Konifelenisi Lahi
ʻOua Naʻa Siʻaki Hono ʻAloʻofeina Koé
Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2025


10:43

ʻOua Naʻa Siʻaki Hono ʻAloʻofeina Koé

ʻOku lava ke ke maʻu ʻi he vave tahá ha tokoni fakalangi mo ha fakamoʻui neongo ho ngaahi vaivai fakaetangatá.

ʻI ha taimi ʻe taha naʻe akoʻi ʻe ha faiako ko e tofuaʻá—neongo ʻene fuʻu lahí—he ʻikai ke ne lava ʻo folofua ha tangata he ko e fanga tofuaʻá ʻoku siʻisiʻi honau foʻi mongá. Naʻe fakafepakiʻi ia ʻe ha kiʻi taʻahine, “Ka ko Sioná naʻe folo ʻe ha tofuaʻa. Naʻe tali ange ʻe he faiakó, “ʻOku ʻikai malava ia.” Naʻe talaange he kiʻi taʻahiné, mo ʻene kei taʻetui pē ki he faiakó, “Sai, ko ʻeku aʻu pē ki hēvaní te u ʻeke ange kiate ia.” Naʻe kiʻi manuki atu ʻa e faiakó, “Fēfē kapau ko Sioná ko ha taha faiangahala pea naʻe ʻikai ʻalu ia ki hēvani?” Naʻe tali ange ʻe he kiʻi taʻahiné, “Peá ke ʻeke leva ʻe koe ki ai.”

ʻOku tau kata, ka ʻoku totonu ke ʻoua te tau taʻe-fakatokangaʻi ʻa e mālohi ʻoku foaki mai ʻe he talanoa ʻo Sioná ki he “[tokotaha kotoa] pē … ʻoku fekumi ʻi he loto-fakatōkilalo ki he fiefiá,” tautautefito kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ʻa Siona ke “ʻalu ki Ninive” ʻo kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá. Ka ko Ninivé ko ha fili lahi ia ʻo ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá—ko ia ai naʻe folau ʻa Siona ia ki ha feituʻu kehe, ʻi ha vaka, ki Tāsisi. ʻI heʻene folau ʻo hola mei hono uiuiʻí, naʻe tupu ha matangi mālohi ʻo tūkia ʻa e vaká. ʻI he mahino ko e tupuʻangá ko ʻene talangataʻá, naʻe pole leva ʻe Siona ke lī ia ki tahi. Naʻe lolomi ʻe he meʻá ni ʻa e tahi hoú, ʻo hao ai hono kaungā folaú.

Ko hono fakaofó, he naʻe hao ʻa Siona mei he maté ʻi he taimi naʻe folo ai ia ʻe ha “fuʻu ika” naʻe “teuteu” ʻe he ʻEikí. Ka naʻá ne taufā ʻi he potu fakapoʻuli lōlō mo kinohaʻa ko iá ʻi ha ʻaho ʻe tolu kae ʻoua kuo puʻaki ia ki he fonua mōmoá. Naʻá ne toki tali leva hono uiuiʻi ki Ninivé. Ka, ʻi he fakatomala ʻa e koló pea fakahaofi mei he fakaʻauhá, ʻoku ʻikai tali ʻe Siona ʻa e ʻaloʻofa naʻe fai ki hono ngaahi filí. ʻOku akoʻi ʻi he faʻa kātaki ʻe he ʻOtuá ʻa Siona ʻokú Ne ʻofa mo feinga ke fakahaofi kotoa ʻa ʻEne fānaú.

