʻa kātakí, mo e faivelengá.

ʻOku taki kitautolu ʻe he faʻifaʻitaki kia Sīsū Kalaisí ki ha faitatau hono fā—ke fenāpasi mo ʻEne ngaahi taumuʻá. ʻOku tau kau fakataha mo Ia ʻi Heʻene ngāué. ʻI he hoko ʻa Dr. Nalesoni ko ha toketā faitafá, naʻá ne ʻiloa ai ko ha faiako, ko ha faifakamoʻui, mo ha taha fakatotolo. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he pine-hingoa naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he tafaʻaki ʻoku ngāue ai ʻa Dr. Selisamaní ʻa e ngaahi feinga ko ʻení, ʻo ʻasi ai ʻa e ngaahi foʻi lea ko e akoʻí, fakamoʻuí, mo e ʻiloʻí. Kiate kitautolú, ko e konga ʻo hono toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku kau ai ʻetau loto-fiemālie, loto ʻaki, mo e fiefia ke fakafenāpasi ʻetau ngaahi taumuʻá mo Haʻaná. ʻOku tau kau fakataha mo Ia ʻi Heʻene ngāué ʻi heʻetau “ʻofa, vahevahe, mo fakaafé.” ʻOku tau kau fakataha mo Ia ki Heʻene ngāué ʻi he taimi ʻoku tau ngāue fakaetauhi ai ki he niʻihi kehé, tautautefito ki he kau tuʻu laveangofuá mo kinautolu kuo nau kafo, uesia, pe lōmekina ʻi honau ngaahi aʻusia fakamāmaní.

Ko ia ai ʻoku tau toʻo kakato ange kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he ʻiloʻangá, manatú, faʻifaʻitakí mo e fakafenāpasí. ʻOku taki kitautolu ʻe hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa ʻe fā ko ʻení ki ha faitatau hono nima—ko e fakamālohiá. ʻOku tau maʻu ʻa e mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. Naʻe ʻai ʻe he tuʻunga fakapalōfesa Nalesoní ke ʻiloa ʻa Dr. Selisamani mo foaki ange ha paʻanga tokoni ʻokú ne fakaʻaongaʻi ke liliu ʻa e tukufakaholo ʻi he tafaʻaki ʻoku ngāue aí. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi ʻa e “fakakoloaʻi ʻaki ʻa e mālohi” ko ʻení ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻI ha founga tatau, ko e taimi ʻoku tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí, ʻoku tāpuekina leva kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻaki Hono mālohí ke tokoni ke tau fakahoko hotau misiona ʻi he moʻui fakamatelié.

ʻI heʻetau fakahoko ʻa e ngaahi fuakava lahi ange mo e ʻOtuá, ʻoku tau toʻo kakato ange ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko hono olá, ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki Hono mālohí ʻo lahi ange . Hangē ko hono akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoní: “Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fakahoko ha ngaahi fuakava ʻi he vai papitaisó pea ʻi he temipalé—mo tauhi kinautolú—kuo fakalahi ʻene maʻu e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí. … Ko e pale ki he tauhi ʻo e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ko e mālohi fakalangi … ʻokú ne fakamālohia kitautolu ke tau matuʻuaki lelei ange hotau ngaahi faingataʻá, ʻahiʻahí, mo e loto-mamahí.”

ʻOku tau hoko ʻo ongoʻingofua fakalaumālie lahi ange. ʻOku tau loto-toʻa lahi ange ke fehangahangai mo e ngaahi tūkunga ngali taʻe-malavá. ʻOku fakamālohia ange kitautolu ʻi heʻetau fakapapau ke muimui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fakatomala fakavavevave ange pea tafoki kiate Ia ʻi he taimi ʻoku tau maumaufono aí. ʻOku tau hoko ʻo lelei ange ʻi he vahevahe ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻaki Hono mālohí mo e mafaí. ʻOku tau tokoniʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻo ʻikai loto-fakamaau. ʻOku tau tauhi maʻu ai pē ʻa e fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku lahi ange ʻetau maʻu ʻa e nongá, pea ʻoku tau fiefia ange koeʻuhí he ʻoku tau malava maʻu pē ke fiefia. ʻE takatakai ʻiate kitautolu ʻa Hono nāunaú, pea ʻe tokangaʻi kitautolu ʻe Heʻene kau ʻāngeló.

