Konifelenisi Lahi
ʻOku Fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne Ngāué
Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2025


14:55

ʻOku Fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne Ngāué

ʻI hono fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué, ʻoku totonu ke tau ʻofa, lehilehiʻi, mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku nau tali ʻEne ongoongoleleí.

Naʻe kamataʻi ʻe Sālesi Tīkeni ʻene nōvolo ʻiloa ko e The Tale of Two Cities ʻaki ʻa e fakakaukau “Ko e lelei taha ia ʻo e ngaahi kuongá; ko e kovi taha ia ʻo e ngaahi kuongá.” ʻI he fakakaukaú ni, ʻoku hoko moʻoni ʻeni ʻi hotau kuongá.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga faingataʻa ʻoku “moveuveu [ai] ʻa e māmaní kotoa pē.” Ko e naʻinaʻi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ke tau hoko ko e kau faʻa fakalelei ʻi heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe fakamamafaʻi lelei ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻi he pongopongí ni. Ko ha konga mahuʻinga ʻeni ʻo hono tanumaki ʻo e uouangatahá, melinó mo e fakamoʻuí ki he “kovi taha ʻo e ngaahi kuongá.”

ʻOku tau moʻui foki ʻi he “lelei taha ʻo e ngaahi kuongá,” ʻa ia te u fakamamafa aí. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, ʻi he talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, vahe 1, ko e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻe “malanga ʻaki … [ia] ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.” ʻOku fakavaveʻi moʻoni ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué ʻi hotau kuongá. ʻOku totonu ke tau houngaʻia moʻoni ʻi he fakavaveʻí, ʻa ia naʻe hoko pea ʻoku lolotonga hoko neongo ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku monūʻia ai ʻa e kau muimui ʻo e ʻEikí ke fanongo ki Hono leʻó mo tali ia ʻi he loto mo e ʻatamai tauʻatāina. ʻOku maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia ʻoku moʻui līʻoa ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi fekaú, ha taumuʻa mo ha nonga fakataautaha.

ʻI ha ngaahi taimi kehekehe ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, kuo tupu ʻo tokolahi ʻaupito ʻa kinautolu kuo hū ki he hala ʻo e fuakavá. Naʻe hoko ha taimi pehē ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 1837 mo e 1850. Naʻe ngāue fakafaifekau ha niʻihi ʻo e kau fuofua ʻAposetolo ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí ʻi he Puleʻanga Pilitāniá. Naʻe kau mai ha kau lauiafe ki he Siasí mei he ngaahi misiona ko ʻení, pea ʻi he 1850 naʻe tokolahi ange ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí naʻe nofo ʻi Pilitāniá ʻi he ʻIunaiteti Siteití. ʻI he taimi ko iá, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotu ko ʻení ke nau tānaki fakataha ki ʻIutā. Naʻe tokolahi ʻaupito ʻa e kau hikifonua maí, pea naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻe faitokonia ʻe he ngaahi nō naʻe ʻomi ʻe he Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻumaʻú.

ʻOku ou saiʻia ʻi he fakamatala ʻo e tūʻuta ki he Teleʻa Sōlekí ha kau papi ului tokolahi mei ʻIngilani mo Uēlesi ʻi he 1852. Naʻe fetaulaki ʻa e kulupú mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he hūʻanga ʻo e Teleʻa Hikifonuá ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e kau Ifi Palasa ʻa Kapiteni Pití. Naʻe fakamatalaʻi kinautolu ʻe he Deseret News ko ha kau tā meʻa ʻo ha “kau pilikimi [kau ai] ha houʻeiki fafine mo e fānau, ʻa ia naʻa nau lue lalo, velahia ʻi he laʻaá, fepalekina ʻe he matangí; kae ʻikai tuka, ʻa ia naʻe fakahā mahinongofua ʻe honau fofonga fiefia mo nēkeneká.”

ʻI heʻenau “fakalaka atu ʻi he Tuʻuʻanga ʻo e Temipalé, naʻe fakatahataha mai ha kau tangata, houʻeiki fafine, mo ha fānau ʻe lauiafe, mei ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e koló, ke kau fakataha ʻi he talitali lelei ʻi he fakalāngilangi mo e fiefiá.” Naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ha lea kiate kinautolu: “ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí. … Kuo mau lotua maʻu ai pē kimoutolu; kuo fai ha ngaahi lotu ʻe lauafe maʻamoutolu, ʻi he ʻaho ki he ʻaho, kiate Ia kuó Ne fekauʻi kitautolu ke tānaki ʻa ʻIsileli, fakahaofi e fānau ʻa e tangatá ʻaki hono malanga ʻaki ʻo e ongoongoleleí, pea teuteuʻi ʻa kinautolu ki he hāʻele mai ʻa e Mīsaiá.”

