ʻAlu pea Fai Pehē Pē
ʻOku ou fie fakamamafa ʻi he kau faifekau ko ia ʻoku ui ke ngāue fakafaifekau tokoní. Ko ha sīpinga kinautolu kiate kitautolu.
Lolotonga e fononga ʻa e Fakamoʻuí ki Petesaitá, naʻe ʻomi ʻe ha niʻihi ha tangata kui kiate Ia. Mahalo ne nau ʻamanaki te nau mātā ha mana. Naʻe “puke ʻe [he Fakamoʻuí] ʻa e nima ʻo e tangata kuí, ʻo tataki ia ki tuʻa mei he potu kakaí” ke fakamoʻui fakafoʻituitui ia. ʻI he kamataʻangá, naʻe hangē naʻe ʻikai ola leleí ʻa e fakamoʻuí. Naʻe “hanga hake [ʻa e tangatá], ʻo ne pehē, ʻOku ou mamata ki he kakai ʻoku hangē ko e ngaahi ʻakaú, ʻoku ʻeveʻeva.” Naʻe “toe ʻai [ʻe Sīsū ʻi he loto ʻofa] hono nimá ki [he] mata [ʻo e tangata kuí], pea fekau kiate ia ke ne hanga hake.” ʻI he toe ala ko ia e toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí, naʻe “mamata tonu” leva ʻa e tangata kuí.
Ko e taha pē ʻeni ʻo e sīpinga ʻoku fakafofongaʻi ʻaki e moʻui ʻa e Fakamoʻuí ko ha ngaahi ngāue tokoni ʻi he loto-fakatōkilalo. ʻOkú Ne fakamanatu mai kiate kitautolu, naʻe “ʻikai haʻu Ia ke tauhia ia, ka ke tauhi” peá Ne fakaafeʻi leva kitautolu ke tau muimui ki Heʻene sīpingá ʻaki ʻetau fononga ʻi ha toe maile ʻe taha, foaki kiate kinautolu ʻoku kole kiate kitautolú, mo ʻofa ki hotau kaungāʻapí. ʻI he ʻeke ange, “Ko hai hoku kaungāʻapí?” Naʻe vahevahe ʻe Kalaisi ʻa e talanoa fakatātā ʻo e Samēlia leleí mo ha fekau ke “ʻalu koe, peá ke fai pehē pē.”
Ko e kau faifekau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakaeonopooni kinautolu ʻo e Sāmelia lelei ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe Kalaisi ke tau aʻusiá. ʻOku ou fie fakamamafa ʻi he kau faifekau ko ia ʻoku ui ke ngāue fakafaifekau tokoní. Ko ha ngaahi sīpinga kinautolu kiate kitautolu ‘o e founga ʻoku hoko ai e ngāue tokoní ke ne (1) fakaava e ngaahi lotó ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, (2) fakaʻatā kitautolu kotoa ke tau ngāue fakaetauhi neongo pe ko e hā hotau tūkungá, mo (3) ʻomi e mālohi ʻo Kalaisí ki heʻetau moʻuí.
ʻUluakí, ʻOku Fakaava ʻe he Ngāue Tokoní ʻa e Ngaahi Lotó, ki he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí
ʻI he 91 BC nai, naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe ʻĀmoni ia, ko ha faifekau ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ki he Tuʻi ko Lamonaí ʻaki ʻene pehē, “ʻOku ou loto ke nofo ʻi he kakaí ni ʻi ha taimi; … [pea] te u hoko ko hoʻo tamaioʻeiki.” Koeʻuhi ko e tokoni fakaofo ko ʻeni ki he tuʻí, naʻe foaki ai kia ʻĀmoni ha faingamālie ke “lea taʻemanavahē, ʻo fakamatala [ki he Tuʻi ko Lamonaí] … pe ko e mālohi fē” naʻá ne fakahoko ʻaki ʻene ngāué. Naʻe palōmesi ange leva ʻe he tuʻí, “ʻilonga ha meʻa [ʻe] fiemaʻu [ʻe ʻĀmoni] … [ʻe] foaki [ia ʻehe tuʻí].” Ko e meʻa pē naʻe kole ʻe ʻĀmoní, ke fanongoa ʻe he tuʻí e pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe iku e ngāue ʻa ʻĀmoní ke “ʻomi [ai] ha ngaahi laumālie ʻe toko lauafe ke nau fakatomala.”
