Konifelenisi Lahi
Sio ki he ʻOtuá pea Moʻui
Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2025


14:14

Sio ki he ʻOtuá pea Moʻui

Ko e sio pē ki he ʻOtuá ʻoku lava ai ʻa e fakafoʻituituí, ngaahi fāmilí pea naʻa mo e ngaahi puleʻangá ʻo fakalakalaká.

ʻI he Sune ʻo e taʻu ní, naʻe hoko ai ha fakatuʻutāmaki fakalilifu ʻi he fonua ko Lesotó ʻi he fakatonga ʻo ʻAfiliká. Naʻe uta ʻe ha kiʻi pasi ha kau finemui ʻe toko 20 mei he Kolo ʻo e Siasí ʻi Maputasoé mo hanau kau taki ʻe toko fitu, ko e fakataumuʻa ki he kolomuʻa ko Maselú ki ha fakataha ʻa e kau finemui mei honau vahefonuá. ʻI heʻenau fononga ʻi he hala lahi moʻumoʻuá ʻi he houa pongipongí, naʻe lele mai ha kā mei he tafaʻaki fehangahangaí ko ʻene feinga ke fakalaka ʻi ha meʻalele ʻe taha, ʻo ne afe hake ki he faʻahi ne lele atu ai ʻa e pasí. Naʻe ʻikai ha toe faingamālie pe taimi ke kalofi ha fepaki tautui, pea ʻi ha lau sekoni pē, naʻe fepaki ʻa e ongo meʻalelé, sīfā mei he loto halá, pea puho ʻo vela.

Ko hono fakakātoá, naʻe mālōlō ha kakai ʻe toko 15 ʻi he fakatuʻutāmakí, kau ai ha kau finemui ʻe toko ono, taki ʻo e Kau Finemuí ʻe toko ua, pea mo e palesiteni fakakoló mo hono uaifí. Kuo fakahaaʻi ʻe he niʻihi ne hao moʻuí, kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ha ngaahi ongo kehekehe, kau ai ha ngaahi ongoʻi ʻita, loto-mafasia pea naʻa mo ha loto-halaia. Neongo e ngaahi ongo ko ʻení mo e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai hano talí, ka kuo nau fefakafiemālieʻaki mo tafoki ki he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he hivá, ko e folofolá pea mo e lotú, ʻa ia ʻoku nau maʻu ai ha fiemālie. Naʻe fakamoʻoni ʻe ha taha taʻu hongofulu mā fitu ko Setisoana Selepeli, ʻa ia ne hao moʻuí, ʻo pehē, “ʻOku ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne ʻiate kitautolu, neongo ʻoku mamahi lahi hotau lotó.”

Kāingalotu ʻi Lesotó

Naʻe ako fakataha ʻe ha finemui mo ha takimuʻa, ʻa ia ne na tokoto falemahaki ko ha faitoʻo vela kiate kinaua fakatouʻosi, ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe pehē ʻe ha taha, “Kimuí ni mai kuó ma lau ʻa e tohi Molonaí, pea ʻoku lea ʻaki ʻe Molonai ʻa e meʻa tofu pē ʻoku ou ongoʻí. … ʻI he taimi ʻokú ne lea aí, ʻoku hangē ʻokú ne pehē mai, ʻʻOku totonu ke ke ako e ngaahi leá ni he naʻe tohi ia maʻau ke tokoni atu ke ke kātekina ʻeni.’”

Meʻafakaʻeiki ʻi Lesotó

ʻI ha meʻafakaʻeiki ne fakatahaʻi ai ʻa kinautolu naʻe pekiá, naʻe fakahoko ʻe he Fitungofulu Fakaʻēlia ko ʻEletā Siaponga Makise ha faleʻi ʻo pehē, “ʻOku totonu ke tau tafoki kotoa ki he ʻEikí ʻi he taimi ko ʻení ʻo kole ange ke Ne fakafiemālie hotau lotó mo … fakanonga ʻa e mamahi ʻoku tau ongoʻí.” Naʻe tapou mai ʻa e palesiteni Finemui mei he Kolo kaungāʻapi Lelipé, ko Mamifou Makala, ʻo pehē: “Tafoki ki he ʻEikí, ʻo maʻu ʻa e mālohi ke tali Hono finangaló. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻkamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo [ʻetau] tuí’ [Hepelū 12:2]. ʻOua ʻe hanga kehé, kae sio kiate Ia.”