ʻI he lahi ʻo ʻene tō-mo-humu ʻi hono ngaahi fatongiá, ʻoku ʻomi ʻe Siona ha fakamoʻoni mahino, ʻi he moʻui fakamatelié, “[ʻoku] hinga … ʻa e kakai kotoa pē.” ʻOku ʻikai ke tau faʻa lave ki ha fakamoʻoni ki he Hingá. Ka ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ke maʻu ha mahino fakatokāteline mo ha fakamoʻoni fakalaumālie ki he ʻuhinga ʻoku tau takitaha fekuki ai mo ha ngaahi faingataʻa fakamōlale, fakaesino, mo fakatūkungá. ʻI heni ʻi he māmaní, ʻoku tupu ʻa e vao palakuú, naʻa mo e ngaahi hui fefeká ʻoku fasi, pea “[tōnounou ʻa e tokotaha kotoa ʻi he nāunau ʻo e] ʻOtuá.” Ka ko e tuʻunga fakamatelié ni—ko e ola ia ʻo e ngaahi fili naʻe fai ʻe ʻAtama mo ʻIví—ʻoku mahuʻinga ia ki he ʻuhinga tonu ʻoku tau moʻui aí: “ke [tau] maʻu ʻa e fiefiá”! Hangē ko ia naʻe ako ʻe heʻetau ʻuluaki ongomātuʻá, ʻoku toki lava pē ʻi hono ʻahiʻahiʻi ʻo e koná mo e ongoʻi ʻo e mamahi ʻo ha māmani kuo hingá, ke tau ʻilo ai, pe naʻa mo aʻusia ʻa e fiefia moʻoní.

ʻOku ʻikai fakatonuhiaʻi ʻe ha fakamoʻoni ki he Hingá ʻa e angahalá pe tōʻonga taʻe-tokanga ki he ngaahi fatongia ʻo e moʻuí, ʻa ia ʻoku fiemaʻu maʻu pē ki ai ʻa e faivelengá, angatonú, mo e haʻisiá. Ka ʻoku totonu ke ne holoki ʻetau taʻe-fiemālié ʻi he taimi ʻoku fehalaaki ai ʻa e ngaahi meʻá, pe te tau fakatokangaʻi ha tōnounou fakaeangamaʻa ʻi ha mēmipa ʻo e fāmilí, kaungāmeʻá, pe takí. ʻOku faʻa hoko ʻa e ngaahi meʻa pehení ke tau nofotaha ʻi he fakaanga fakakikihi pe loto-mamahi ʻokú ne holoki ʻetau tuí. Ka ʻoku totonu ke tokoni ha fakamoʻoni ki he Hingá ke tau tatau ange mo e ʻOtuá ʻo hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Sioná, ʻo “ʻaloʻofa, ʻo tuai ki he houhaú, pea angalelei ʻaupito,” ki he taha kotoa—kau ai mo kitautolu pē—ʻi hotau tuʻunga taʻe-haohaoa ʻikai lava ʻo taʻofí.

ʻOku mahulu hake mei hono fakahaaʻi ʻo e ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá, ko e mālohi ʻo e talanoa ʻo Sioná ʻi hono tataki kitautolu kiate Ia ʻa ia te Ne lava ʻo fakahaofi kitautolu mei he ngaahi nunuʻa ko iá. Ko e feilaulau ko ia ʻa Siona ke fakahaofi hono kaungā folaú ʻoku faka-Kalaisi moʻoni. Pea tuʻo tolu ʻi he kole kia Sīsū ha fakaʻilonga fakaofo ki Hono fakalangí, ʻokú Ne folofola “ʻoku ʻikai ha fakaʻilonga ʻe tuku [atu] … ka ko e fakaʻilonga [pē ʻo] Sioná,” ʻo fakahaaʻi ʻe hangē ko Sioná naʻe “ʻaho tolu mo e pō ʻe tolu … ʻi he kete ʻo e ika lahí; pea pehē, ʻe ʻaho tolu mo e pō ʻe tolu ʻa e Foha ʻo e tangatá ʻi lalo fonua.” ʻOku ala taʻehaohaoa ʻa Siona, ʻi heʻene hoko ko e fakataipe ʻo e feilaulau pekia mo e toetuʻu nāunauʻia ʻa e Fakamoʻuí. Ka koe meʻa foki ʻeni ʻokú ne ʻai ʻene fakamoʻoni fakafoʻituituí mo ʻene mateaki kia Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe fai ʻi he loto kete ʻo e tofuaʻá, ke mātuʻaki ongo mo fakatupu lotolahí.