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, “Haʻu ki he Tamaí ʻi hoku hingoá, pea mou maʻu mei hono fonú ʻi hono taimi totonu.” ʻOku ou tapou atu ke mou fai eni. Haʻu ki heʻetau Tamai Hēvaní. Toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Maʻu ha ongoʻi fehokotaki mo Ia. Manatu maʻu ai pē kiate Ia. Feinga ke hangē ko Iá. Kau mo Ia ʻi Heʻene ngāué. Maʻu Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí ʻi hoʻo moʻuí. Tohitongi Hono huafá ʻi ho lotó, ʻi he loto-fiemalie mo e loto-moʻoni. ʻOku ʻoatu ʻe he meʻá ni kiate koe ha “tuʻunga” ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo fakafeʻungaʻi koe ki hono taukapoʻi ʻe he Fakamoʻuí. Te ke hoko ko ha tokotaha maʻu-tofiʻa kuo hakeakiʻi ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní, ko ha kaungā ʻea-hoko mo Hono ʻUluaki ʻAló, ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻofeiná.

ʻOkú Ne moʻui. ʻOku ou ʻiloʻi pau ia. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe. Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí maʻau. ʻOkú Ne kōlenga atu ke ke haʻu ki he Tamaí ʻo fou ʻiate Ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻOku ui ʻa e sinoʻi paʻangá ko ha fakakoloa.

  2. Ko ha lavameʻa mahuʻinga ʻiloa ʻe taha ko e ngāue ʻa Palesiteni Nalesoni ki hono fokotuʻu ʻo e ʻuluaki mīsini fakataimi ki he mafú mo e maʻamaʻá naʻe ngāue ʻaki ki he lolotonga ʻo e tafa mafú.

  3. Naʻe lipooti ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he lolotonga ʻene kei akoako faitafá, naʻe ʻikai toe mapuleʻi ʻe ha toketā faitafa ʻa ʻene ʻitá ʻi he loki tafá, peá ne tolongi ha kiʻi hele tafa ʻo tuʻu ia ʻi he nima ʻo Palesiteni Nalesoní. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “Naʻe toka fuoloa ʻa e aʻusiá ni ʻiate au. Naʻá ku palōmesi kiate au ʻi he taimi pē ko iá, ko e hā pē ha meʻa ʻe hoko ʻi hoku loki tafá, he ʻikai ke u teitei taʻe-mapuleʻi hoku lotó. Naʻá ku toe fakapapau foki ʻi he ʻaho ko iá ke ʻoua naʻá ku teitei tolongi ha meʻa ʻi haʻaku ʻita—tatau ai pē pe ko ha hele tafa pe ngaahi lea” (“Fiemaʻu ha Kau Faʻa Fakalelei,” Liahona, Mē 2023, 98).

  4. Naʻe kau ʻi he foakí ha ʻū lipooti tafa ʻe 7,000 tupu, fakataha mo ha ʻū pepa fakatotolo mo ha ʻū tohi fakapalōfesinale naʻe fakatahatahaʻi ʻi he lolotonga ʻo e ngāue fakafaitoʻo kāfakafa ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní.

  5. Naʻe ʻi ai ha kakai tokolahi naʻa nau fakamatala fekauʻaki mo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, kau ai e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, ʻa Palesiteni Teila R. Lenitolo, ʻa ia naʻá ne lave ʻo kau kia Palesiteni Nalesoni ko e kolisi tutuku mātuʻaki tuʻu-ki-muʻa taha ia ʻo e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá.