Sio kiate Ia. ʻOku fakaongo mai heʻene leá ʻa e faleʻi ʻa ʻAlamā ki hono foha ko Hilamaní: “Tokanga ke ke sio ki he ʻOtuá pea moʻui.” Naʻe lea ʻaki ʻe ʻAlamā ʻa e aʻusia ʻa Līhai mo hono kakaí pea mo e Liahoná ko ha fakataipe: “ʻOku faingofua tatau pē ʻa e tokanga ki he folofola ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻe fakahinohinoʻi koe ki ha hala hangatonu ki he fiefia taʻengatá, pea mo e tokanga ʻa ʻetau ngaahi tamaí ki he kāpasá ni, ʻa ia naʻe tuhuʻi kiate kinautolu ha hala hangatonu ki he fonua ʻo e talaʻofá.” Naʻe pehē ʻe ʻAlamā: “Kapau te nau sio ki ai te nau moʻui. … Pea kapau te ta sio … te ta lava ʻo moʻui ʻo taʻengata.”

Naʻe lave ʻa ʻAlamā ʻi ha taimi ʻe taha ki he sīpinga ʻo e ngata palasa naʻe hiki hake ʻe Mōsesé ʻi he taimi naʻe taaʻi ai e kakai ʻIsileli he kuonga muʻá ʻaki e fanga ngata fakavelá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Mōsese ke faʻu ha sīpinga ʻo ha ngata pea fokotuʻu ia ki ha pou, mo e talaʻofa “ko ia kuo uʻusiá, ʻo ka sio ia ki ai, ʻe moʻui ai ia.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ko e fakatātā palasá ko ha fakataipe ia ʻo Kalaisi, ʻa ia ʻe hiki hake ʻi he kolosí. Naʻe tokolahi ʻa e kakai naʻe sio pea moʻuí, ka naʻe hangē ha niʻihi ko e lea ʻa ʻAlamaá, “naʻe lahi pehē fau ʻa e fefeka ʻo honau lotó” naʻe ʻikai ai ke nau kiʻi sio hake pē pea ne nau ʻauha leva.

Naʻe fehuʻi ange ʻe ʻAlamā:

“Kapau naʻe lava ʻo mou moʻui ʻi hoʻomou mamata holo pē ʻaki homou matá ke mou lava ʻo moʻui aí, he ʻikai koā te mou mamata fakavavevave, pe te mou manako koā ke fakafefeka homou lotó ʻi he taʻetui, pea fai fakapikopiko ʻo ʻikai ai te mou mamata holo ʻaki homou matá, pea mou mate ai?

“… Pea mou mamata holo ʻaki homou matá, pea kamata ke tui ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea mo ʻene hāʻele mai ke huhuʻi ʻa hono kakaí, mo ʻene mamahiʻia mo e pekia ke ne fai ʻa e fakalelei maʻa ʻenau ngaahi angahalá; pea te ne toetuʻu mei he pekiá, ʻa ia ʻe fakahoko ai ʻa e toetuʻú, ke tutuʻu ʻa e kakai kotoa pē ʻi hono ʻaó, ke fakamāuʻi ʻi he ʻaho fakaʻosí mo e ʻaho fakamāú ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué.”

Ko e moʻoni ko e faleʻi ke “sio ki he ʻOtuá pea moʻuí” ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga maʻatautolu ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ʻitānití ka ʻokú ne tākiekina ʻa e ʻulungaanga mo e tuʻunga ʻo ʻetau moʻui fakamatelié. Manatu ki he lea ʻa e finemui ko Sisitā Selepeli ʻi Lesoto kuó u lave ki aí—“ʻOku ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne ʻiate kitautolu, neongo ʻoku mamahi lahi hotau lotó.”

