Konifelenisi Lahi
Ko e Huafa ʻa ia ʻOku Ui ʻAki ʻA Kimoutolú
Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2025


11:1

Ko e Huafa ʻa ia ʻOku Ui ʻAki ʻA Kimoutolú

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke ui ʻaki ʻa e huafa ʻo Kalaisí?

Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kapau naʻe folofola fakahangatonu mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu, ko e ʻuluaki meʻa te Ne fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kitautolú ko hotau tuʻunga totonú: ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, ko e fānau ʻo e fuakava, ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi. Ko ha toe faʻahinga hingoa pē, te ne tukuhifo kitautolu.

Naʻá ku ʻilo tonu ʻeni ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe hoku foha lahí ʻe ne ʻuluaki telefoní. Naʻá ne kamata fakahū, ʻi he fiefia lahi, ʻa e ngaahi hingoa ʻo hono fāmilí mo e kaungāmeʻá ki ai. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku fakatokangaʻi naʻe tā mai ʻene faʻeé. Naʻe ʻasi ʻi he telefoní ʻa e “Faʻē.” Ko ha fili tonu mo fakaʻeiʻeiki ia—pea te u pehē, ko ha fakaʻilonga ia ʻo e fakaʻapaʻapa ki he mātuʻa lelei ange ʻi homau ʻapí. Naʻe fakanatula pē ʻeku fieʻiló. Ko e hā nai ʻa e hingoa kuó ne ʻai maʻakú?

Naʻá ku vakai hifo ki heʻene lisí, mo fakakaukau kapau naʻe “Faʻē” ʻa Uenitī, pau pē ʻoku ou “Tamai” au. ʻIkai ʻi ai ia. Naʻá ku kumi ʻa e “Tetí.” Kei hala pē. Naʻe mafuli ʻeku fieʻiló ʻo kiʻi hohaʻa. “ʻOkú ne ui au ko ‘Koli’?” ʻIkai. Ko ʻeku ʻaliaki fakaʻosí, naʻá ku fakakaukau, “Ko e kau vaʻinga soka kimautolu—mahalo ʻokú ne ui au ko ‘Pelē.’” Ko e siʻi fakaʻamú pē ia. Fāifai, peá u tā ki heʻene fiká, pea ʻasi mai ʻa e foʻi lea ʻe tolu ʻi heʻene telefoní: “ʻIkai ko Faʻē”!

Kāinga, ko e hā ʻa e hingoa ʻoku ui ʻaki kimoutolú?

Naʻe ui ʻaki ʻe Sīsū hono kau muimuí ha ngaahi hingoa lahi: Kau ākonga. Ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. Fānau ʻa e kau palōfitá. Fanga sipi. Kāinga. Ko e maama ʻo māmaní. Kau māʻoniʻoní. ʻOku ʻi he ngaahi hingoá ni takitaha ha mahuʻinga taʻengata mo fakamamafaʻi ha vā fetuʻutaki fakafoʻituitui mo e Fakamoʻuí.

Ka ʻi he ngaahi hingoá ni, ʻoku mahulu hake ai ʻa e taha ʻi he toengá—ko e huafa ʻo Kalaisí. Naʻe akoʻi mālohi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

“ʻOku ʻikai ke ʻi ai mo ha toe huafa kehe kuo foaki ʻa ia ʻe maʻu ai ʻa e fakamoʻuí; ko ia, ʻoku ou fakaʻamu ke mou toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí. …

“Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻilonga ia ʻokú ne fai ʻení, te ne maʻu ha nofoʻanga ʻo e nāunau ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí he te ne ʻilo ʻa e hingoa ʻoku ui ʻaki iá; he ʻe ui ʻaki ia ʻa e huafa ʻo Kalaisí.”

Ko kinautolu ʻoku nau toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí ʻoku nau hoko ko ʻEne kau ākonga mo e kau fakamoʻoni. ʻOku tau lau ʻi he tohi ʻa Ngāué, hili ʻa e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe fekauʻi ha kau fakamoʻoni naʻe fili ke fakamoʻoni ko hai pē ʻe tui kia Sīsuú, naʻe papitaiso, peá ne maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá. Ko kinautolu naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi ouau toputapú ni ʻo faʻa fakataha mo e Siasí, naʻa nau hoko ko e kau ākonga, pea naʻe ui ko e kau Kalisitiane. ʻOku toe fakamatalaʻi foki ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kakai tui kia Kalaisí ko e kau Kalisitiane pea ko e kakai fuakavá “ko e fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha, pea mo hono ngaahi ʻofefine.”

