Konifelenisi Lahi
Ngaahi Fofonga Malimalí mo e Loto-Houngaʻiá
Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2025


10:53

Ngaahi Fofonga Malimalí mo e Loto-Houngaʻiá

ʻOku fakaʻau ʻo mahino ange ʻa e maʻongoʻonga hotau Kāingalotu ʻi ʻAfiliká ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí mo e ngaahi fiemaʻu ʻo ha Siasi ʻoku fakaʻau ke tokolahí.

Kuo laka hake ʻeni ʻi he taʻu ʻe taha mei hono tukuange au mei hoku fatongia ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, ko ha liliu naʻe fanongonongo atu mei heni ʻi he konifelenisi lahí. Koeʻuhí naʻe ui hoku hingoá ʻo ofi ki he Kau Taki Māʻolunga naʻe ʻamanaki ke nau mālōlō fakalāngilangí, naʻe pehē ai ʻe ha tokolahi naʻe ʻosi foki mo hoku taimi ngāué. Naʻá ku maʻu ʻi he ʻosi ʻa e konifelenisí ha ngaahi pōpoaki houngaʻia mo e talamonū lahi ki he konga hono hoko ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe aʻu ʻo fakahoko mai ʻe ha niʻihi ke nau fakatau hoku fale ʻi he Fakatokelau ʻo Sōlekí. Naʻe fakafiefia ke te ʻiloʻi ʻe fai mai ha ʻofa kiate au pea mo toe ʻiloʻi foki he ʻikai faingataʻa hano fakatau atu homa ʻapí ʻi heʻeku ʻosí. Ka ʻoku teʻeki ke u aʻu ki ai.

Naʻe ʻave au mo Monikā ʻe hoku fatongia foʻoú ki he fonua fakaʻofoʻofa ʻo ʻAfiliká, ʻa ia ʻoku tupu ʻāfaʻafa ai ʻa e Siasí. Kuo hoko ko ha tāpuaki ke te ngāue ʻi he Kāingalotu faivelenga ʻi he ʻĒlia ʻAfilika Tongá mo siotonu ʻi he ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kinautolú. ʻOku fakatupu lotolahi ke mamata ki he toʻu tangata ʻo e ngaahi fāmili mei he tapa kotoa ʻo e moʻuí, kau ai ha kāingalotu lavameʻa mo ako lelei ʻoku fakatapui honau taimí mo e ngaahi talēnití ke tokoniʻi ha niʻihi kehe.

ʻI he taimi tatau, koeʻuhí ko e faʻunga ʻo e kakaí ʻi he vahefonuá, ʻoku tokolahi ai ha kakai masivesiva ʻoku kau ki he Siasí mo liliu ʻenau moʻuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e totongi vahehongofulu faivelengá pea mo e ngaahi faingamālie fakaako ʻoku foaki ange ʻe he Siasí. ʻOku tāpuakiʻi ʻe ha ngaahi polokalama hangē ko e Succeed in School (Lavameʻa ʻi he Akó), EnglishConnect, BYU–Pathway Worldwide, mo e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú ha ngaahi moʻui lahi, tautautefito kiate kinautolu ʻo e toʻu tangata kei tupu haké.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻi ha taimi ʻe taha, “Kuo taku ʻo pehē ʻoku ʻikai tohoakiʻi mai ʻe he siasí ni ha kakai maʻongoʻonga ka ko e taimi lahi ʻokú ne faʻa ngaohi e kakai angamahení ke nau maʻongoʻonga.”

ʻOku fakaʻau ʻo mahino ange ʻa e maʻongoʻonga hotau Kāingalotu ʻi ʻAfiliká ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí mo e ngaahi fiemaʻu ʻo ha Siasi ʻoku fakaʻau ke tokolahí. ʻOku nau talia maʻu pē ia ʻi he loto-hangamālie. ʻOku nau fakafōtunga lelei ʻa e akonaki ʻiloa meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní:

“ʻOku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú, ki he tūkunga ʻo ʻetau moʻuí [ka ʻoku fekauʻaki kotoa ia] mo e meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá.

“ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí, pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí … te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hoko—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí.”

ʻOku nau maʻu ʻa e fiefiá neongo honau ngaahi faingataʻaʻiá. Kuo nau ako ʻoku malava ʻi heʻetau vā fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí ke tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá ʻi he fofonga malimali mo e loto-houngaʻia.

Kāingalotu ʻAfiliká

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi aʻusia mo e siʻi Kāingalotu faivelenga ko ʻení ʻa ia ʻoku nau fakafōtunga ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻo kamata ʻi Mosemipiiki.

Mosemipiiki

ʻI he ngaahi māhina siʻi kuohilí, naʻá ku tokangaʻi ai ha konifelenisi fakasiteiki naʻe taʻu pē taha hono fokotuʻú ka kuo ʻosi ʻi ai ha ʻiuniti ʻe 10. Naʻe fakafonu ʻa e kiʻi ʻapisiasí mo ha tēniti ʻe tolu naʻe fokotuʻu ʻi tuʻa, ʻe ha kakai ʻe toko 2,000 tupu. Ko e palesiteni fakasiteikí ʻoku taʻu 31, pea taʻu 26 hono uaifí, pea ʻoku ʻi ai ʻena ongo kiʻi fānau kei iiki. ʻOkú ne tataki ʻa e siteiki tupulekina mo faingataʻá ni ʻo ʻikai lāunga—kae fofonga malimali pē mo loto-houngaʻia.

Naʻá ku ʻilo ʻi ha ʻinitaviu mo e pēteliaké, naʻe puke lahi siʻono uaifí, pea naʻá ne faifeinga ke tokangaʻi ia. Hili ʻeku talanoa ki ai mo e palesiteni fakasiteikí, naʻá ma fakahoko leva ha faingāue ki hono uaifí. Naʻá ku ʻeke ki he pēteliaké pe ko e hā ʻa e ʻavalisi ʻo e lahi ʻo e ngaahi tāpuaki fakapēteliake ʻokú ne fakahokó.

Naʻá ne pehē, “Valu ki he hongofulu.”

Naʻá ku ʻeke ange, “ʻI he māhina?”

Naʻá ne tali mai, “ʻI he uike!” Naʻá ku faleʻi ange naʻe ʻikai fakapotopoto ke ngāue ki ha kakai tokolahi pehē ʻi ha uike.

Naʻá ne pehē mai, “ʻEletā Kotoi, ʻoku nau kei omi pē kinautolu ʻi he uike kotoa, kau ai ha kau mēmipa foʻou mo ha toʻu tupu tokolahi.” Ko e meʻa tatau pē, ʻikai ha lāunga—ka ko ha fofonga malimali pē mo ha loto-houngaʻia.

Hili ʻa e fakataha efiafi Tokonaki ʻo e konifelenisi fakasiteikí, ʻi heʻeku foki ki he hōtelé, naʻá ku fakatokangaʻi hono fakatau ʻe he kakaí ʻa e meʻakai ʻi he veʻehalá kuo fuoloa ʻa e poʻulí. Naʻá ku fehuʻi ki heʻeku fakaʻulí pe ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻa nau fai ai ʻeni ʻi he poʻuli lōloó kae ʻikai ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó. Naʻá ne tali mai naʻa nau ngāue ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó ke maʻu ha paʻanga ke toki fakatau ʻamui ange.

Naʻá ku pehē ange leva, “ʻOi, naʻa nau ngāue ʻi he ʻahó ni ke toki kai ʻapongipongi.”

