Konifelenisi Lahi
Siviʻi mo Fakaivia ʻia Kalaisi
Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2025


13:11

Siviʻi mo Fakaivia ʻia Kalaisi

Ko e ngaahi momeniti ʻo e siviʻí ʻoku ʻikai ko ha fakamoʻoni ia kuo liʻaki koe ʻe he ʻEikí. Ka, ko ha fakamoʻoni ia ʻokú Ne ʻofa feʻunga ʻiate koe ke fakaleleiʻi mo fakaivia koe.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau fakataha maí. ʻOku ou ongoʻi fakatōkilalo ke lea kiate kimoutolu. ʻOku ou lotua ʻe tākiekina ʻe he Laumālié homou lotó ki he meʻa ʻe finangalo e ʻEikí ke mou fanongoá, ʻo ope atu ia ʻi he ngaahi lea te u lea ʻakí.

ʻI he kuohilí, naʻá ku feinga ke ako e fīsikí mo e fiká ʻi heʻeku kei ako ʻunivēsití. Naʻá ku ongoʻi lōmekina. Naʻe kamata ke u ongoʻi naʻá ku feinga ke ako ha meʻa naʻe fuʻu faingataʻa kiate au. Ko e lahi ange ʻeku ongoʻi lōmekiná, ko e siʻi ange ia ʻeku maʻu e ivi ke kei feinga peé. Naʻe hoko ʻeku loto-siʻí ke u ongoʻi ai ʻoku ʻikai ha ʻaonga ʻeku ngaahi feingá. Naʻe kamata ke u fakakaukau ke u foʻi, ke u ako ki ha meʻa ʻoku faingofua angé.

Naʻá ku ongoʻi vaivai. ʻI heʻeku lotú, naʻá ku ongoʻi e fakapapau fakalongolongo ʻa e ʻEikí. Naʻá ku ongoʻi ʻEne folofola mai ki heʻeku fakakaukaú, “ʻOku ou siviʻi koe, ka ʻoku ou ʻiate koe foki.”

Naʻe ʻikai ke u ʻilo he taimi ko iá ʻa e ʻuhinga kānokato ʻo e ngaahi lea ko iá. Ka naʻá ku ʻilo e meʻa ke faí—naʻá ku ngāue leva.

ʻI heʻeku fakalaulauloto mo ngāue ʻi he ngaahi taʻu ne hoko mai aí, ne fakaʻau ke mahino kiate au ʻa e pōpoaki fakalotolahi ko ʻeni ʻi he folofolá: “ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne [fakamālohia] aú.”

Naʻá ku ako ko ʻeku faingataʻaʻia ko ia ʻi he fīsikí ko ha meʻaʻofa moʻoni ia mei he ʻEikí. Naʻá Ne akoʻi mai kiate au te Ne tokoni mai ke u lava ʻo fai e ngaahi meʻa ne ngali taʻemalavá ʻo kapau te u maʻu e tui te Ne ʻi ai ke tokoniʻi au. ʻI he meʻaʻofa ko ʻení, naʻe ngāue ai e ʻEikí ke siviʻi mo fakamālohia au.

ʻOku lahi e ngaahi ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e siviʻi. Ke siviʻi ha meʻa, ʻoku ʻikai ko hano ʻahiʻahiʻi pē ia. Ko hono fakalahi ia hono mālohí. Ke siviʻi ha konga ukamea, ʻoku siviʻi hono ivi matuʻuakí. ʻOku tānaki atu e vela, mamafa mo e mālohi kae ʻoua kuo fakaleleiʻi mo fakahā hono natula totonú. ʻOku ʻikai ke ngāvaivai e ukameá ʻi hono siviʻí. Ko hono moʻoní, ʻoku hoko ia ko ha meʻa ʻe lava ʻo falala ki ai, ko ha meʻa ʻoku mālohi feʻunga ke ne fuesia ha kavenga mamafa ange.

ʻOku siviʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi ha founga meimei tatau ke fakamālohia kitautolu. ʻOku ʻikai ke hoko mai e sivi ko iá ʻi he taimi ʻoku faingofua pe fiemālie ai e moʻuí. ʻOku hoko mai ia ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai kuo tau aʻu ki he ngataʻanga hotau ivi malavá. ʻOku akoʻi mai ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke hokohoko atu ʻetau tupulakí pea ʻoua naʻa tau teitei ongosia ʻi heʻetau feingá, ke ʻoua naʻa tau teitei foʻi, ka tau toutou feinga pē.