ʻI hotau kuongá ni, ʻoku hokohoko atu ke tataki ʻe he ngāue tokoní e niʻihi kehé ki he ongoongoleleí. Naʻe ngāue ʻa Sisitā Pēvani ko ha faifekau akoʻi ʻi he taimi naʻá ne kamata aʻusia ai ha ngaahi palopalema fakaemoʻui lelei pea fiemaʻu ai ke ne foki ki ʻapi ke faitoʻo. Naʻe ʻikai ke tukuange ia, ka naʻá ne lava ʻo hokohoko atu e ngāué ko ha faifekau tokoni mei ʻapi.
Lolotonga e ʻaʻahi ki ha paaka, naʻe ueʻi ʻa Sisitā Pēvani mo ha kaungāmeʻa ke na talanoa ki ha faʻē mo ha fānau kei iiki ʻe toko fā, ka ne na momou pea naʻe fakaʻuli ʻo fakalaka hake ʻa e fāmilí. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá na foki ki he pāká mo lotua ke toe ʻi ai e fāmili ko ʻení. Ko e fakaofó, he naʻe tangutu ʻa e faʻeé ʻi he feituʻu tatau pē naʻá ne ʻi ai ʻi he ʻaho kimuʻá. ʻI he taimi ko ʻení naʻe fakalea atu ʻa Sisitā Pēvani mo hono kaungāmeʻá, naʻa nau maheni, peá na ʻilo ai naʻe fuʻu fiemaʻu ʻaupito ʻe he fefiné ha tokoni fakatuʻasino. Naʻá na fai ha tokoni peá na fakaafeʻi leva ia ke ako fekauʻaki mo e ongoongoleleí.
Koeʻuhi ko e ngāue ko iá mo e fakaafe ne muiaki atu aí, naʻe papitaiso leva ʻa e faʻeé mo ʻene tama lahi tahá, pea ʻi he hili ha taʻu ʻe taha, ne hoko atu ki heʻene tama fika uá. ʻOku nau kei mālohi pē ʻi he siasí ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sisitā Pēvani, ko e aʻusia ko ʻení ko ha ueʻi fakalangi ia, pea naʻe “fakamoʻoniʻi ai kiate [ia] naʻá [ne] ʻi he feituʻu tonu ne finangalo e ʻOtuá ke [ne] ʻi aí.”
Hangē ko ʻĀmoni mo Sisitā Pēvaní, ʻi heʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻoku tau “fakahā atu ha sīpinga lelei kiate kinautolu” pea ʻoku nau holi ke nau ʻiloʻi e “ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate [kitautolú].”
ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau “ʻalu … pea ke fai pehē pē.”
Ko Hono Uá, ʻOku Fakaʻatā ʻe he Ngāue Tokoní Kitautolu Kotoa ke Tau Ngāue Fakaetauhi ʻo Tatau Ai Pē pe Ko e Hā Hotau Tūkungá
Kuo ui ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he “talavou moʻui taau kotoa pē ʻe malavá, ke teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau” pea ki he finemui kotoa pē ʻe malavá ke “lotua ke [ne] ʻiloʻi pe ʻoku finangalo e ʻEikí ke [ne] ngāue fakafaifekau.” Naʻá ne palōmesi mai “ko hoʻo fili ko ia ke ngāue fakafaifekaú, neongo pe ko ha ngāue fakafaifekau malanga pe faifekau tokoni, ʻe tāpuekina ai koe mo e niʻihi kehé.” Kuo liliu ʻe he ngāue fakafaifekau tokoní ʻa e fakaʻuhinga ʻo e foʻi lea malava. ʻI he taimí ni, ko e talavou mo e finemui moʻui taau kotoa pē ʻoku fakaʻamu ke ngāue fakafaifekau taimi kakato maʻá e ʻEikí, ʻe malava ke nau fai ia, ʻi ha ngaahi fakaʻatā makehe pē ʻe niʻihi.
Ko ʻEletā Holokató ko ha sīpinga ia ʻo e malava ke ngāue neongo e ngaahi tūkunga fakatāutahá. Naʻe fanauʻi ia mo ha mahaki hāhāmolofia ʻi he faʻunga ʻo e sinó (genetic), ʻa ia ne taʻofi ai ia mei haʻane ngāue ko ha faifekau akoʻi. Naʻe uiuiʻi ʻa ʻEletā Holokato ke hoko ko ha faifekau ngāue tokoni peá ne ngāue taʻetotongi ʻi he fale tukuʻanga koloa ʻa e pīsopé, ʻa ia naʻá ne tokoni ai ki ha niʻihi kehe ke maʻu e tokoni naʻa nau fiemaʻú. Naʻá ne fokotuʻutuʻu e ʻū funga laupapá, faʻo e vesitapoló, mo veteki e ʻū puha pepá.