ʻOku ʻi he natula ʻo ha māmani hinga—ʻa ia ʻoku fakatupu-lili ai ʻa e tēvoló pea ʻoku ʻikai haohaoa ai ʻa e tokotaha kotoa pē—ke ʻi ai ha siva ʻa e ʻamanakí mo e fakatupuʻitá, faingataʻaʻiá mo e mamahí, tōnounoú mo e molé, fakatangá mo e fakamaau taʻetotonú. Ko e sio pē ki he ʻOtuá ʻoku lava ai ʻa e fakafoʻituituí, ngaahi fāmilí pea naʻa mo e ngaahi puleʻangá ʻo fakalakalaká. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Koeʻuhí kuo hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene Fakalelei taʻefakangatangatá ʻo huhuʻi kitautolu mei he vaivaí, fehalākí, mo e angahalá, pea koeʻuhí naʻá Ne aʻusia ʻa e mamahí, loto-hohaʻá mo e mafasia kotoa pē kuó ke maʻú [vakai, ʻAlamā 7:11–13], pea ʻo ka ke ka fakatomala moʻoni mo kolea ʻEne tokoní, te ke lava ʻo ikuʻi e māmani fakatuʻutāmakí ni.”

ʻOku ʻikai ha talaʻofa ʻe toutou lea ʻaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo laka ange heni: “ʻE fakatatau ki hoʻomou tauhi ʻeku ngaahi fekaú, te mou tuʻumālie ʻi he fonuá; ka kapau ʻe ʻikai te mou tauhi ʻeku ngaahi fekaú, ʻe motuhi atu ʻa kimoutolu mei hoku ʻaó.” ʻOku fakahaaʻi ʻe he aʻusia ʻa e kakai naʻe moʻui ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi ha ngaahi senitulí ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ko ʻení. Naʻe ʻuhinga ʻa e “tuʻumālié” ki he fiefia ʻi he tataki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ʻi heʻenau moʻuí. Naʻe ʻuhinga ʻa e “tuʻumālié” ki hono aʻusia e ngaahi tuʻunga ʻo e fiemālie fakaʻekonōmika naʻe malava ai ke nau mali, ohi hake ha ngaahi fāmili, pea mo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé. Naʻe kau ʻi he “tuʻumālié” ʻa e malava ke ikunaʻi ʻa e faingataʻá mo e ʻahiʻahí. Naʻe fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí ʻa e “fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu,” fakamaʻa kinautolu, mo fakaloloto honau vā fetuʻutaki mo Iá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ko e sio ki he ʻOtuá ko e tauhi ia ʻEne ngaahi fekaú, tangi maʻu pē kiate Ia ke maʻu ʻEne tokoní, fealeaʻaki mo Ia ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí, pea tuku ke fonu ho lotó ʻi he fakafetaʻi kiate Ia ʻi he ʻaho mo e pō. ʻOku maʻu e ngaahi fekau mo e faleʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he folofolá pea mo e lea ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí. ʻOku hoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tuʻunga moʻui ʻoku fakamatalaʻi ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní” ko ha sīpinga mahuʻinga. Ko ha sīpinga ʻe taha ko e fakahinohino ʻoku maʻu ʻi he kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. Ko e kaveinga ʻa e Kau Talavoú mo e Kau Finemuí ki he taʻu ní ko e “Tafoki kia Kalaisi,” naʻe toʻo mei he fakahinohino fakafiemālie ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele: “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.” ʻOku aleaʻi ʻe he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi fekau mo e tuʻunga ʻulungaanga ʻa e ʻOtuá pea ʻokú ne akoʻi e founga ke sio ai ki he ʻEikí ʻi hono fai ha ngaahi fili ʻoku leleí. Ko ha tohi fakahinohino ia maʻatautolu kotoa kae ʻikai maʻá e toʻu tupú pē.

Ko ha sīpinga mahuʻinga ʻe taha, ʻoku ʻi ai ha fakahinohino mahuʻinga ʻa e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi he vahe “ʻOku Toputapu Ho Sinó.” ʻOku fakahinohino ai: “Tauhi ho sinó—mo e sino ʻo e niʻihi kehé—ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapá. ʻI hoʻo fakahoko ha ngaahi fili fekauʻaki mo ho valá, ākenga ʻo e ʻulú, mo e fōtungá, fehuʻi pē kiate koe, ‘ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi nai hoku sinó ko ha meʻaʻofa toputapu mei he ʻOtuá?’”