ʻI heʻetau hokohoko atu ke maʻu e tui kia Sīsū Kalaisí—ʻo aʻu ki he taimi ʻoku ngali taʻemalava ai e ngaahi meʻá—ʻoku tau hoko leva ʻo mālohi fakalaumālie ange. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he ngaahi lekooti fakafolofola toputapú ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení.

Hangē ko ʻení, naʻe siviʻi mo fakaivia ʻa e palōfita ko Molonaí ʻi ha founga tatau. Naʻá ne nofo toko taha pē ʻi he ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne tohi ʻo pehē naʻe ʻikai hano kaungāmeʻa, naʻe fakapoongi ʻene tamaí, pea kuo fakaʻauha mo hono kakaí. Naʻe kumi holo ia ʻe he kakai ne nau feinga ke toʻo ʻene moʻuí.

Ka naʻe ʻikai ke siva ai e ʻamanaki ʻa Molonaí. Naʻá ne tohitongi ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻi ha ʻū lauʻi peleti maʻá e kakai he ʻikai ke ne moʻui ke mamata ki ai, ʻo kau ai mo e hako ʻo e kakai ne nau loto ke tamateʻi iá. Naʻá ne tohi maʻatautolu. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻi ai e niʻihi te nau manukia ʻene ngaahi leá. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻi ai e niʻihi te nau fakafisingaʻi ia. Ka naʻá ne kei tohi pē.

ʻI hono siviʻi iá, naʻe fakaleleiʻi mo fakaivia ai e tui ʻa Molonaí. Naʻe hoko ia ʻo haohaoa ange. ʻOku ongo mei heʻene ngaahi leá ʻa e mālohi ʻo ha taha naʻe kātaki faivelenga ki he ngataʻangá. ʻOku tau lava ʻo ongoʻi ʻa e mālohi ko iá ʻi heʻetau lau ʻene fakamoʻoní:

“Pea ko ʻeni ko au, Molonai, ʻoku ou tohi ʻa e meʻa ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku ou pehē ʻoku lelei; peá u tohi ki hoku kāinga, ko e kau Leimaná; pea ʻoku ou fakaʻamu ke nau ʻiloʻi kuo ʻosi atu ʻa e taʻu ʻe fāngeau uofulu tupu talu mei he fakahā mai ʻo e fakaʻilonga ʻo e hāʻele mai ʻa Kalaisí.

“Pea ʻoku ou fakamaʻu ʻa e ngaahi lekōtí ni, hili haʻaku lea ʻaki ha ngaahi lea ʻe niʻihi ʻi he naʻinaʻi kiate kimoutolu.

“Vakai, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu, ʻo ka mou ka lau ʻa e ngaahi meʻá ni, kapau ko e finangalo poto ʻo e ʻOtuá ʻoku totonu ke mou lau ia, ke mou manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá, talu mei he fakatupu ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he taimi te mou maʻu ai ʻa e ngaahi meʻa ní, pea mou fakalaulauloto ki ai ʻi homou lotó.

“Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisí, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”

Naʻe fakaleleiʻi e fakamoʻoni ʻa Molonaí ʻi heʻene nofo toko tahá, ka ʻoku ulo atu ia ke tataki ʻa e ngaahi toʻu tangata kotoa pē ke nau fekumi ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní pea mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Ko ha palōfita ʻe taha ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko Sēkope, naʻe siviʻi mo fakaivia ʻi heʻene kei tamasiʻí, ʻa ia naʻá ne foua ha ngaahi faingataʻa mo ha mamahi lahi. Ka naʻe akonakiʻi ia heʻene tamai ko Līhaí, ʻe tāpuakiʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻi hono ngaahi ʻahiʻahí.

“Pea vakai, ʻi hoʻo kei siʻí, naʻá ke fepaki mo e ngaahi faingataʻaʻiá mo e mamahi lahi, koeʻuhi ko e anga-mālohi ʻa ho ngaahi tokouá.

“Ka neongo iá, ʻe Sēkope, ko hoku ʻuluaki foha ʻi he feituʻu maomaonganoá, ʻokú ke ʻilo ʻa e māfimafi ʻo e ʻOtuá; pea te ne fakatapui ʻa hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá ke hoko ko ha tāpuaki kiate koe.

“Ko ia, ʻe monūʻia ʻa ho laumālié, pea te ke nofo malu mo ho tokoua, ko Nīfaí; pea ʻe fakaʻaongaʻi ho ngaahi ʻahó ʻi he tauhi ki ho ʻOtuá. Ko ia, ʻoku ou ʻilo kuo huhuʻi koe, koeʻuhi ko e māʻoniʻoni ʻa ho Huhuʻí; he kuó ke vakai ʻe hāʻele mai ia ʻi he kakato ʻo e ngaahi kuongá ke ʻomi ʻa e fakamoʻuí ki he faʻahinga ʻo e tangatá.”