  6. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he foʻi lea ethos “ʻa e ʻulungaanga, ongo, natula fakaeangamaʻa, pe ngaahi tui ʻokú ne tataki ha taha, kulupu, pe kautaha” (Merriam-Webster.com Dictionary, “ethos”).

  7. ʻI he 2018, naʻe lava ke u kau atu mo hoku uaifi, ko Luté, ki he polokalama ʻa ia ne fakanofo ai ʻa Dr. Selisamani ki he tuʻunga fakapalōfesa Nalesoní. ʻI he 2023, naʻe lava ke u kau atu ki he polokalama fakaʻofisiale ʻa ia naʻe foaki ai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻene ngaahi pepa fakapalōfesinalé ki he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá.

  8. Vakai, Molonai 7:48.

  9. Ko e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “toʻó” ʻi he kupuʻi lea “toʻo ʻa e huafa ʻo Kalaisí,” ʻoku ʻuhinga ia ke “hiki hake” pe “ʻave,” hangē ko ha taha ʻokú ne toʻo ha fuka ʻokú ne tala ke ʻiloʻi ia ko ha fakafoʻituitui pe kulupu (vakai, James Strong, The New Strong’s Expanded Exhaustive Concordance of the Bible [1984], Hebrew dictionary section, page 192, number 5375).

  10. Vakai, 2 Nīfai 10:24; Molonai 10:32–33; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:69.

  11. ʻAlamā 37:36.

  12. Kuo lau naʻe pehē ʻe Dr. Selisamani: “Ko e taimi pē ʻokú ke kamata talanoa ai mo [Palesiteni Nalesoni] fekauʻaki mo e tokangaʻi ʻo e moʻui leleí, ʻoku hā mai ha fiefia mei hono fofongá. … ʻOku fakaofo pē ke vakai ki heʻene iviivi ʻi he taimi ʻoku fai ai ha talanoa ki he ngaahi meʻa ko iá” (ʻi he Sydney Walker, “As President Nelson Turns 100, His Family and Associates Reflect on His Life and Legacy,” Church News, Sept. 7, 2024, thechurchnews.com). Kuó u mamata tonu ki he “fiefia tokangaekina moʻui lelei” ko iá ʻi he fofonga ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ka ʻoku ʻikai mafakatataua ia ki he fiefia ʻokú ne maʻu ʻi he taimi ʻokú ne lea ai ʻo kau kia Sīsū Kalaisí.

  13. Vakai, Molonai 7:47–48.

  14. Russell M. Nelson, “Loto-Falala ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2025, 128.

  15. Vakai, 1 Kolinitō 12:31, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:8.

  16. Russell M. Nelson, “Kau ʻa e Houʻeiki Fafiné ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí,” Liahona, Nōvema 2018, 69.

  17. Vakai, Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko Ha Fakahinohino ki Hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (2023), 139–56.

  18. Vakai, Mōsese 1:39. ʻOku kamata ʻaki e Kaveinga ʻo e Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e pehē: “Ko ha foha ʻofeina au ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻi ai Haʻane ngāue ke u fakahoko” (Gospel Library). ʻOku pehē ʻi he Kaveinga ʻo e Kau Finemuí: “ʻI heʻeku hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ou faifeinga ke hoko ʻo hangē ko Iá. ʻOku ou feinga pea ngāueʻi e fakahā fakatāutahá pea ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ʻi Hono huafa māʻoniʻoní” (Gospel Library).

  19. Vakai, Dieter F. Uchtdorf, “Ngāue Fakafaifekaú: Ko Hono Vahevahe e Meʻa ʻi Ho Lotó,” Liahona, Mē 2019, 16–18; Gary E. Stevenson, “ʻOfa, Vahevahe, Fakaafe,” Liahona, Mē 2022, 84–87.