ʻOku toe fakamatalaʻi foki ʻe he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo pehē: “Tauhi ke toputapu ʻa e tuʻunga tangata pe fefiné mo e ngaahi ongo fakasekisualé. ʻOku ʻikai totonu ke nau hoko ko e tefito ʻo ha ngaahi fakakata pe talanoa fakaoli. Tukukehe ha nofomali ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefiné, ʻoku hala ke ala ki he ngaahi konga fūfūnaki mo toputapu ʻo e sino ʻo ha taha kehe neongo kapau ʻokú ne vala. ʻI hoʻo ngaahi fili fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke fakahoko, sio ki ai, lau, fanongo ki ai, fakakaukau, tohi pe pōpoaki ʻi he telefoní, fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ne fakatupu ʻa e ngaahi ongo ʻo e holi koví ʻi he niʻihi kehé pe ʻiate koe.”

ʻOku fakamanatu mai heni ʻa e naʻinaʻi kimuí ni ʻa Palesiteni Nalesoní:

“ʻOku siʻi ha ngaahi meʻa te ne fakafaingataʻaʻiaʻi vave ange hoʻo moʻuí ka ko hono maumauʻi ʻo e fono fakalangi ko ʻeni [ʻo e angamaʻá]. Ko kinautolu kuo nau fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ko e angaʻulí ko e taha ia ʻo e ngaahi founga vave taha ke mole ai hoʻo fakamoʻoní.

“… Ko e mālohi ke fakatupu ʻa e moʻuí ko e faingamālie ia ʻo e tuʻunga faka-ʻOtuá kuo fakangofua ʻe he Tamai Hēvaní ke fakaʻaongaʻi ʻe Heʻene fānau fakamatelié. Ka, kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha fakahinohino mahino ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e mālohi fakalangi ko ʻení. Ko e feohi fafale fakaesinó ʻoku ʻa e tangata mo e fefine kuó na ʻosi mali.

“ʻOku ʻikai tui ha konga lahi ʻo e māmaní ki heni, ka ko e fakakaukau ʻa e kakaí ʻoku ʻikai ko e fai-fakatonutonu ia ʻo e moʻoní. Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí he ʻikai ha taha taʻemaʻa te ne maʻu ʻa e nāunau fakasilesitialé. … Kapau kuó ke anga taʻemaʻa, ʻoku ou kole atu ke ke fakatomala. Haʻu kia Kalaisi ʻo maʻu ʻEne talaʻofa ʻo e fakamolemoleʻi kakató ʻi hoʻo fakatomalaʻi kakato hoʻo angahalá [vakai, ʻĪsaia 1:16–18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:42–43].”

Manatuʻi ʻa e talaʻofa ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ʻikai ko e fehangahangai ʻo e tuʻumālié ko e masiva—ka ko e motuhi mei he ʻao ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻuhinga Hono ʻaó ki he tākiekina ʻo Hono Laumālié ʻi he moʻui ʻa ha taha. ʻOku fakafonu ʻa e tokotaha kotoa ʻaki ʻa e Maama ʻo Kalaisí ʻi he taimi ʻoku nau omi ai ki he māmaní. ʻIkai ke ngata aí, ʻoku ngāue ha niʻihi ke papitaiso pea maʻu ʻa e meʻafoakí mo ha fakalahi ʻo e maama ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOkú Ne ʻomi ʻa e ueʻi mo e fakahinohino, fakahoʻata mo fakaleleiʻi e ngaahi meʻafoaki mo e ivi malava fakanatula ʻa ha taha, pea tokoni ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tākiekina koví, ngaahi fili taʻe-fakapotopotó mo e ikuʻanga taʻeʻaongá.

Hangē pē ko kimoutolú, ʻoku ou ʻilo ha niʻihi ne nau fiefia ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ka koeʻuhí ko e ʻikai ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá kuo mole ai meiate kinautolu ʻa e tāpuaki ko iá. ʻOku ou manatuʻi ha tokotaha naʻe toʻo hono mēmipasipi ʻi he Siasí koeʻuhí ko e maumaufono. Naʻá ne pehē ko ʻene ʻuluaki ongó ke ne ongoʻi ʻita. Naʻá ne ongoʻi naʻe fakamāuʻi ia ʻe ha kau taki taʻe-haohaoa. Naʻá ne ʻilo naʻe hala ʻene meʻa naʻe faí, ka naʻá ne kumi ʻuhinga ʻaki ʻene tukuakiʻi e ngaahi tōnounou mo e fehalaaki ʻa e niʻihi kehé. Hili ha kiʻi taimi, naʻe kamata ke ne ongoʻi fiemālie ʻi ha tōʻonga moʻui ʻi tuʻa mei he Siasí ʻo ʻikai haʻisia ki ha ngaahi uiuiʻi mo ha ngaahi ʻamanaki ke maʻulotu mo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé.

