ʻIkai ha Taha ʻe Tangutu Toko Taha
ʻOku kau ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa hono fakaʻatā ha potu ʻi Hono Siasi kuo fakafoki maí maʻá e tokotaha kotoa.
I.
Kuó u ako ki he tukufakaholó ʻi ha taʻu ʻe 50, kau ai ʻa e tukufakaholo ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ku kamata ʻaki ʻa e kūkisi monūʻiá (fortune cookies).
ʻI he Kolo Siaina ʻi Seni Felenisisikoú, naʻe fakaʻosi ʻa e maʻu meʻatokoni efiafi ʻa e famili Kongó ʻaki ha kūkisi monūʻia mo ha konga lea fakapotopoto naʻe pehē “ʻOku kamata ha fononga maile ʻe tahaafé ʻaki ha sitepu pē ʻe taha.”
ʻI heʻeku kei tāutahá, naʻá ku ngaohi ʻa e kūkisi monūʻiá. ʻI heʻeku tui ha ongo kofunima tupenu hinehiná, naʻá ku peluki mo fakafuo ʻa e ngaahi foʻi kūkisi vela fuopotopoto naʻe toki hiko mei he ʻōvaní.
Naʻá ku ʻohovale ʻi heʻeku ʻilo ko e kūkisi monūʻiá ʻoku ʻikai kau ia ʻi he tukufakaholo faka-Siainá. Ke fakafaikehekeheʻi ʻa e tukufakaholo ʻo e kūkisi faka-Siainá, ʻAmeliká, mo ʻIulopé, naʻá ku kumi ʻa e kūkisi monūʻiá ʻi ha ngaahi konitinēniti kehekehe—ʻo hangē pē ko hano fakaʻaongaʻi ʻe ha taha ha ngaahi feituʻu kehekehe ke fakaʻilongaʻi ha vaotā ʻoku mōfia. ʻOku foaki ʻe he ngaahi falekai Siaina ʻi Seni Felenisisikoú, Losi ʻEniselesi, mo Niu ʻIoké ha kūkisi monūʻia, kae ʻikai ʻi Peisingi, Lonitoni, pe Senē. Ko e kau ʻAmeliká pē ʻoku nau fakamanatua ʻa e ʻAho Kūkisi Monūʻia Fakafonuá. Ko e ngaahi tuʻuaki faka-Siainá pē ʻoku nau pehē “Kūkisi Monūʻia ʻAmelika Totonú.”
Ko ha sīpinga fakafiefia mo faingofua ʻa e kūkisi monūʻiá. Ka ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he fakakaukau tatau ʻo hono fakafehoanaki ʻo e ngaahi tōʻonga ʻi ha ngaahi ʻulungāanga fakafonua kehekehe ke tau fakafaikehekeheʻi ʻa e tukufakaholo ʻo e ongoongoleleí. Pea ko ʻeni ʻoku fakaava mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi faingamālie foʻou ke ako ʻa e tukufakaholo ʻo e ongoongoleleí ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi kikite ʻi he talanoa fakatātā ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e Fuakava Foʻoú.
II.
ʻOku fehikitaki ʻa e kakaí ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku lipooti ʻe he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ha kakai hikifonua fakavahaʻapuleʻanga ʻe toko 281 miliona. ʻOku tokolahi ʻaki heni ha niʻihi fakafoʻituitui ʻe toko 128 miliona mei he 1990 pea lahi ange ʻi he liunga tolú ʻi he ngaahi fakafuofua ʻo e 1970. ʻI he feituʻu kotoa pē, ʻoku tokolahi ha kau papi ului ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he Sāpate kotoa pē, ʻoku fakataha ha kāingalotu mo ha ngaahi kaungāmeʻa mei ha ngaahi fonua mo ha vahefonua ʻe 195 ʻi ha ngaahi haʻofanga lotu ʻe 31,916 ʻo e Siasí. ʻOku tau lea ʻi ha ngaahi lea fakafonua ʻe 125.