Ka naʻá ne fakatonutonu mai au: “ʻIkai, naʻa nau ngāue ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó ke kai ʻi he poó ni.” Naʻá ku ʻamanaki ʻoku ʻi ha tuʻunga lelei ange hotau kāingalotú, ka naʻá ne fakamahinoʻi mai ko ha tokolahi ʻi he konga ko ia ʻo e fonuá ʻoku nau fepaki mo e ngaahi faingataʻa tatau. ʻI he pongipongi hono hokó, lolotonga ʻemau fakataha Sāpaté, mo ʻeku toki ʻiloʻi honau tūkungá, naʻe toe ongo ange kiate au siʻonau fofonga malimalí mo e loto-houngaʻiá.

Semipia

ʻI heʻema fononga ki ha fakataha Sāpate, naʻá ku fakatokangaʻi mo e palesiteni fakasiteikí ha ongomātuʻa ʻokú na luelue ʻi he halá mo ha kiʻi pēpē mo ha ongo kiʻi fānau iiki. Naʻá ma tuʻu ke fakaheka kinautolu. Naʻa nau ʻohovale mo fiefia. ʻI he taimi naʻá ku ʻeke ai pe ko e hā ʻa e mamaʻo ʻo ʻenau lue ki he ʻapisiasí, naʻe tali mai ʻe he tamaí ʻe feʻunga mo ha miniti ʻe 45 ki he houa ʻe taha, fakatatau pē ki he vave e laka ʻa e ongo kiʻi tamaikí. Naʻa nau fai ʻa e fonongá ni ki ai mo foki mai, ʻi he Sāpate kotoa, ʻo ʻikai lāunga—kae fofonga malimali pē mo e loto-houngaʻia.

Malauī

Kimuʻa ʻi ha konifelenisi fakasiteiki ʻi ha Sāpate ʻe taha, naʻá ku ʻaʻahi ki ha kolo ʻe ua ʻo e siasí naʻa nau fakaʻaongaʻi ha ʻapiako ʻo e puleʻangá ko ha falelotu. Naʻá ku ʻohovale ʻi he tuʻunga masivesiva mo fakaʻofa ʻo e ngaahi falé, he naʻa mo e ngaahi naunau tefitó naʻe ʻikai maʻu ai. ʻI heʻeku feʻiloaki mo ha niʻihi ʻo e kāingalotu aí, naʻá ku mateuteu ke kole fakamolemole ʻi he ngaahi tuʻunga taʻe-feʻunga honau falelotú, ka naʻa nau fiefia pē ke maʻu ha feituʻu ofi ke fakataha ai, ʻo ʻikai toe fuʻu lue-lalo mamaʻo. Ko e meʻa tatau ai pē, naʻe ʻikai ha lāunga— ka ko e ngaahi fofonga malimali pē mo e loto-houngaʻia.

Simipāpuē

Hili ha ako fakatakimuʻa ʻi ha ʻaho Tokonaki, naʻá ma ō mo e palesiteni fakasiteikí ki ha lotu Sāpate naʻe fai ʻi ha fale totongi. Naʻe kau mai ki ai ha kakai ʻe toko 240. Pea fakafeʻiloaki leva ʻe he pīsopé ha kau mēmipa foʻou ʻe toko 10 naʻe papitaiso ʻi he uike ko iá. Naʻe mafola ʻa e haʻofangá ʻi ha kiʻi loki ʻe ua, mo ha kau mēmipa ʻe niʻihi naʻa nau tangutu ʻi tuʻa, ʻo mamata mai ʻi he ngaahi matapā sioʻatá mo e ngaahi matapaá, ki he fakatahá. Naʻe ʻikai ha lāunga—ka ko e ngaahi fofonga malimali pē mo e loto-houngaʻia.