  20. ʻI he konga kimuʻa ʻo ʻEne ngāue ʻi he moʻui fakamatelié, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻEne taumuʻá kiate kitautolu ʻaki ʻene tō folofola meia ʻĪsaia: “ʻOku ʻiate au ʻa e Laumālie ʻo [e ʻEikí], koeʻuhí kuó ne fakanofo au ke u malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he masivá; kuó ne fekau au ke fakamoʻui ʻa e loto-mafesí, ke malanga ʻaki ʻa e huhuʻí ki he kau pōpulá, mo fakaʻā ʻa e kuí, [pea] ke veteange ʻa kinautolu kuo [kafó]” (Luke 4:18).

  21. ʻOku aʻu pē ki heʻetau lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻe liliu ia. Hangē ko ia ko e fakamatala ki he “Prayer” ʻi he Bible Dictionary: “ʻOku akoʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau lotu ʻi he huafa ʻo Kalaisí. ʻOku tau lotu ʻi he huafa ʻo Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau tatau ai mo Kalaisí, pea ʻoku tau fakaʻamu ʻo tatau mo e finangalo ʻo Kalaisí—ʻi he taimi ʻoku nofo ai ʻEne ngaahi folofolá ʻiate kitautolú. ‘Oku tau toki kole leva ‘a e ngaahi meʻa ‘oku lava ke foaki mai ‘e he ‘Otuá. ‘Oku lahi ha ngaahi lotu ‘oku teʻeki tali mai koeʻuhí he naʻe ‘ikai fai ia ‘i he huafa ‘o Kalaisí; ʻoku ʻikai ha meʻa te ne fakahaaʻi ai Hono finangaló ka ʻoku nau tupu mei he siokita ʻa e loto ʻo e tangatá.”

  22. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:26.

  23. Russell M. Nelson, “Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie,” Liahona, Nōvema 2022, 96; naʻe tānaki atu e fakamamafaʻí.

  24. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:21–22. ʻOku ngāue ʻaki ʻe he kupuʻi lea “ko e taimi ʻe maumau-fono ai ʻa ho kakaí, ha taha pē ʻiate kinautolú” ʻa e “ko e taimí,” ʻikai ko e “kapaú.” ʻOku fokotuʻu mai heni ʻoku ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí te tau maumaufono, fai ha ngaahi fehalaaki, mo faiangahala kotoa. Ka ko e palaní ke tau “fakatomala fakatoʻotoʻo” ke “fakafoki ʻa [kitautolu] ki he ngaahi tāpuaki” kuo talaʻofa maí.

  25. Vakai, Sione 16:33; Mōsaia 4:11; 18:26; ʻAlamā 36:2, 28–29; ʻEta 7:27; Molonai 9:25.

  26. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:22.

  27. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:19.

  28. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Molomona e meʻa naʻe hoko ki hono kakaí ʻi he taimi naʻe ʻikai kau ai ʻa Kalaisi ʻi heʻenau moʻuí. Naʻe “hoko [hono kakaí] ʻi ai ha taimi ko ha kakai fakaʻofoʻofa, pea naʻa nau maʻu ʻa Kalaisi ko honau tauhi; ʻio, naʻe taki foki ʻa kinautolu ʻe he ʻOtua ko e Tamaí. Ka ko ʻeni, vakai, ʻoku tākiekina holo ʻa kinautolu ʻe Sētane, ʻo hangē ko e vilingia holo ʻa e kafukafú ʻi he matangí, pe hangē ko e fepālekina holo ha vaka ʻi he ngaahi peaú, taʻe-hano-lā pe taulá, pe taʻe ʻi ai ha meʻa ke fakaʻuli ʻaki ia; pea ʻoku tatau ia, mo kinautolu” (Molomona 5:17–18). ʻI he kau ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tāpuekina kitautolu ʻaki e mālohi, tuʻunga pau, mo e tataki.

  29. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:24.

  30. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:3–5.

  31. Vakai, Loma 8:17.