ʻI he lea ʻa ʻEletā Holokato ʻi he houalotu sākalamēniti hili ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne vahevahe ʻo pehē “ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ha kau faifekau ngāue tokoni. ʻOkú Ne fiemaʻu ha kakai ke ʻofa mo tokoni ki he niʻihi kehé. Ko e kakai ko ʻení ʻoku nau fokotuʻutuʻu e pepa toiletí, faʻo e polokolií, faʻu e naunau falé, pea ʻoku nau angalelei ki he kakaí.”
ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke vahe atu ha ngāue tokoni pe ke ke tui ha pine hingoa ke ke failelei ai. ʻOku fakatokangaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngāue tokoni kotoa pē. ʻOku tau lava ʻo tokoni ki he niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi ʻaki e ngāue ʻi he angaʻofa. Te tau lava kotoa ʻo ngāue fakaetauhi ʻi he huafa ʻo Kalaisí ki he toko tahá ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea moʻui ʻi he sīpinga ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku fakaʻatā ʻe he ngāue tokoní ke tau fokotuʻu kitautolu ko ha ngaahi feilaulau moʻui ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá.
ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau “ʻalu … pea ke fai pehē pē.”
Ko Hono Tolú, ʻOku ʻOmi ʻe he Ngāue Tokoní ʻa e Mālohi ʻo Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí
Naʻe faingataʻaʻia ha faifekau kei talavou ʻi ha ngaahi pole fakataautaha ʻi heʻene hiki mei he ngāue [fakafaifekau] akoʻi ne uiuiʻi ia ki aí ki ha ngāue [fakafaifekau] tokoni, ne iku ai ke ne fiemaʻu e mālohi faifakamoʻui ʻa Kalaisí. Naʻe ʻomi ʻe he ngāue tokoni kuo fakatapuí ʻa e mālohi ko iá ki heʻene moʻuí. Naʻá ne pehē, “Ne u ongoʻi ko e taimi ne u faingataʻaʻia aí, naʻe lava ke u ongoʻi hono hiki hake au ʻe Kalaisí. ʻOku ʻi ai pē e ongo makehe ʻi he malava ko ia ke mātā ʻEne faitāpuekina e kakaí ʻo fakafou ʻi ha kōpate meʻatokoni, ʻi he temipalé, pea ʻi Heʻene ongoongoleleí.”
Naʻe kamata ke ongoʻi ʻe he ʻeletā ko ʻení ha fiefia ʻoku loloto angé, pea naʻe faitāpuekina ia mo hono fāmilí kotoa ʻe he meʻa foʻou ko ʻeni naʻá ne vēkeveke ki aí. Naʻe nofoʻia lahi ange ʻe he Laumālié honau ʻapí, naʻe hokohoko ange ʻenau ō fakataha ki he temipalé, pea naʻe tokanga lahi ange ʻa honau fāmilí kia Kalaisi. ʻOku tui ʻa e faifekau ko ʻeni naʻe fakahaofi ʻe Kalaisi ʻene moʻuí mo faitāpuekina hono fāmilí ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoní.
Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “ʻOku hoko e loto-fiemālie ke ngāue tokoni mo fakamālohia e niʻihi kehé, ko ha fakaʻilonga ʻo e mateuteu ha taha ke fakamoʻui ia” ʻe he mālohi huhuʻi ʻo e Fakamoʻuí.
ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau “ʻalu … pea ke fai pehē pē.”
Ko e Kau Faifekau Ngāue Tokoní ko ha Sīpinga Kinautolu ʻo e Kau Ākonga ʻo Sīsū Kalaisi kuo Fakatapui ʻEnau Moʻuí
Ko e taimi ʻoku tāpuakiʻi ai koe pe ko ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻaki ha uiuiʻi ke hoko ko ha faifekau tokoni, ko ha momeniti ia ke fakafiefiaʻi. Kuo ʻi ai he taimí ni ha fakafofonga ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí kuo vaheʻi ʻi ho fāmilí pea ʻoku nofo ʻi homou ʻapí. Te ne liliu ai kimoutolu kotoa ki he leleí. ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha loto-mamahi ʻi ha faʻahinga uiuiʻi pē ke ngāue. ʻOku tau hiva, “Te u fai Ho finangalo pē” pea “ʻI [ha] feituʻu te u ʻi ai.” Ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa ʻeni ke fakahaaʻi ai ʻoku tau loto-ʻaki e meʻa ʻoku tau lea ʻakí!