Naʻá ku toki mātā kimuí ni mai ʻi ʻAlapēnia, Masetōnia Tokelau, Kosovō, Suisalani, mo Siamane, hano fakahoko ʻe ha kāingalotu foʻou ʻa e talanoa fakatātā ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo e fuʻu ʻōlivé. ʻI he Sēkope 5, ʻoku fakamālohia ʻe he ʻEiki ʻo e ngoue vainé mo ʻene kau tamaioʻeikí ʻa e ngaahi aka mo e vaʻa ʻo e ʻōlivé ʻaki hono fakatahatahaʻi mo fakahoko fakataha kinautolu mei ha ngaahi feituʻu kehekehe. ʻI he ʻaho ní, ʻoku fakatahataha mai e fānau ʻa e ʻOtuá ʻo hoko ʻo taha ʻia Sīsū Kalaisi, ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi founga fakaofo fakanatula ke fakatupulaki ʻetau moʻui kakato ʻaki ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí.
ʻI hono teuteuʻi kitautolu ki he puleʻanga ʻo e langí, naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e ongo talanoa fakatātā ʻo e ʻohomohé mo e kātoanga taʻané. ʻI he ongo talanoa fakatātā ko ʻení, ʻoku kumi ʻuhinga ʻa e kau fakaafé ke ʻoua naʻa nau kau mai. ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he ʻeikí ʻene kau tamaioʻeikí ke nau “ʻalu fakavave ki he ngaahi hala motuʻa mo e ngaahi hala siʻi ʻo e koló” mo e “ngaahi hala [lahí] mo e ngaahi mangaʻi halá” ke “ʻomi” ʻa e masivá mo e mutú, mo e pipikí, mo e kuí. ʻI hono fakalea fakalaumālié, ko kitautolu takitaha ia.
ʻOku fakahā ʻe he folofolá:
“ʻE fakaafeʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē” ki ha “ʻohomohe ʻo e fale ʻo e ʻEikí.”
“Mou teuteu ʻa e hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí … koeʻuhí ke ʻalu atu ʻa hono puleʻangá ʻi he funga ʻo e māmaní, koeʻuhí ke tali ia ʻe hono kakaí pea mateuteu ki he ngaahi ʻaho ʻe hoko maí.”
ʻI he ʻaho ní, ko kinautolu ko ia naʻe fakaafeʻi ki he ʻohomohe ʻa e ʻEikí, ʻoku nau omi mei he feituʻu mo e tukufakaholo kotoa pē. Neongo pe ʻoku motuʻa pe talavou, koloaʻia pe masiva, fakalotofonua mo fakamāmani lahi, ʻoku tau ʻai ʻa e ngaahi haʻofanga ʻo hotau Siasí ke hangē ko e nofo hotau tukui koló [ʻo tali ʻa e kakaí mo e ngaahi puipuituʻa kehekehe].
ʻI he hoko ʻa Pita ko e ʻAposetolo pulé, naʻá ne mamata ki ha meʻa-hā-mai ʻi he langí ʻo ha “fuʻu tupenu, kuo fakakaveiʻi ʻi hono kapa ʻe faá, … naʻe ʻi ai ʻa e fanga manu … ʻo e fonuá.” Naʻe akoʻi ʻe Pita: “Ko e moʻoni ʻoku ou ʻiló ni ʻoku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí. … Ka ʻokú ne maʻu maʻana ʻa ia ʻoku manavahē [ki he ʻEikí] mo fai totonú, ʻi he puleʻanga kotoa pē.”
ʻI he talanoa fakatātā ʻo e Samēlia leleí, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau fakataha ʻiate kitautolu pea kiate Ia ʻi Hono fale tali fonongá—ko Hono Siasí. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau hoko ko ha ngaahi kaungāʻapi lelei. ʻOku palōmesi ʻa e Samēlia leleí te Ne liuaki mai ʻo totongi huhuʻi ʻa hono tokangaekina ʻo kinautolu ʻi Hono fale tali fonongá. ʻOku kau ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa hono fakaʻatā ha potu ʻi Hono Siasi kuo fakafoki maí maʻá e tokotaha kotoa.