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke ui ʻaki ʻa e huafa ʻo Kalaisí? ʻOku ʻuhinga ia ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá, manatu maʻu ai pē kiate Ia, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, mo “loto ke … tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē.” ʻOku ʻuhinga ia ke tuʻu fakataha mo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻi heʻenau ʻoatu ʻa e pōpoaki ʻa Kalaisí—fakataha mo hono tokāteliné, ngaahi fuakavá, mo e ngaahi ouaú—ki he funga ʻo māmaní. ʻOku toe ʻuhinga foki ia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé mo tokoni ke huʻi atu ʻa e faingataʻá, ke hoko ko ha maama, pea ke ʻomi ha ʻamanaki lelei ʻia Kalaisi ki he kakai kotoa pē. ʻOku moʻoni, ko ha faifeinga ʻeni ʻi he moʻuí kotoa. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ʻoku ʻikai aʻu ha tangata ki he tuʻunga ko ʻení ʻi ha vahaʻa taimi nounou pē.”

Koeʻuhí ʻoku fiemaʻu ha taimi lahi mo e ngāue ki he fononga ʻi he tuʻunga faka-ākongá ʻo fakatupulaki “[ʻi he] ʻotu lea ki he ʻotu lea, [ʻi he] akonaki ki he akonaki,” ʻoku faingofua ke hē ʻi he ngaahi hingoa ʻoku ʻomai ʻe he māmaní kiate kitautolú. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi meʻá ni ha mahuʻinga fakataimi pē pea ʻe ʻikai ke nau teitei feʻunga ʻiate kinautolu pē. Ko e huhuʻí mo e ngaahi meʻa ʻo ʻitānití ʻoku toki “fou mai [ia] ʻo tuʻunga ʻi he Mīsaia Māʻoniʻoní.” ʻI heʻene peheé, ʻoku fakatou taimi tonu mo fakapotopoto leva ʻa e faleʻi fakapalōfita ke fakamuʻomuʻa ʻa e tuʻunga fakaākongá, tautautefito ʻi he kuonga hulufau ko ʻeni ʻo e feʻauʻauhi ʻa e ngaahi leʻó mo e ivi tākiekiná. Ko e uho ʻeni ʻo e faleʻi ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he taimi naʻe folofola ai, “ʻOku ou fakaʻamu ke mou manatu ke tauhi maʻu ʻa e huafa [ʻo Kalaisí] ʻo tohi maʻu ai pē ʻi homou lotó, … ke mou fanongo pea ʻiloʻi ʻa e leʻo ʻo ia ʻe ui ʻaki ʻa kimoutolú, kae ʻumaʻā foki, mo e huafa ʻa ia ʻe ui ʻaki ʻa kimoutolú.”

Mātini Kasinā

Kuó u sio tonu ʻi he meʻá ni ʻi hoku fāmilí. Naʻe liliu fakaʻaufuli ʻeku kui ua ko Mātini Kesinaá tuʻunga ʻi he tali ʻe ha palesiteni fakakolo loto-fakatōkilalo e ui ʻa e Fakamoʻuí. ʻI he 1909 ʻi Siamane, naʻe faingataʻa pea matuʻaki siʻisiʻi ʻa e paʻangá. Naʻe ngāue ʻa Mātini ko ha tokotaha kasa ʻi ha fale ngāue ngaohiʻanga paipa. ʻI heʻene fakamatalá, naʻe fakaiku ʻa e meimei ʻaho vahe kotoa ki he konā, ifi tapaka, mo e fakatau kava mālohi ʻi he fale kavá. Naʻe fāifai pea fakatokanga ange hono uaifí kapau he ʻikai liliu, ʻe ʻalu ia.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe fetaulaki ʻa Mātini mo hano kaungā ngāue ʻi he hala ki he fale kavá naʻá ne toʻo ha tohitufa manusinusi. Naʻá ne maʻu ia ʻi he halá peá ne talaange kia Mātini naʻá ne maʻu ha ongoʻi makehe hili ʻene lau ʻa e kiʻi tohitufá ʻa ia naʻe fakahingoa ko e Was wissen Sie von den Mormonen?, pe Ko e Hā ʻOkú Ke ʻIlo Fekauʻaki mo e Māmongá? ʻOku ou fakapapauʻi kuo liliu ʻa e hingoa ko iá.