ʻI he laumālie ʻo e meʻa fakafiefia ko iá, tuku muʻa ke u toe fakapapauʻi atu ki he kau ului foʻou kotoa pē mo kinautolu ʻoku foki mai ki he Siasi ʻo e ʻEikí: ʻOku mau ʻofa atu; ʻoku mau fiemaʻu kimoutolu; ʻoku fiemaʻu kimoutolu ʻe he ʻEikí. Mahalo he ʻikai ke mau talitali ʻaki koe ha kau laka ifi palasa, ka ʻoku mau lotua ke ʻiate koe ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ʻi hoʻo feinga ke fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻa ia ʻoku fakatau ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.

ʻOku ʻi ai ha fakamoʻoni mahino ʻoku tupulaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻi hotau kuongá. ʻI he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo ʻi ai ha tupulaki fakaofo ʻi he fakauluí. ʻI he māhina ʻe 36 kuohilí, kuo kau ai ha kau papi ului ʻe meimei toko 900,000 ki he Siasí. ʻOku fakafuofua ko e kau papi ului ko ʻení ko e peseti pē ia ʻe 5 ʻo e kāingalotu fakakātoa ʻo e Siasí. ʻOku mau talitali lelei ʻa e kāingalotu foʻoú mo fakahoungaʻi moʻoni ʻa e hala kuo mou filí.

ʻOku laka hake ʻa e kau papi ului ko ʻeni ʻe toko 900,000 ʻi he māhina ʻe 36 kuohilí ʻi he tokolahi fakakātoa ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi hono taʻu 110 ʻi he 1940, ʻa ia naʻe toko 860,000 tupu ʻa e kāingalotú. Ko e taʻu ʻeni naʻe fāʻeleʻi ai au, pehē kia ʻEletā Sefilī R. Hōlani pea mo ʻEletā Tieta F. ʻUkitofá.

ʻOku haʻu ʻa e kau papi ului foʻou ko ʻení mei he tapa kotoa pē ʻo e māmaní. ʻI he ʻuluaki māhina ʻe ono ʻo e taʻu ní, kuo laka hake ʻi he pēseti ʻe 20 ʻa e fakauluí ʻi he taʻu kimuʻá ʻi ʻIulope, ʻAfilika, ʻĒsia, Pasifikí, mo ʻAmelika Latina. Kuo tau mātā ʻi he ʻIunaiteti Siteití ha tupu peseti ʻe 17. ʻOku hokohoko atu ʻa e ngaʻunu ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi ha ngaahi founga mālohi. Ko e ngaahi mataʻifika tupulaki ko ʻení ko ha fakamoʻoni mahino ia ʻoku ongo ki he ngaahi lotó ʻa e ongoongoleleí pea liliu ai ʻa e moʻuí ʻi he feituʻu kotoa pē.

ʻI hotau kuongá ni, ʻoku ʻikai ke toe fakatahataha ʻa e kau papi ului pelepelengesi ko ʻení ki ha feituʻu ʻe taha. Koeʻuhí ko e tui mo e moʻui fakatapui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku lava ai ke maʻu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ke poupouʻi ʻa e ngaahi haʻofangá—fakataha mo hono langa ʻo e ngaahi falelotú mo e temipalé—ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa. ʻI he ngaahi kī mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻomaí, ʻoku lava leva ke maʻu atu ʻa e ngaahi ouau fakamoʻuí ʻi he konga lahi ʻo e māmaní.

Neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku tau nofo aí, ka ʻoku fiemaʻu ke talitali lelei ʻe he kāingalotu lolotongá ha kāingalotu foʻou ʻe laukilu ʻo hangē ko ia naʻa tau fai ki he Kāingalotu ʻIngilani mo Uēlesi naʻá ku fakamatalaʻi mei hotau hisitōlia ʻi he kamataʻangá. Naʻá ku saiʻia ʻi he lea ʻa ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻi he fakataha ko ʻení ʻa ia naʻá ne akoʻi ai kitautolu ʻoku ʻikai totonu ke tuenoa fakaeloto pe fakalaumālie ha taha.