Ko e tautapa ʻa Sioná ʻoku haʻu ia mei ha tangata lelei ʻoku faingataʻaʻia, ko e tupunga lahi pē mei heʻene foʻui pē ʻaʻana. Ki ha tokotaha māʻoniʻoní, ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e fakatuʻutāmakí koeʻuhí ko ha tōʻonga, lea, pe fili fakameʻapangoʻia, neongo pe ko e hā ʻa e lahi ʻo e ngaahi taumuʻa lelei mo e ngaahi feinga fakamātoato ki he māʻoniʻoní, ʻe lava pē ke mātuʻaki fakamamahi pea tuku ai ha taha ke ne ongoʻi liʻekina. Ka neongo pe ko e hā ʻa e tupuʻanga pe lahi ʻo e palopalema ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻoku ʻi ai maʻu pē ha fonua mōmoa ki he ʻamanaki leleí, fakamoʻuí, mo e fiefiá. Fanongo kia Siona:

“Naʻa ku tangi ʻi heʻeku mamahí ki [he ʻEikí] … ; naʻá ku tangi mei he loto faʻitoká. …

“He ko koe naʻá ke lī au ki he lolotó, ki loto tahi. …

“[Pea] ne u pehē ai, kuo liʻaki atu au mei ho ʻaó; ka neongo ia te u toe sio ki ho faletapu māʻoniʻoní.

“Naʻe kāpui au ʻe he ngaahi vaí, ʻio ʻo aʻu ki hoku laumālié: naʻe kāpui takatakai au ʻe he lolotó, naʻe takatakai ʻa e limú ʻi hoku ʻulú.

“Naʻa ku ʻalu hifo ki he tefito ʻo e ngaahi moʻungá; … ka neongo ia kuó ke ʻomi ʻa ʻeku moʻuí mei he fakaʻauhá. …

“ʻI heʻene pongia hoku laumālié … naʻá ku manatu [ki he ʻEikí]: pea naʻe ʻaʻau atu kiate koe ʻa ʻeku kolé, ki ho ʻafioʻanga māʻoniʻoní.

“Ko kinautolu ʻoku tokanga ki he ngaahi [fakakaukau kākaá], ʻoku nau siʻaki pē ʻe kinautolu ʻa honau ʻaloʻofeiná.

“Ka ko au, te u feilaulau ʻaki kiate koe ʻa e leʻo ʻo e fakafetaʻi; te u fai ʻa ia kuó u fuakava ki aí. ʻOku mei [he ʻEikí] ʻa e fakamoʻuí.”