Naʻe mahino feʻunga ʻa e tuʻasila naʻe sitapaʻi ʻi muí, ke lava ʻo lau ʻa e feituʻu naʻe ʻi ai ʻa e siasí. Naʻe mamaʻo ʻa e falelotú, ka naʻe ongo kiate kinaua ʻa e meʻa naʻá na laú peá na pehē ke na heka lēlue ʻi he Sāpate ko iá ke vakaiʻi. ʻI heʻena aʻu atú, naʻá na ʻilo ai ta ko e tuʻasilá naʻe ʻikai ko e falelotu ia naʻá na ʻamanaki ki aí, ka ko e feituʻu faiʻanga putu ia. Naʻe kiʻi momou ʻa Mātini—he ko hono moʻoní, naʻe ongo kehe ʻa e lotu ʻi ha feituʻu faiʻanga putú.

Ka ʻi he fungavaka ki ʻolungá, ʻi ha holo naʻe totongi, naʻá na ʻilo ai ha kiʻi kulupu Kāingalotu. Naʻe fakaafeʻi kinaua ʻe ha tangata ki ha houalotu fakamoʻoni. Naʻe ongo kia Mātini ʻa e Laumālié peá ne mālieʻia moʻoni ʻi he ʻū fakamoʻoni nounou mo fakamātoató ʻo ne fai ai ʻene fakamoʻoní. Pea ʻi aí, ʻi he potu taʻeʻamanekina ko iá, naʻá ne pehē ai kuó ne ʻosi ʻilo kuo pau ʻoku moʻoní.

Hili iá, naʻe fakafeʻiloaki ange kiate kinaua ʻa e tangatá ko e palesiteni fakakoló ia peá ne ʻeke ange pe te na toe haʻu. Naʻe fakamatala ange ʻe Mātini naʻá ne nofo ʻi ha feituʻu naʻe fuʻu mamaʻo pea ʻikai feʻunga ʻene paʻangá ki he fefonongaʻaki fakauiké. Naʻe pehē ange pē ʻa e palesiteni fakakoló, “Muimui mai.”

Naʻa nau lue ʻi ha mamaʻo siʻi pē ki ha fale ngāue ofi mai ʻa ia naʻe ngāue ai ʻa e kaungāmeʻa ʻo e palesiteni fakakoló. Hili haʻanau kiʻi talanoa nounou, naʻe foaki fakatouʻosi kia Mātini mo hono kaungāmeʻá haʻana ngāue. Pea taki leva kinaua ʻe he palesiteni fakakoló ki ha fale nofoʻanga ʻo taʻofi ha nofoʻanga maʻa hona ongo fāmilí.

Naʻe hoko kātoa ʻeni ʻi ha houa pē ʻe ua. Naʻe hiki atu leva ʻa e fāmili ʻo Mātiní ʻi he uike hono hokó. Hili ʻa e māhina ʻe ono mei ai, naʻa nau papitaiso. Ko e tangata naʻe ʻiloa ko ha taha konā maumau-taimí kuo ʻiloa ia ko ha faifekau līʻoa ʻi heʻene tui fakalotu foʻoú ʻo aʻu ki hono kamata ui ia ʻe he kakai ʻi he koló, “ko e taulaʻeiki,” kae mahalo naʻe ʻikai ko ha fai ʻi he fakamātoato.

Fekauʻaki mo e palesiteni fakakoló, he ʻikai ke u lava ʻo tala atu hono hingoá—kuo mātangalo ia ʻi heʻene fuʻu fuoloá. Ka ʻoku ou ui ia ko ha ākonga, ko ha ʻamipasitoa, Kalisitiane, Samaletani lelei, mo ha kaungāmeʻa. ʻOku kei ongona pē hono ivi tākiekiná ʻi he ʻosi atu ʻa e taʻu ʻe 116, pea ʻoku ou tuʻu ʻi he funga uma ʻo hono tuʻunga fakaākongá.