Naʻe hokohoko atu ʻeni ʻi ha kiʻi vahaʻataimi, ka naʻe kamata ke ne ongoʻi lahi ange ʻa e mavahe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní—ʻa e ʻafio ʻa e ʻOtuá—ʻi heʻene moʻuí. ʻI heʻene aʻusiá, naʻá ne ʻilo ai e ongo ʻo hono maʻu fakaʻaho ʻa e fiemālie, tataki mo e falala ʻoku maʻu mei he Laumālié, pea naʻá ne toutou fakakaukau ki ai. Naʻe faifai peá ne fai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke ne fakatomala aí pea naʻá ne toe feʻunga ke papitaiso ʻaki ʻa e vaí pea mo e Laumālié.

ʻOku fekumi e kakaí ʻi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehekehe ke maʻu mei ai ha taumuʻa, fiefia mo e tokoni. Ko e tokolahi tahá ʻoku nau “tokanga ki he ngaahi meʻa [ʻoku] ʻikai mahuʻingá.” Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau “fakatamaiki, ʻo felīlīaki, mo feʻaveaki fano ʻe he matangi ʻo e akonaki [pe ākenga] kotoa pē.” ʻI he sio ki he ʻOtuá, te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e nongá ʻi he faingataʻá pea ʻe lava ke hokohoko atu e tupulaki ʻetau tuí ʻo aʻu ki he ngaahi taimi ʻo e veiveiuá mo e pole fakalaumālié. Te tau lava ʻo maʻu e mālohí lolotonga e foua e fakafepakí mo e māvahevahé. Te tau lava ʻo maʻu ha mahino ki he tuʻunga ʻoku totonu ke ʻi ai e moʻuí mo e tuʻunga moʻoni ʻoku lolotonga ʻi aí. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai mo ha toe founga kehe mei he meʻa kuo folofola ʻe he ʻOtuá Tonu: “Sio mai kiate au pea mou moʻui ai, ʻa e ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo māmaní: he ko au pē ko e ʻOtua, pea ʻoku ʻikai mo ha taha.”

ʻOku ʻuhinga ʻa e sio ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha taha pē ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá; ka ko e Tokotaha Ia ʻoku tau fakamuʻomuʻa tahá. ʻOku ou toe manatu ki he fepaki fakamamahi naʻe hoko ʻi Lesoto ʻi Suné. Mei falemahakí, naʻe pehē ai ʻe ha taha ʻo e kau taki ʻo e Kau Finemuí naʻe hao moʻuí, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne tui ʻOtua kimuʻa peá ne kau ki he Siasí, ko ʻene taumuʻa he taimi ní ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fakahaofi ai ʻene moʻuí. Naʻá ne pehē, “Ko e founga te u maʻu ai ha talí, kapau te u maʻu ha tali, ko e tauhi maʻu pē ki he ʻOtuá. Naʻá ku faʻa fakakaukau ʻoku ou ʻofa ʻi he ʻOtuá, ka ʻi he taimi ní ʻoku ou ʻofa moʻoni ʻaupito, ʻaupito, ʻaupito ʻiate Ia. ʻI he taimi ní, ko Ia ʻa e [meʻa mahuʻinga taha] ʻi heʻeku moʻuí.”