Naʻe foua ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e faʻahinga siviʻi mo e fakaivia ko iá ʻi he taimi naʻá ne ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií aí. ʻI he lolotonga ʻo e faingataʻaʻia ʻa e Palōfita ko Siosefá, naʻá ne tangi:

“ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē? …

“ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e taʻofi ho toʻukupú?”

Naʻe ʻafio ʻa e ʻEikí ki he ola fakamāʻoniʻoni ʻo hono kātekina lelei ʻe Siosefa hono faingataʻaʻiá ʻi Heʻene folofola:

“ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melino; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí;

“Pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei; te ke ikunaʻi ʻa ho ngaahi fili kotoa pē.”

Ko e sīpinga maʻongoʻonga taha ʻo e siviʻí mo e fakaiviá naʻe hoko ia ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻa e ngaahi angahala ʻo e māmaní. Naʻá Ne fuesia ʻetau faingataʻaʻiá mo ʻetau mamahí. Naʻá Ne inu ʻa e ipu mahí. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻokú Ne faivelenga ʻi he momeniti kotoa pē.

Tuʻunga ʻi he Fakalelei nāunauʻia ʻa Sīsū Kalaisí, ʻokú Ne lava ai ʻo fakaivia kitautolu ʻi hotau ngaahi taimi faingataʻá. ʻOkú Ne ʻafioʻi e founga ke tokoniʻi ai kitautolú koeʻuhí he kuó Ne ongoʻi e ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻe faifaiange pea tau ongoʻi ʻi he moʻui fakamatelié. “Te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí … koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.”

Ko e Fakamoʻuí ʻi Ketisemani

ʻOku tau ako naʻe lolotonga e nofo ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, naʻá Ne kole ki he Tamaí kapau ʻe faʻa lava ke ʻave ʻa e faingataʻá meiate Ia—ka naʻá Ne toe folofola kapau ko e finangalo ia ʻa e Tamaí, pea ʻe fai ia ʻe he Fakamoʻuí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe aʻu ʻo toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia ʻa e loto-veiveiuá mo e taʻepauʻiá, ka naʻá Ne tui ki Heʻene Tamai Hēvaní.

ʻE kāinga, mahalo he ʻikai tatau hono siviʻi mo fakaivia koé pea mo hono siviʻi mo fakaivia ʻo Molonai pe Sēkope pe ko e Palōfita ko Siosefá. Ka kuo pau ke hoko mai ia. Mahalo ʻe hoko fakalongolongo mai ia, ʻo fakafou ʻi he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻui fakafāmilí. Mahalo ʻe hoko mai ia ʻi he mahamahakí pe siva e ʻamanakí pe mamahi ʻi ha molé pe taʻelatá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ngaahi momeniti pehení ʻoku ʻikai ko ha fakamoʻoni ia kuo liʻaki koe ʻe he ʻEikí. Ka, ko ha fakamoʻoni ia ʻokú Ne ʻofa feʻunga ʻiate koe ke fakaleleiʻi mo fakaivia koe. ʻOkú Ne ngaohi koe ke ke mālohi feʻunga ke ke fuesia e mafatukituki ʻo e moʻui taʻengatá.

Kapau te tau faivelenga ʻi heʻetau ngāué, ʻe fakaleleiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí. Te Ne fakaivia kitautolu. Pea ʻe ʻi ai e ʻaho te tau sio ai ki he kuohilí pea tau ʻiloʻi ko e ngaahi ʻahiʻahi ko iá ko ha fakamoʻoni ia ʻo ʻEne ʻofá. Te tau ʻilo ai naʻá Ne teuteuʻi kitautolu ke tau lava ʻo tuʻu fakataha mo Ia ʻi he nāunau. Hangē ko ia ne fakahaaʻi ʻe he ʻAposetolo ʻa e ʻEikí ko Paulá ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻuí, “Kuó u tau ʻa e tau lelei, kuó u lavaʻi ʻa e fakapuepué, kuó u tauhi maʻu ʻa e tuí.”

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi koe ʻe he ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻafioʻi e ngaahi ʻahiʻahi ʻokú ke fehangahangai mo iá. ʻOkú Ne ʻiate koe. He ʻikai ke Ne liʻaki koe. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá. Ko Ia hotau mālohingá, hotau Huhuʻí, hotau ʻamanakiʻangá. Kapau te tau falala kiate Ia, te Ne ʻai hotau mālohi fakalaumālié ke tokoniʻi kitautolu ke ikunaʻi e ʻahiʻahi kotoa pē ʻoku tau fehangahangai mo iá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.