Ko hotau fatongia toputapú ke tali mo talitali lelei ʻa e kāingalotu foʻoú mo foki maí. ʻI hono fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué, ʻoku totonu ke tau ʻofa, lehilehiʻi, mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku nau tali ʻEne ongoongoleleí. Te tau lava ʻo tokoni ke langa ha kakai ʻo Saione, ʻa ia ʻoku tau “loto-taha pē mo fakakaukau taha, pea [nofo] ʻi he māʻoniʻoni.” Ke hoko ʻo taha mo e ʻEikí, kuo pau ke tau taha ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. ʻOku maʻu ʻe he kāingalotu kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau ʻaho papitaisó, ha fatongia ke talitali lelei ʻa e niʻihi kehé.

Ko ʻeku faleʻi ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke tau talitali loto-māfana ʻa e kakai fili mo mahuʻinga ko ʻeni kuo nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻoku fiemaʻu ʻe ha tokotaha papi ului “ha kaungāmeʻa, ha fatongia, pea tanumaki ʻaki ‘ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá’ (Molonai 6:4).” Te tau lava ʻo hoko ko e ngaahi kaungāmeʻa ʻo fakapapauʻi ki he kau papi ului ko ʻení ʻoku totonu ke nau ʻi ai kae ʻikai ko ha kau fakaafe pē. Te tau lava ʻo tokoni ke mahino kiate kinautolu ko e kau ākonga kinautolu ʻa Sīsū Kalaisi ʻa ia te nau lava ʻo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé mo tali ʻa e ngaahi uiuiʻi ke ngāué. ʻOku totonu ke fakakaukau e kau papi ului kei talavoú ke nau ngāue fakafaifekau taimi kakato. ʻOku totonu ke fakapapauʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ke moʻui faka-Kalaisi.

ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau kau ki he Siasí ʻi ha feilaulau fakataautaha lahi pea nau fuʻu fiemaʻu moʻoni e ʻofa mo e poupou ʻa honau kaungā-Kāingalotú.

Kiate kimoutolu ʻoku foʻou pe toe maʻu ha tuí [ki he Siasí], ʻoku ʻi ai ha ngaahi faingataʻa te mou ala fehangahangai mo ia. Ke ke faʻa kātaki. Kuo akoʻi atu ʻe he kau faifekaú ʻa e tokāteline mahuʻingá mo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e puleʻangá, ʻa ia ʻoku ʻoatu ʻi he folofolá pea ʻi he Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí.

ʻOku mahuʻinga hono maʻu ʻo e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá pea mo hono moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fekaú. Tokanga taha ki he ngaahi fuakava ʻoku fiemaʻu ki he hakeakiʻí. ʻOku fakafaingamālieʻi ʻe he ongoongoleleí ʻa e hakeakiʻí, ʻa ia ʻoku fiemaʻu ki ai hono fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtuá. ʻOku fai ʻi he temipalé ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau fakahokó, tuku kehe pē ʻa e papitaisó, hilifakinimá, mo hono foaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí maʻá e houʻeiki tangatá. ʻOku toki fakahoko pē ʻa e ngaahi ouau fakamoʻui takitaha ko ʻení maʻá e kau pekiá ʻi he temipalé. ʻOku totonu ke hoko ʻa hono teuteuʻi koe ki he temipalé ko ha taumuʻa ia ʻi he taimí ni.

Te ke ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiló. Ko e ʻilo ki he ongoongoleleí ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia ʻoku maʻu ʻi he fakalau ʻa e taimí, ka ʻoku ʻikai ko ha ouau fakamoʻui ia. Ko e ongoongoleleí ʻoku ʻikai ko ha siviʻi ia ʻo e ʻiló. Ka neongo ia, hangē ko ia kuo palōmesi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻI hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa peé, ʻe toe lelei ange ai hoʻo fai tuʻutuʻuní ʻi he ʻaho kotoa pē. … ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó, ʻe fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí, pea te ke maʻu e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo e tataki ki hoʻo moʻuí.”