Neongo naʻe hoko ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ka te u lava ʻo talaatu tonu ʻa e feituʻu naʻá ku tangutu aí, mo e meʻa tonu naʻá ku ongoʻí, ʻi he taimi naʻá ku ʻi he vanu ai ʻo ha faingataʻa fakafoʻituitui, naʻá ku ʻiloʻi ʻa e potufolofola ko ʻení. Ki ha taha pē ʻi he ʻahó ni ʻokú ne ongoʻi hangē ko au ʻi he taimi ko iá—kuo liʻaki koe, melemo hifo ʻi he vai loloto tahá, kuo kofu ʻe he limú ho ʻulú pea holofa hifo ʻa e ʻotu moʻunga ʻi he tahí ʻo ofi atu kiate koe—ko ʻeku kolé, ʻo tuʻunga ʻia Siona, ke: ʻOua naʻa siʻaki hono ʻaloʻofeina koé. ʻOkú ke lava ʻo maʻu tonu ha tokoni fakalangi mo ha fakamoʻui neongo ho ngaahi vaivai fakaetangatá. Ko e ʻaloʻofa fakaofó ni ʻoku maʻu mo fakafou mai ia ʻia Sīsū Kalaisi. Koeʻuhí ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofa haohaoa ʻiate koe, ʻokú Ne foaki ia kiate koe “maʻau,” ʻo ʻuhinga ʻoku taau ʻaupito ia kia koe, naʻe fakataumuʻa ia ke huʻi atu ai ho ngaahi faingataʻaʻia fakafoʻituituí mo fakamoʻui ho ngaahi mamahí tonu. Ko ia ai, koeʻuhí ko langi pea mo koe, ʻoua naʻá ke fakasītuʻa mei ai. Tali loto-fiemālie ia. Kamata ʻaki haʻo fakafisi ke fanongo ki he “[fakakaukau kākā]” ʻa e filí ʻa ia te ne fakatauheleʻi koe ke ke fakakaukau ʻoku maʻu ʻa e fiemālié ʻi he hola mei ho ngaahi fatongia fakalaumālié. Ka ke, muimui ki he taki ʻa Siona naʻe fakatomalá. Tangi ki he ʻOtuá. Fakafalala ki he temipalé. Pīkitai ki hoʻo ngaahi fuakavá. Tauhi ki he ʻEikí, ko Hono Siasí, mo e niʻihi kehé ʻi he feilaulau mo e fakafetaʻi.

ʻOku hanga ʻe he fakahoko ʻo e ngaahi meʻá ni ʻo ʻomai ha vīsone mahino ki he ʻofa fakaefuakava makehe ʻa e ʻOtuá kiate koé—ʻoku ui ʻe he Tohi Tapu Faka-Hepeluú ko e hesed. Te ke mamata mo ongoʻi ʻa e mālohi fakaʻeiʻeiki, taʻe-tūkua, taʻe-fakangatangata, mo e “ngaahi ʻaloʻofa ongongofua” ʻa e ʻOtuá, ʻa ia te ne lava ʻo ʻai koe ke ke “[mālohi]… ʻo aʻu ki [he] … fakahaofi” mei ha faʻahinga angahala pē pe fakafeʻātungia. ʻE malava ʻe he loto-mamahi vave mo lahí ʻo fakanenefu ʻa e vīsone ko iá. Ka ʻi hoʻo hokohoko atu ke “fai ki he meʻa kuó ke fuakava ki aí,” ko ha faʻahinga vīsone ia ʻe ulo ʻo toe maama ange mo maama ange ʻi ho laumālié. Pea ʻi he vīsone ko iá, he ʻikai ngata pē ʻi haʻo maʻu ha ʻamanaki lelei mo ha fakamoʻuí, ka ko hono fakaofó, he te ke maʻu ha fiefia, naʻa mo e lotolotonga ho ngaahi faingataʻaʻiá. Hangē ko ia kuo mātuʻaki akoʻi lelei kiate kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoní, “ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí … mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí … te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku haʻu e fiefiá meiate Ia [pea koeʻuhí ko Ia].”