Lesoto

Naʻá ku ʻaʻahi ki he kiʻi fonua fakaʻofoʻofá ni, ʻoku toe ʻiloa “ko e puleʻanga ʻi he moʻungá,” ke vakai ki ha vahefonua ʻo e Siasí ʻi heʻenau teuteu ke hoko ko ha siteikí. Hili ha ngaahi fakataha ʻi he Tokonakí, naʻá ku maʻulotu ʻi he Sāpaté ʻi ha taha ʻo e ngaahi koló, ʻi ha fale totongi. Naʻe hake ʻa e loki sākalamēnití, pea tuʻu ʻa e kakaí ʻi tuʻa ʻi he matapaá ke kau mai. Naʻá ku talaange ki he palesiteni fakakoló naʻá ne fiemaʻu ha fale lahi ange. Naʻá ku ʻohovale, heʻene fakahoko mai ko ha vaheua pē ʻeni ʻene kāingalotú. Ko e vaeua ʻe tahá te nau toki omi ki he houalotu sākalamēniti hono uá ʻi he hili ʻa e houa hono uá. Ko e meʻa tatau ai pē, naʻe ʻikai ha lāunga—ka ko e ngaahi fofonga malimali pē mo e loto-houngaʻia.

Naʻá ku toki foki ki Lesoto kimui ange tupu ʻi ha fepaki fakatuʻutāmaki naʻe kau ai ha niʻihi tokolahi ʻo hotau toʻu tupú, naʻe ʻosi lave kimuʻa ki ai ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni. ʻI he taimi naʻá ku ʻaʻahi ai ki he ngaahi fāmilí mo e kau takí, naʻá ku ʻamanaki ki ha ongoʻi mamahi. Ka, naʻá ku fetaulaki mo ha Kāingalotu mālohi mo vilitaki naʻa nau fekuki mo e tūkungá ʻi ha founga fakatuʻamelie mo langaki moʻui.

Mofo ʻAnisa Niku

Naʻe fakamatalaʻi lelei ia ʻe Mofo ʻAnisa Niku, taʻu 14, ko ha taha ʻi he laʻitā ko ʻení ʻa ia naʻe hao moʻui mei he fakatuʻutāmakí, ʻi heʻene lea pē ʻaʻana: “Falala kia Sīsū pea sio maʻu pē kiate Ia, he te ke maʻu ʻiate Ia ʻa e nongá, pea te Ne tokoni atu ʻi hono fakamoʻui koé.”

Ko ha sīpinga pē ʻeni ʻe niʻihi ʻoku tau lava ai ʻo ʻilo ʻenau fakakaukau fakatuʻamelié he ʻoku fakatefito ʻenau moʻuí ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku nau ʻilo ʻa e feituʻu ke maʻu ai ʻa e tokoní mo e ʻamanaki leleí.

Ko e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí

Ko e hā ʻoku lava ai ʻa e Fakamoʻuí ʻo tokoniʻi kinautolu mo kitautolu ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ʻo ʻetau moʻuí? ʻE lava ke maʻu ʻa e talí ʻi he folofolá:

“Pea te ne hāʻele atu ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē. …

“… Pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke fonu ʻa hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, … koeʻuhí ke ne ʻafioʻi … ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.”

Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinaá, ʻoku ʻikai ha mamahi fakaesino, mamahi fakaeloto, pe vaivai ʻoku tau aʻusia ʻoku taʻe-ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí. “Te tau lava ʻo kaila ʻi ha momeniti ʻo e faingataʻá, ʻʻOku ʻikai mahino ki ha taha [e meʻa ʻoku ou fouá]. …’ Mahalo, ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe ha taha. Ka ʻoku ʻafioʻi mo tokaimaʻananga ia ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá.” Pea ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí “he naʻá Ne ʻuluaki ongoʻi mo fuesia ʻetau ngaahi kavengá pea tau toki ongoʻi ia.”

Te u fakaʻosi ʻaki ʻeku fakamoʻoni ki he ngaahi folofola ʻa Kalaisi ʻi he Mātiu 11.

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.”

Hangē tofu pē ko e Kāingalotu ʻi ʻAfiliká, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e talaʻofa ko ʻení. ʻOku moʻoni ia ʻi ai, pea ʻoku moʻoni ia ʻi he potu kotoa pē. ʻOku ou fakamoʻoni ki heni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.