Kiate kimoutolu kotoa ʻoku ngāué, pea tautautefito ki he kau faifekau ngāue tokoni kei talavou ʻe 4,000 tupu, ʻoku mau ʻofa atu! Kapau ko e kau faifekau akoʻí ko e ngutu kinautolu ʻo e ʻEikí, tā ko kimoutolu kau faifekau ngāue tokoní ko e toʻukupu kimoutolu ʻo e ʻEikí, pea ʻoku ʻikai siʻi ange ai homou mahuʻinga ko ha kau faifekaú. ʻOku mou mahuʻinga takitaha ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni “ko ha taimi pē ʻoku tau fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha taha … ke ne fakahoko mo tauhi ʻene ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau tokoni ai ke tānaki ʻa ʻIsileli.”
Kau faifekau ngāue tokoni, ʻoku mou tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he ngaahi founga kehekehe, pea ʻoku liliu ʻe homou ngāue tokoní ʻa e moʻuí. Ko e taimi lahi ʻoku ʻikai ke mou ʻilo pe ko hai ʻoku ʻaonga ki ai homou ngāue tokoní, ka ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá. Manatuʻi maʻu pē “ko e meʻa ʻi hoʻomou [tokoni] ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifó, … ko hoʻomou [tokoni] ia kiate [Iá].” ʻOku mau fanongoa homou leʻó ʻi hoʻomou ngāue ʻofa ʻi he ngaahi senitā tali telefoni ʻa e Siasí; ʻoku mau mātā homou fofonga malimalí ʻi hoʻomou tokoni ʻi he ngaahi kautaha fakakoló; pea ʻoku mau ongoʻi hoʻomou māmá ʻi hoʻomou ngāue ʻi he ngaahi temipalé. ʻOku mou fafanga ʻa e fiekaiá, fakakofuʻi ʻa e telefuá, mo ʻoatu ha inu ki he fieinuá.
ʻOku fiemaʻu ke tau ʻalu kotoa pea fai pehē pē.
Ko e Ngāue Tokoní ʻa e Toto Moʻui ʻo e Kau Ākonga ʻo Kalaisí
ʻOku maʻu ʻe he ngāue tokoní ʻa e mālohi ke fakaava e ngaahi lotó ki he ongoongoleleí pea mo fakaʻatā kitautolu kotoa ke foaki hotau laumālié kotoa kia Kalaisi. ʻOkú ne liliu hotau lotó ke hoko ʻo hangē ko Iá, pea ʻi he lolotonga iá ʻoku tau hiki hake ai e niʻihi kehé. Naʻe fehuʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻI he māmani ko ʻeni kuo tauteaʻi ʻaki e hōloa fakalaumālié, ʻe lava nai ʻe he niʻihi fakafoʻituituí … ʻo fai ha liliu?” Ko ʻene talí: “ʻIo! … ‘Ko e kakai fuakava ʻo e ʻEikí, … ʻoku fakamahafu … ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he nāunau lahi’ … te nau lava ke hiki hake e moʻui ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.” ʻOku fakafou ʻi he ngāue tokoní ʻa ʻetau liliu e ngaahi lotó—pea mo e māmaní.
Naʻe “faʻa feʻaluʻaki [ʻa Kalaisi] ʻo fai lelei.” Naʻá Ne fakamoʻui ʻa e mahakí, fakaʻā ʻa e kuí, mo fokotuʻu ʻa e maté. Naʻá Ne teuteuʻi ha ngaahi meʻatokoni, tokoni ʻi ha kātoanga mali, mo fafanga ha lauiafe ne fiekaia. ʻI heʻetau ngāue tokoni ʻi he huafa ʻo Kalaisí ki he toko tahá, ʻoku fakautuutu ai ʻetau hoko ʻo māʻoniʻoni mo taau mo e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá. ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. Ko Ia hotau Fakamoʻuí. Ko Ia hotau Huhuʻí. Ko Ia hotau sīpinga maʻongoʻonga ʻo e ngāue fakaetauhí. ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu taki taha ke tau ʻalu atu ʻo fai pehē pē. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.