Tatau ai pē pe ʻoku tau fehangahangai mo ha meʻa faingataʻa lahi, hangē ko Sioná, pe ko e ngaahi pole fakaʻaho ʻo hotau māmani taʻe-haohaoá, ʻoku kei tatau pē ʻa e fakaafé: ʻOua naʻa siʻaki hono ʻaloʻofeina koé. Vakai ki he fakaʻilonga ʻo Sioná, ko e Kalaisi moʻuí, ʻa Ia naʻe toe tuʻu mei Hono fonualoto ʻaho tolú kuó Ne ikunaʻi ʻa e meʻa kotoamaʻaú. Tafoki kiate Ia. Tui kiate Ia. Tauhi kiate Ia. Malimali. He ʻoku ʻiate Ia, pea ʻiate Ia toko taha pē, ʻoku maʻu ai ʻa e fakamoʻui kakato mo fiefia mei he Hingá ʻoku tau fiemaʻu fakavavevave kotoa mo fekumi loto-fakatōkilalo ki aí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻeni. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻAlamā 27:18. ʻOku veesi fakakātoa pē ʻe 48, ʻa e tohi ʻa Sioná pea ko ha fakanounouʻi, fakapunake ia ʻo ha ngaahi moʻoni fakatokāteline lahi mo e ngaahi lēsoni fakalaumālie. Vakai, Ellis T. Rasmussen, A Latter-Day Saint Commentary on the Old Testament (1993), 653–57; D. Kelly Ogden and Andrew C. Skinner, Verse by Verse: The Old Testament, vol. 2, 1 Kings Through Malachi (2013), 133–38. ʻOku fakahaaʻi ʻe ʻOkiteni mo Sikina koeʻuhí ko e mālohi ʻo e ngaahi akonaki ʻo e fakatomalá ʻi he tohi ʻa Sioná, ʻoku “lau [ia] ʻi he ngaahi falelotú ʻi he ʻaho toputapu taha ʻo e taʻú maʻá e kakai Siú—ʻa e ʻAho ʻo e Fakaleleí, pe Yom Kippur—ʻa ia ʻoku fakatefito foki ʻi he fakatomalá mo e fakamolemolé.”

  2. Vakai, Ogden mo Skinner, Verse by Verse: The Old Testament, 134.

  3. Vakai, Siona 1–4.

  4. ʻAlamā 34:9.

  5. Loma 3:23.

  6. Vakai, 2 Nīfai 2:17–25.

  7. Siona 4:2.

  8. Vakai, Luke 11:29–30; vakai foki, Mātiu 12:39–41; 16:1–4.

  9. Ko e Siona 2 ko ha fakamoʻoni ia kimui ange mo ha saame ʻo e fakafetaʻi, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi lahi ai ʻa e lotu ʻa Siona mei he kete ʻo e tofuaʻá.

  10. ʻI he founga ko ʻení, ʻoku fehangahangai ai ʻa Siona mo ha taha hangē ko Siopé, ʻa ia ʻoku hā ngali tonuhia ʻi heʻene fekauʻaki mo e mamahi ʻoku hoko mai kiate iá. Ko ha talanoa fakatouʻosi kinaua ʻo e tui mo e vilitaki ʻi he mata ʻo e faingataʻá, ka ʻoku ala fekauʻaki lelei ange ʻa e talanoa ʻo Sioná mo kinautolu ʻoku nau ongoʻi ko ʻenau ngaahi angafaí ko e tupuʻanga ia ʻo ʻenau mamahí mo e loto-taʻefiemālié.

  11. Naʻe hoko moʻoni ʻeni kia Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻe hanga ai ʻe heʻene ongoʻi manavaʻofá mo e fakahoungaʻi ʻo e tokoni lahi kiate ia ko Māteni Halisí ʻo tataki ia ke ne vahevahe ʻa e ʻuluaki peesi pelepelengesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa ia naʻe molé ʻo fakatupu ai ke tangi mamahi ʻa Siosefa, “Kuo mole kotoa” (vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 45–57).

  12. Siona 2:2–9; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  13. 1 Nīfai 1:20; vakai, Russell M. Nelson, “Ko e Fuakava Taʻengatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022, 6, 10. Ko e foʻi lea faka-Hepelū totonu ki he mercy ʻi he Siona 2 ko e hesed ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ko ha “faʻahinga ʻofa mo e ʻaloʻofa makehe” kiate kinautolu kuo nau fakahoko e ngaahi fuakavá—ko ha ʻaloʻofa ʻokú ne fakamatalaʻi ʻoku fakaʻeiʻeiki, taʻetūkua, mo taʻefakangatangata.

  14. Russell M. Nelson, “Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2016, 82.