ʻOku kau ʻi he laumālie ʻo e “[loki ʻi he] fale tali fonongá” ʻa e “ʻikai ha taha ʻe tangutu toko tahá.” ʻI hoʻo haʻu ki he lotú, kapau te ke sio ki ha taha ʻoku tangutu toko taha, kātaki te ke lava muʻa ʻo fakalea ki ai peá ke tangutu fakataha mo ia? Mahalo ʻoku ʻikai ko ho tōʻonga angamahení ʻeni. ʻE lava ke kehe ʻa e fōtunga pe lea ʻa e tokotahá meiate koe. Ko e moʻoni, hangē ko e lau ʻa e kūkisi monūʻiá, “ʻOku kamata ʻa e fononga mo e ʻofa fakakaungāmeʻa ʻi he ongoongoleleí ʻaki ha fakafeʻiloaki ʻuluaki, pea ʻikai ha taha ʻe tangutu toko taha.”
ʻOku toe ʻuhinga foki ʻa e “ʻikai ha taha ʻe tangutu toko tahá” ʻoku ʻikai ha taha ʻoku tuenoa fakaeloto pe fakalaumālie. Naʻá ku ʻalu mo ha tamai loto-mamahi ke ʻaʻahi ki hono fohá. ʻI he ngaahi taʻu kimuʻá, naʻe fiefia ʻa e fohá ke hoko ko ha tīkoni foʻou. Naʻe kau ʻi he fakafiefiá hono fakatau ange ʻe hono fāmilí hono fuofua sū foʻoú.
Ka ʻi he lotú, naʻe kataʻi ia ʻe he kau tīkoní. Naʻe foʻou hono suú, ka naʻe ʻikai ākenga foʻou. ʻI he fakamāʻia mo e loto-mamahi ʻa e tīkoní naʻá ne pehē ai he ʻikai teitei toe ʻalu ia ki he lotú. ʻOku kei mamahi pē hoku lotó maʻana mo hono fāmilí.
ʻI he ngaahi hala efua ki Selikoó, kuo kataʻi kitautolu takitaha, kuo tau fakamāʻia mo loto-mamahi, naʻa mo manukiʻi pe ngaohikovia. Pea ʻi he kehekehe ʻo e ngaahi ʻuhingá, kuo tau takitaha tukunoaʻi, ʻikai fakatokangaʻi pe ongona, naʻa mo ʻetau fakalaveaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he ʻiloʻilo pau. Ko e moʻoni koeʻuhí kuo tau mamahi mo fakamamahiʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku ʻomi ai kitautolu kotoa ʻe Sīsū Kalaisi ki Hono fale tali fonongá. ʻI Hono Siasí pea fakafou ʻi Heʻene ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá, ʻoku tau fakatahataha mai ʻiate kitautolu pea kia Sīsū Kalaisi. ʻOku tau ʻofa pea ʻofaʻi kitautolu, tokoni pea tokoniʻi kitautolu, fakamolemole pea fakamolemoleʻi kitautolu. Kātaki ʻo manatuʻi, “ʻoku ʻikai maʻu ʻe māmani ha mamahi ʻe taʻe-lava ke fakamoʻui ʻe langi”; ʻoku fakamaʻamaʻa ʻa e ngaahi mafasia ʻo e māmaní—ʻoku moʻoni ʻa e fiefia ʻa hotau Fakamoʻuí.
ʻOku tau lau ʻi he 1 Nīfai 19: “Naʻa mo e ʻOtua moʻoni ʻo ʻIsilelí ʻoku [nau] molomoloki hifo … ʻi honau lalo vaʻé; ʻoku nau taʻetokaʻi ia. … Ko ia te nau tauteaʻi ia, pea te ne kātakiʻi ia; pea te nau taaʻi ia, pea te ne kātakiʻi ia. ʻIo, te nau ʻanuhi ia, pea te ne kātakiʻi ia.”
ʻOku pehē ʻe hoku kaungāmeʻa ko Palōfesa Teli Uōnaá ko e fakamāuʻí, kauʻimaeaʻí, taaʻí, mo e ʻanuhiá ʻoku ʻikai ko ha ngaahi meʻa naʻe hoko pē lolotonga ʻa e moʻui fakamatelie ʻa Kalaisí. Ko e anga ʻo ʻetau fetauhiʻakí—tautautefito ki he fiekaiá, ʻa e fieinuá, ʻa kinautolu ʻoku liʻekina toko tahá—ko e anga ia ʻo ʻetau tauhi kiate Iá.
