2025
Te u Lava Fēfē ʻo Maʻu e Tokoni ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻeku Moʻuí?
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻOkatopa 2025


Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi Tali mei ha ʻAposetolo

Te u Lava Fēfē ʻo Maʻu e Tokoni ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻeku Moʻuí?

Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai e tokoni ʻa e ʻOtuá? ʻOkú Ne kei tokoniʻi nai ʻEne fānaú? Te ke lava fēfē ʻo maʻu ʻEne tokoní?

Mei ha lea ʻi ha fakataha lotu maʻá e kakai lalahi kei talavou ʻi he ʻĒlia Pasifikí mo ʻĒsiá naʻe fai ʻi he ʻaho 9 ʻo Sānuali ʻo e 2022.

ko ha tangata ʻoku lotu

Tuku muʻa ke u fai atu ha fehuʻi fehokotaki ʻe tolu:

  1. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai e tokoni ʻa e ʻOtuá?

  2. ʻOku kei tokoniʻi nai ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú?

  3. Te tau lava fēfē ʻo maʻu e maʻuʻanga mālohi fakalangi ʻo e ʻOtuá?

1. Ko e Hā ʻOku Tau Fiemaʻu Ai e Tokoni ʻa e ʻOtuá?

Kuo ongoʻi hē pe tuenoa ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻOku tau aʻusia ʻa e molé, ilifiá, tuenoá, mo e mamahí. ʻOku tau fekumi ki ha tali ki he ngaahi fehuʻi mahuʻingá. ʻOku tau fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻo ʻetau moʻuí pea tau fāinga mo e founga ke aʻusia ai ha moʻui ʻoku ʻuhingamālie mo mahuʻingá.

ʻI he ngaahi meʻá ni, ʻoku tau fiemaʻu ai e tokoni ʻa e ʻOtuá.

Ko ha ngaahi taimi foki ʻeni ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku fuʻu lahi e ngaahi kavenga mafasia ʻiate kitautolú ke fuesia toko taha ia. Ko ha ngaahi taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi fakafeʻātungia ʻoku hā ngali lahi ʻo ʻikai ke tau lava ʻo sio ki ha founga ke ikunaʻi ai kinautolu.

ʻI he ngaahi meʻá ni, ʻoku tau fiemaʻu ai e tokoni ʻa e ʻOtuá.

ʻI he ʻaho ní, ʻoku ou ʻoatu ha pōpoaki ʻo e fakapapau mo e ʻamanaki lelei.

ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá! ʻOkú Ne moʻoni! Ko ʻetau Tamaí Ia! ʻOkú Ne ʻi ai! ʻOkú Ne fanongo mai mo tali ʻa e ngaahi lotu ʻa ʻEne fānaú. ʻOku tali ʻe he ʻOtuá hoʻo lotú mo haʻakú.

Kuo fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAló, ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, ke teuteu ʻa e halá maʻatautolu, ʻokú Ne maʻu ʻa e ngaahi talí, ʻokú Ne ʻatā.

2. ʻOku Kei Tokoniʻi Nai ʻe he ʻOtuá ʻEne Fānaú?

Ko e tali nounoú ʻoku leʻolahi: ʻIo!

ʻOku anga fēfē ʻeku ʻiloʻi iá? Kuó u mātā ia! ʻOku tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku ʻunuʻunu ʻo ofi kiate Ia ʻi he tui mo e loto-haohaoá.

Tui, pea te ke ʻiloʻi. ʻE ngali faingofua ʻeni, ka ʻoku moʻoni ia.

ʻOkú ke pehē, “ʻOku ou fie tui, ka ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻa e tuí.” Peʻi maʻu ha ʻamanaki lelei—ʻamanaki ʻoku ʻafioʻi koe ʻe he ʻOtuá, ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe, pea te Ne tataki mo ueʻi fakalaumālie koe.

Ko e hā e lahi ʻo ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú?

Ko ʻEne fakamatala tonu ʻo Hono misioná—Ko Hono ʻuhingá mo e taumuʻá, “[Ko ʻEne] ngāué mo [Hono] nāunaú” (Mōsese 1:39)—ʻoku fakatefito ia ʻi hono ʻai ke tau lava ʻo moʻui mo Ia ʻi he kotoa ʻo ʻitānití pea ke hoko ko ha kau ʻea-hoko ki Hono ngeiá mo e nāunaú.

ʻOku ʻikai makatuʻunga e ngaahi tāpuaki ʻo e langí mei ho tuʻunga ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai ʻafio e ʻOtuá ki ho māʻolungá, mamafá, moʻui leleí, pe koloaʻiá. ʻOku ʻikai Haʻane momoʻi tokanga ʻe taha pe ʻokú ke nofó ʻi fē, pe ko e ākenga fakamuimuitahá koā ho valá, pe ko e tokolahi ʻo hoʻo kau muimui ʻi he Instagram.

ʻOku ʻikai mahuʻinga e ʻū meʻa ko iá ki he ʻOtuá.

ʻOku ʻafio ʻa e ʻOtuá ki ho lotó, pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi holi ho lotó.

ʻOku ʻofeina koe ʻe he ʻOtuá. ʻIo, ʻa koe!

ʻOkú Ne fanongoa hoʻo ngaahi lotu fakamātoató pea ʻafioʻi hoʻo tuí, loto-toʻá, mo e leleí. ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo ngaahi ʻamanakí, fehuʻí, mo e ngaahi holí.