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Tamaí, ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku Nau faaitaha haohaoa ʻi he lea, fakakaukau, taumuʻa mo e ngāué ko e ʻOtua pē ʻe taha, te tau lava ʻo sio kiate Kinautolu ki he ngaahi meʻa lelei kotoa pē. ʻOku ou fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku maʻu mei ai ʻa e mālohi ke fakakakato ʻa e palōmesi fakaofo ko ʻení: “Sio kiate au, pea kātaki ki he ngataʻangá, pea te mou moʻui; he ko ia ia ʻokú ne kātaki ki he ngataʻangá te u foaki kiate ia ʻa e moʻui taʻengatá.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ryan Jensen, “Survivors of Deadly Bus Crash in Lesotho Share Grief—and Faith—in Wake of Tragedy,” Church News, July 18, 2025, thechurchnews.com; Ryan Jensen, “‘God Is Still God’—Remembering the Lives Lost in Lesotho Bus Accident,” Church News, July 19, 2025, thechurchnews.com.

  2. ʻAlamā 37:47.

  3. ʻAlamā 37:44.

  4. ʻAlamā 37:46; tānaki atu e fakamamafá.

  5. Vakai, Nōmipa 21:5–6.

  6. Nōmipa 21:8.

  7. Vakai, ʻAlamā 33:19.

  8. ʻAlamā 33:20.

  9. ʻAlamā 33:21–22. Naʻe tānaki mai ʻe he mokopuna tangata ʻa ʻAlamā ko Nīfaí, ʻi heʻene tohi ha lekooti fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, ʻo pehē, “Pea ʻilonga ʻa kinautolu kotoa pē ʻe sio ki he ngata ko iá te nau moʻui, ʻe pehē mo kinautolu kotoa pē te nau sio ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he tui, pea maʻu ha laumālie fakatomalá, te nau lava ʻo moʻui, ʻio ʻi he moʻui ko ia ʻoku taʻengatá” (Hilamani 8:15).

  10. Russell M. Nelson, “Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie,” Liahona, Nōvema 2022, 96.

  11. 2 Nīfai 1:20.

  12. Loma 8:28.

  13. ʻOku tau lava ʻo vakavakai takai holo ʻiate kitautolu ki he ngaahi ola ʻo e sio ki he ʻOtuá mo maʻu Hono Laumālié ke ʻiate kitautolu. Hangē ko ʻení, kuo maʻu ʻi he fakatotoló “ʻoku fekauʻaki ʻa e tupulaki fakalaumālié mo e maluʻi mei he loto-mafasiá mo e ngāue hala ʻaki e faitoʻó, pea mo hono fokotuʻutuʻu e kakai lalahi kei talavoú ki ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku leleí, ngāue ʻoku ʻaonga angé, mo ha ivi matuʻuaki fakaeloto ʻoku lahi angé” (Cornelia Powers, “The New Spiritual Leader on Campus,” Atlantic, May 18, 2025, theatlantic.com).

    Ko e ngaahi tuʻunga ʻo e taʻelatá, liʻekina fakaelotó mo e loto-tailiilí ʻi he kakai fakalūkufuá ʻoku kehe ia mei he tōʻonga moʻui ʻoku moʻui lelei ange, iviivi fakatuʻasino mo fakaʻatamai, tuʻunga fakaako māʻolunga ange mo e fakatuʻamelie ki he kahaʻú ʻo fakatefito ʻi he tuí ʻi he Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai koeʻuhí ʻoku teʻeki ʻaupito ke tau aʻusia ʻa e ngaahi pole ʻoku angamaheni ke maʻu ʻi he māmaní. Ka koeʻuhí, ʻoku makatuʻunga ʻi he sio kia Sīsū Kalaisí, ʻa ʻetau lava ʻo ikuná.

  14. Vakai, ʻAlamā 37:35–37.

  15. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:4.

  16. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36.

  17. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí (2022), 24, 25.

  18. Russell M. Nelson, “Fakakaukau Fakasilesitiale!,” Liahona, Nōvema 2023, 118; fakamamafá ʻi he tohi totonú.

  19. Vakai, Sione 1:9; Molonai 7:16; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:45–46; 93:2.

  20. Sēkope 4:14.

  21. ʻEfesō 4:14.

  22. ʻĪsaia 45:22.

  23. Mapule Joyce Takane, ʻi he Jensen, “Survivors of Deadly Bus Crash in Lesotho Share Grief—and Faith—in Wake of Tragedy,” thechurchnews.com.

  24. Vakai, 1 Sione 5:7; 3 Nīfai 11:36; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:28; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻOtuá,” Gospel Library.

  25. 3 Nīfai 15:9.