ʻI Hono Siasi kuo fakafoki maí, ʻoku tau lelei kotoa ange ʻi he taimi ʻoku ʻikai tangutu toko taha ai ha tahá. ʻOua muʻa naʻa tau fakangatangata pē ʻetau talitali pe tali [ha tahá]. Tuku muʻa ke tau kau moʻoni ʻi hono talitali lelei, fakafeʻiloaki, ngāue fakaetauhi, mo ʻofá. Fakatauange ke ʻoua naʻa hoko ha kaungāmeʻa, tuofefine pe tuongaʻane ko ha sola pe muli, ka, ko ha fānau ʻi ʻapi.
ʻI he ʻaho ní, ʻoku ongoʻi tuenoa mo liʻekina ha tokolahi. ʻE lava ʻe he mītia fakasōsialé mo e poto fakakomipiutá ʻo ʻai ke tau fakaʻamua ha vāofi mo ha feohi ʻoku moʻoní. ʻOku tau fie fefanongoʻaki ki hotau ngaahi leʻó. ʻOku tau fiemaʻu ha feohi mo ha angaʻofa ʻoku moʻoní.
ʻOku lahi ha ngaahi ʻuhinga ʻe lava ke tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai tali lelei kitautolu ʻi he lotú—pea ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku tau tangutu toko taha pē. Mahalo te tau hohaʻa ko e tō ʻetau leá, valá, tūkunga fakafāmilí. Mahalo ʻoku tau ongoʻi taʻefeʻunga; haʻahaʻa ʻo e tapaká; fakaʻānaua ki ha moʻui maʻa; ʻikai toe ʻi ai ha vā fetuʻutaki mo ha [ʻofaʻanga] pea ongoʻi loto-mamahi mo mā; ʻoku tau hohaʻa ki hē pe ko ʻē pe ko e tuʻutuʻuni ʻa e Siasí. Mahalo pē ʻoku teʻeki ai ke tau mali, vete mali, uitou. ʻOku longoaʻa ʻetau fānaú; ʻoku ʻikai haʻatau fānau. Naʻe ʻikai ke tau ngāue fakafaifekau pe foki vave ki ʻapi. Pea ʻoku hokohoko atu ʻa e lisí.
ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Mōsaia 18:21 ke huluni hotau lotó ʻi he ʻofa. ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu ke siʻisiʻi ange ʻetau hohaʻá, fakasiʻisiʻi ʻetau loto-fakamāú, siʻisiʻi ange hono pulepuleʻi ʻo e niʻihi kehé—pea, ka fiemaʻu, ke siʻisiʻi ange ʻetau loto-fefeká. ʻOku ʻikai ke tau langa ʻa Saione ʻi ha ʻaho pē taha. Ka ʻoku ʻomi ʻe he foʻi “mālō e lelei” takitaha, angaʻofa takitaha, ʻa Saione ke toe vāofi ange. Tau falala lahi ange ki he ʻEikí pea fili fiefia ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú kotoa.
III.
Fakatokāteliné, ʻi he fale ʻo e tuí mo e fakafeohi ʻa e Kāingalotú, ʻoku ʻikai ha taha ʻe tangutu toko taha koeʻuhí ko e fehokotaki fakafuakava ʻia Sīsū Kalaisí.
Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Kuo tuku ai ke tau mamata, kau, pea mo tokoni ʻi hono tekaʻi atu ʻa e lāngilangi ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá … ,’ ʻe tānaki fakataha ai ʻa e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá ʻo taha, mei he ngaahi puleʻanga, faʻahinga, kakai mo e lea kotoa pē.”