Kuó Ne fiefia fakataha mo koe ʻi he ngaahi taimi lahi kuó ke tekeʻi ai e koví. Kuó Ne hōifua ki hoʻo ngaahi feinga ke fai leleí.

ʻOkú Ne finangalo ke ke foki ange kiate Ia. Pea kuó Ne fakahoko pea ʻe hokohoko atu ʻEne pukepuke hake mo fakaleleiʻi koé. Te Ne tataki ho ngaahi halá. Te Ne fakafonu ho lotó ʻaki e maama.

3. Te Ke Lava Fēfē ʻo Maʻu e Tokoni ʻa e ʻOtuá?

ʻOku mātuʻaki fakamahuʻingaʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻetau malava ʻo fakahoko ʻetau ngaahi fili pē ʻatautolú pea he ʻikai te Ne fakamālohiʻi mai Hono finangaló kiate kitautolu.

ʻOku foaki ʻe he Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú ʻa e tauʻatāina ke filí—neongo kapau ʻe tupu ai haʻanau fakasītuʻaʻi Ia. Ko e tefitoʻi moʻoni ke fili e huʻunga ʻo ʻetau moʻuí ko ha fakavaʻe ia ki he palani ʻo e fakamoʻuí.

ʻI heʻetau fakahoko e ngaahi fili ʻoku nau maumauʻi e akonaki ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau ʻave ai kitautolu ke mamaʻo ange mei he ivi tākiekina fakatupulaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko kinautolu ʻoku nau fakafefeka honau ngaahi lotó ki he ʻOtuá, ʻoku nau taʻofi kinautolu mei he maama ʻo e langí.

Ko ia ai, ko e hā te tau lava ʻo fai ke maʻu e tokoni ʻa e ʻOtuá?

ʻUluakí: Fokotuʻu maʻu koe ʻi he maka ʻo Sīsū Kalaisí.

Tuʻu ʻaliʻaliaki ko ha ākonga ʻa Kalaisi.

ʻOfa ki he ʻOtuá. Fakahaaʻi e ʻofá ni ʻaki hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOfa ki ho kaungāʻapí. Fakahaaʻi e ʻofá ni ʻaki hono tokoniʻi mo ngāue fakataha mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Fakaafeʻi e taha kotoa ke haʻu ʻo mamata ki he taumuʻa mo e ʻuhinga ʻo Hono Siasí mo e ongoongoleleí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau haʻu mo tokoni ke ngaohi e māmani ko ʻení ko ha feituʻu lelei ange. Mou feʻofaʻaki mo fefakamālohiaʻaki. Fakaafeʻi kinautolu ke nau haʻu ʻo kau ki he ngāue maʻongoʻonga ko ʻení mo e kau ʻaposetolo mo e palōfita moʻuí pea tataki ʻe Sīsū Kalaisí.

Faʻifaʻitaki ki Heʻene sīpingá. ʻAʻeva ʻi Hono halá. Toʻo Hono huafá kiate koe.

Tali hono akoʻi e ongoongoleleí mo hono ako ʻo e ongoongoleleí.

ʻAi ke hoko e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ʻo e ongoongoleleí ko ha konga ʻo hoʻomou moʻui fakaʻahó.

Fakataumuʻa ke hoko pea nofomaʻu mo pau ʻi he maka ʻo Sīsū Kalaisí!

Uá: ʻIloʻi ʻoku fiemaʻu koe.

ʻOua te ke ongoʻi lōmekina koeʻuhí ko hoʻo toko tahá pea mo e tokosiʻi ho kaungā kāingalotú. Manatuʻi, naʻe toko taha pē ʻa Siosefa Sāmita. Naʻe kamata ʻa e fuofua Fakafoki Mai ʻo e Siasí ʻaki ha Kāingalotu loto-toʻa tokosiʻi pē.

Mou uouangataha ʻi he ngāue māʻongoʻongá ni. Mou fepoupouʻaki. ʻOfa, vahevahe mo fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻoku mou feohí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau haʻu ʻo mamata, haʻu ʻo tokoni, mo haʻu ʻo kau! Muimui ʻi he sīpinga ko ʻení, pea te ke tupulaki ʻi he mālohi fakalaumālié, moʻui lelei fakaelotó, pea te mou tupulaki ʻo tokolahi.

Tolú: Falala ʻe tataki koe ʻe he ʻOtuá.

Fakaava ho lotó ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālié.

Fekumi ke fakaleleiʻi ho lotó mo ho ʻatamaí ʻi hoʻo ʻaʻeva he hala fakaākongá, ʻo fakaʻapaʻapaʻi hoʻo ngaahi fuakava toputapú.

Fetuʻutaki mo e langí ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e tupuʻanga ʻo e fakamoʻoni fakatāutahá mo e maʻu fakahaá. Te Ne tataki koe ʻi hoʻo ngaahi filí mo maluʻi koe mei he fakatuʻutāmaki fakatuʻasinó mo fakalaumālié.

ʻE ʻomi ʻe hoʻo ʻaʻeva loto-toʻa mo fakamātoato ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ha ngaahi meʻa māʻongoʻonga ki hoʻo moʻui fakatāutahá pea tāpuekina ho ngaahi fāmilí, tukui koló, mo ho kāingá.

ʻI hoʻo lotu ʻo pehē, “Tamai Hēvani, ʻoku ou fiemaʻu tokoni!,” ʻe fanongo atu e ʻOtuá kiate koe, pea te Ne tāpuekina koe. He ʻokú Ne mateuteu maʻu ai pē ke Ne ala mai ʻo tokoniʻi koe ko ʻEne fānau.