Ongo Kasinaá ʻi he temipalé

ʻOku ʻi ai ha lea ʻoku pehē te ke lava ʻo lau ʻa e lahi ʻo e ngaahi tenga ʻi ha foʻi ʻāpele, ka he ʻikai ke ke lava ʻo lau ʻa e lahi ʻo e foʻi ʻāpele ʻe maʻu mei he foʻi tenga ʻe tahá. Ko e tenga naʻe tō ʻe he palesiteni fakakoló kuó ne fua mai ʻaki ha fua taʻe-faʻalaua. Naʻe ʻikai haʻane laveʻiloa ʻe ʻosi ha taʻu ʻe 48, ʻe silaʻi ha ngaahi toʻu tangata ʻi he fāmili ʻo Mātiní he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí, ʻi he Temipale Bern Switzerland.

Mahalo ko e ʻū malanga maʻongoʻonga tahá, ʻa ia ʻoku ʻikai ke tau teitei fanongoá ka ʻoku tau mamata fakalongolongo ki aí, ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ngāue anga fakatōkilalo ʻoku fakatokangaʻi ʻi he moʻui ʻa e kakai angamahení, ʻa ia ʻoku nau feinga ke tatau mo Sīsuú, ʻo feʻaluaki holo ʻi he ngāue leleí. Ko e meʻa naʻe fai ʻe he palesiteni fakakolo angaʻofá ni naʻe ʻikai ko ha konga ia ʻo ha lisi ngāue ke vakaiʻi. Naʻá ne moʻui ʻaki pē ʻa e ongoongoleleí hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he tohi ʻa ʻAlamaá: “Naʻe ʻikai te nau tekeʻi ha tokotaha … naʻe fiekaia, pe naʻe fieinua, pe naʻe puke, … naʻa nau angalelei ki he kakai kotoa pē, ʻo tatau ki he lalahi mo e iiki, … ʻa e tangata mo e fefine [fakatouʻosi].” Pea, mo ha meʻa ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau taʻe-fakatokangaʻi, naʻe ʻikai ke nau tuli ha taha “pe naʻe taʻe-kau ki he siasí pe naʻe kau ki he siasí.”

ʻOku ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻoku nau toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻo hangē ko e lea ʻa Siosefa Sāmitá: “Ko e tangata [kuo] fakafonu ʻaki e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai fiemālie ia ʻi hono tāpuakiʻi ʻataʻatā pē hono fāmilí, ka ʻoku feʻaluʻaki ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo fiefia ke tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.”

Ko e founga ʻeni naʻe moʻui ai ʻa Sīsuú. Ko hono moʻoní, naʻe fuʻu lahi fau ʻa e meʻa naʻá ne faí, ʻo ʻikai lava ʻe Heʻene kau ākongá ʻo hiki kātoa ia. Naʻe lekooti ʻe he ʻAposetolo ko Sioné, “ʻOku ʻi ai mo e ngaahi meʻa kehekehe naʻe fai ʻe Sīsū, ʻa ia ka ne tohi kotoa pē, ʻoku ou mahalo ʻe meimei ʻikai hao ʻi māmani ʻa e tohi ʻa ia ʻe tohi aí.”

Tau feinga muʻa ke muimui ʻi he sīpinga ʻa Kalaisí, ʻo ngāue lelei mo ʻai ʻa e tuʻunga fakaākongá ko e meʻa ke fakamuʻomuʻa ʻi he moʻuí kotoa koeʻuhí ko e taimi kotoa pē ʻoku tau feohi ai mo e niʻihi kehé, te nau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e mālohi fakamoʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea te tau lava leva ʻo kau fakataha mo ʻeku kui tangata hono uá mo ha laui miliona kehe kuo nau talaki, hangē ko e ākonga ko ʻAniteluú, “Kuo mau ʻilo ʻa e Mīsaiá.”

ʻI hono fakaʻosí, ʻoku ʻikai ko māmani ʻokú ne puleʻi hotau tuʻungá. Ka ʻoku tala hotau tuʻunga fakaākongá ʻe he ngaahi ouau ʻoku tau maʻú, ngaahi fuakava ʻoku tau tauhí, mo e ʻofa ʻoku tau fakahaaʻi ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí ʻi he fai pē ʻa e leleí. Hangē ko ia kuo akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní, ko e fānau moʻoni kitautolu ʻa e ʻOtuá, fānau ʻo e fuakavá, ko ha kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisi.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi pea kuó ne ʻosi huhuʻi kitautolu. Ko Ia naʻe folofola, “Kuó u ui koe ʻaki ho hingoá; ʻoku ʻaʻaku koe.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.