ʻOku ʻikai fai ʻe he ʻOtuá “ha meʻa ʻo kapau ʻe ʻikai ʻaonga ia ki he kakai ʻo e māmaní ; … ke ne tohoaki kiate ia ʻa e kakai fulipē . …
… ʻOkú ne fakaafeʻi ʻa kinautolu kotoa pē ke nau haʻu kiate ia ʻo maʻu ʻi heʻene angaleleí; … pea ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”
ʻOku fiemaʻu ʻi he ului kia Sīsū Kalaisí ke tau siʻaki ʻa e tangata fakakakanó mo e tukufakaholo fakaemāmaní. Hangē ko ia ʻoku akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesí, kuo pau ke tau tukuange ha faʻahinga tukufakaholo mo ha tōʻonga fakafonua ʻoku fepaki mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea ke hoko ko ha Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻi ai ha tukufakaholo makehe ʻo e ongoongoleleí, ko ha ngaahi tuʻunga mahuʻinga mo ha ngaahi fiemaʻu pea mo ha ngaahi tōʻonga pau ʻoku angamaheni ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” ʻOku kau ʻi he tukufakaholo ʻo e ongoongoleleí ʻa e angamaʻá, ʻalu fakauike ki he lotú, fakaʻehiʻehi mei he kava mālohí, tapaká, tií, mo e kofí. ʻOku kau ai ʻa e faitotonú mo e angatonú; mahino ʻoku tau laka ki muʻa kae ʻikai ki ʻolunga pe ki lalo, ʻi he ngaahi tuʻunga faka-Siasí.
ʻOku ou ako mei he kāingalotu faivelenga mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻi he fonua mo e tukufakaholo kotoa pē. ʻOku fakaloloto ʻa e mahino ki he ongoongoleleí ʻe he ngaahi potufolofola ʻoku ako ʻi ha ngaahi lea fakafonua mo ha ngaahi fakakaukau fakafonua kehekehé. ʻOku fakaloloto ange ʻeku ʻofa mo e mahino ki hoku Fakamoʻuí ʻi he ngaahi fakafōtunga kehekehe ʻo e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí. ʻOku faitāpuekina kotoa kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fakamatalaʻi ai hotau tuʻunga fakafonuá, hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ko ha fānau ʻa e ʻOtuá, ko ha fānau ʻo e fuakavá, ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi.
ʻOku fakataumuʻa fakataautaha ʻa e melino ʻa Sīsū Kalaisí kiate kitautolu. Naʻe fehuʻi fakamātoato kimuí ni ʻe ha talavou, “ʻEletā Kongo, ʻe lava nai ke u kei ʻalu ki hēvani?” Naʻá ne fifili pe ʻe toe lava nai ke fakamolemoleʻi ia. Naʻá ku ʻeke ange hono hingoá, fakafanongo lelei, pea fakaafeʻi ia ke talanoa mo ʻene pīsopé, pea fāʻofua kiate ia. Naʻá ne mavahe mo ha ʻamanaki lelei ʻia Sīsū Kalaisi.
Naʻá ku lave ki he talavoú ʻi ha polokalama ʻe taha. Naʻá ku maʻu kimui ange, ha tohi naʻe ʻikai fakamoʻoni hingoa ʻa ia naʻe kamata ʻo pehē, “ʻEletā Kongo, kuó u ohi hake mo hoku uaifí ha fānau ʻe toko hiva … pea tuʻo ua ʻema ngāue fakafaifekaú.” Ka “naʻá ku ongoʻi maʻu pē he ʻikai tali au ʻi he puleʻanga fakasilesitialé … koeʻuhí he naʻe fuʻu kovi ʻeku ngaahi angahalá ʻi heʻeku kei talavoú!”
Naʻe hoko atu ʻa e tohí, “ʻEletā Kongo, ʻi he taimi naʻá ke fakamatala ai fekauʻaki mo e talavou ʻokú ne maʻu ha ʻamanaki lelei ki ha fakamolemolé, naʻá ku fonu ʻi he fiefia, ʻo kamata ke u fakakaukau mahalo [ʻe lava ke fakamolemoleʻi au].” Naʻe fakaʻosi e tohí, “Kuó u saiʻia ʻiate au pē ʻi he taimí ni!”
ʻOku fakaloloto ange ʻa e kau ki he fuakavá ʻi heʻetau haʻu fakataha pea ki he ʻEikí ʻi Hono fale tali fonongá. ʻOku tāpuakiʻi kitautolu kotoa ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku ʻikai tangutu toko taha ai ha tahá. Pea ko hai ʻokú ne ʻilo? Mahalo ʻe hoko ʻa e tokotaha ʻoku tau tangutu ofi ki aí ko hotau kaungāmeʻa taʻeʻamanekina. Fakatauange ke tau fekumi pea fakaʻatā ha potu Maʻana pea mo e niʻihi kehé ʻi he ʻohomohe ʻa e Lamí, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto-fakatōkilalo ʻi he huafa māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.