ʻIkai ngata aí, ʻoku liliu ʻi he taʻu takitaha ʻa e naunau fakalēsoni ʻa e Siasí ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Sāpaté, ʻoku kau ai ʻa e Fuakava Motuʻá, Fuakava Foʻoú, Tohi ʻa Molomoná, pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻI he fakalau ʻa e taimí te ke ongoʻi loto-falala ange ʻi he tupulaki hoʻo ʻilo ki he ongoongoleleí. ʻE hanga ʻe hono ako maʻu pē ʻo e folofolá ʻo tāpuekina mo fakatupulaki hoʻo moʻuí ʻaki hono fakaloloto hoʻo ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko hono ako ʻo e tokāteline haohaoa ʻa Sīsū Kalaisí ko ha meʻa ia ʻoku fai ʻi hono kotoa ʻo e moʻuí, ʻi he fakatou mahino ʻa e tokāteliné mo e moʻui faka-Kalaisí. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi fuakava mahuʻingá ha faʻunga ʻoku tau fakamatalaʻi ko e hala ʻo e fuakavá. Kuo akoʻi mālohi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻe Palesiteni Nalesoni. ʻE tāpuekina ʻa e kāingalotu kotoa pē, tautautefito ki he niʻihi foʻou mo foki maí, ʻi heʻenau ako mo ohi mai ʻene ngaahi pōpoaki fakaepalōfita fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá mo e hala ʻo e fuakavá.

Kapau te ke fokotuʻu ha taumuʻa ke ke maʻu ʻi he moʻui taau ʻa e fuakava takitaha ʻoku fiemaʻu ki he hakeakiʻí, te ke ʻi he hala ʻoku fakatau ki he puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku totonu ke tukutaha ʻetau tokangá ki he temipalé pea mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fuakavá ʻoku ʻatā ia ki he tokotaha fakafoʻituitui takitaha. ʻOku kau ʻi ha fuakava ʻe taha, ʻa e mali taʻengatá, ʻa hono fakatahaʻi hoʻo ngaahi ngāué mo ho hoá. ʻOku totonu ko ʻetau taumuʻá ke kumi ʻa e hoa taʻengata ko iá.

Neongo ia, ʻoua naʻá ke loto-foʻi kapau ʻoku ʻikai malava ʻa e mali taʻengatá ʻi he taimí ni. Kuo akoʻi ʻe he kau palōfitá he ʻikai taʻofi ha tāpuaki mei he kāingalotu faivelenga ʻoku nau tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Naʻe pehē ʻe ha palōfita ʻe taha ʻo e Tohi ʻa Molomoná, Tuʻi ko Penisimaní: “[Ko] kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá … ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, … pea kapau te nau … faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá … [te] nau nofo mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga.”

Te ke ʻiloʻi ai, kapau kuo teʻeki ai ke ke ʻilo, ʻoku ʻikai haohaoa ʻa e kāingalotú. ʻOku fakamahino ʻe he tokāteline kuo fakahā maí te tau fai ha ngaahi fehalaaki ʻi heʻetau moʻui ʻi he māmaní. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani taʻehaohaoa mo hinga, kae ʻikai ko ha maama fakasilesitiale. Ko e moʻuí ni ko ha taimi ia ʻo e siviʻi, mo ha ngaahi faingamālie taʻetūkua ke fakatomala mo fakahaaʻi ai kitautolu.

ʻOku tau ongoʻi taʻefeʻunga kotoa pē ʻi heʻetau feinga ke hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe Heʻene Fakaleleí ke tau fakatomala fakaʻaho ʻi heʻetau tōnounoú. Hangē ko ia naʻe pehē ʻe Nīfai, ko ha palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná: “Kuo pau ke [tau] vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”

ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi faingataʻa ʻo hotau kuongá, kuo pau ke tau manatuʻi naʻe moʻui ʻa e Fakamoʻuí lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní ʻi ha ngaahi taimi faingataʻa mo fakamamahi. Naʻe ʻikai ke ne tokanga ki he ngaahi faingataʻa fakapolitikale ʻo e ʻahó; naʻe tokanga ia ki he haohaoa ʻa e Kāingalotú.

Kuo teʻeki ai ha taimi ʻe faingofua ai ʻa e muimui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne tokāteliné mo e ngaahi akonakí ʻi ha māmani ʻoku moveuveu maʻu pē. Naʻe ʻikai faingofua ia ki he Fakamoʻuí ʻi he māmani faingataʻa lolotonga ʻEne fononga fakamatelié, naʻe ʻikai ke faingofua ki he kau taki mo e kau mēmipa ʻi he kamataʻangá, pea ʻoku ʻikai faingofua ia kiate kitautolu. Ko e meʻa mālié ʻoku ʻi ai hotau kau palōfita moʻui ke ʻomi ʻa e fakahinohino ʻoku tau fiemaʻu pau ʻi hotau kuongá. ʻE hokohoko atu ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻa e tukufakaholo fakalaumālie mālohi ko iá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku taʻengata mo moʻoni ʻa e tokāteline ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoni fakapapau ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi, pea koeʻuhi ko ʻEne Fakaleleí, te tau lava ai ʻo fakataha mo Ia. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.