2025
Ko ha Lēsoni ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻOkatopa 2025


Ko ha Lēsoni ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá

ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau aʻusia ʻa e ngaahi faingataʻá kae lava ke tau hoko ʻo mālohi ange. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke Ne ʻofa ʻiate kitautolu.

finemui

Faitaaʻi ʻe Niel Kabiling

ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa fakaakó kiate au. ʻOku ou ongoʻi ha teke mālohi ke maʻu ha maaka lelei, ko ia ʻoku ou feinga hoku lelei tahá ke lavameʻa. Kai ʻoku ou tō he taimi ʻe niʻihi.

Naʻe tuʻo taha haʻaku liʻaki kalasi ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi koeʻuhí naʻá ku kau ki ha feʻauhi ʻaati ʻi hoku ʻapiakó. Ne u liʻaki ʻi ha ngaahi lēsoni lahi. ʻI heʻeku foki maí, naʻá ku fāinga ke mahino kiate au ʻemau ngaahi fealēleaʻaki fakakalasí. Naʻe kamata ke holo hoku māká.

Naʻe fakaloto-foʻi kiate au ʻa e ʻikai mahino ʻa e ngaahi lēsoní, pea kamata ke u fakafehuʻia hoku mahuʻinga fakatāutahá. Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai ke u lelei feʻunga koeʻuhí ko hoku maaka māʻulaló, pea naʻá ku tangi lahi. Naʻe ʻikai ke u ʻilo e meʻa ke faí.

Naʻe faifai peá u lotu ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni mai ke u tali mo ikunaʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá.

finemui ‘oku lotu

ʻOku ʻAfioʻi ʻe he ʻOtuá Hoku Ngaahi Faingataʻaʻiá

Hili pē ʻeku lotú, naʻá ku maʻu ha pōpoaki telefoni mei hoku kaungāmeʻa ko Sielá. Naʻá ne fehuʻi mai, “ʻOkú ke sai pē? ʻOkú ke fēfē hake?”

Naʻá ku talaange kia Siela naʻá ku faingataʻaʻia. ʻOkú ne ʻi ha ʻapiako kehe, ka ʻokú ma kalasi tatau pē, ko ia ʻokú ma fakahoko ʻa e ngaahi kalasi tatau. Naʻá ne tokoniʻi au ke mahino ʻa e ngaahi lēsoni naʻe ʻikai ke u maʻú.

ongo finemui ʻokú na ako

Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻoku ou mamahi, pea naʻá Ne fekauʻi mai ʻa Siela ke fakafiemālieʻi au. Naʻá ne ʻai ke u fakatokangaʻi ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e kakai kehé ke fakahaaʻi ʻokú Ne tokanga moʻoni mai kiate kitautolu.

kau finemui

Naʻe akoʻi foki au ʻe he meʻá ni ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke u lavameʻa ʻi he meʻa kotoa pē. ʻI he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau mālohi ange. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Kuó u ako ʻoku lelei ange ke ʻahiʻahiʻi ha meʻa pea tōnounou ʻi he ʻikai fai ha meʻá, koeʻuhí he te u lava ʻo ako mei he tōnounoú. ʻOku ou fiefia ʻi hoku māká he taimí ni koeʻuhí naʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke u ikunaʻi ʻa e faingataʻa ko iá.

finemui ʻokú ne fai ha ngāue fakaako mei ʻapi

Ko ha Meʻangāue ʻi Hono Toʻukupú

Hangē pē ko aú, ʻoku tokolahi ha toʻu tupu ʻi hoku uōtí ʻoku nau fefaʻuhi mo e ngaahi meʻa fakaakó. ʻOku māmālohi ha niʻihi koeʻuhí ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi ngāue fakakulupu pe ngaahi ʻekitivitī fakaako ʻoku fakataimi-tēpileʻi ki he Sāpaté, pe ʻoku nau ʻā fuoloa ʻo fai ʻenau ngāue fakaako mei ʻapí pea liʻaki lotu leva koeʻuhí ke nau lava ʻo mālōlō.

Ko ha taki au ʻi heʻeku kalasi ʻi he Kau Finemuí ʻi hoku uōtí, pea ʻi he Sāpate ʻuluaki mo e fā kotoa pē, ʻoku ou ʻalu mo e kau faifekaú pe toʻu tupu kehé ke ngāue fakaetauhi ki he toʻu tupu māmālohí. ʻOku ou fakamoʻoni kiate kinautolu ʻoku hanga ʻe heʻetau ʻunu ʻo ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻo ngaohi kitautolu ke tau mālohi ange mo tokoniʻi kitautolu ke ikunaʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku ʻikai ko e foungá ʻa e ʻa e loto-foʻí

Naʻa mau ngāue fakaetauhi ʻi ha taimi ʻe taha ki ha talavou. Naʻá mau fakaafeʻi ia ke fai ʻa e lotu tukú ʻi he ʻosi ʻa e ʻaʻahí. ʻI he taimi naʻá ne lotu aí, naʻá ne fakamālō ki he Tamai Hēvaní ʻi heʻemau ʻaʻahí. Naʻá ne fuʻu fiefia mo fakamālō ʻi heʻema tuku ha taimi ke vakaiʻi ai iá.

Naʻá ku ongoʻi houngaʻia foki mo au, pea mo ʻeku ongoʻi hoku mahuʻinga fakatāutahá. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku fiefia ʻa e kakai kehé ʻi heʻeku ʻi aí, pea te u lava ʻo tokoniʻi kinautolu. Te u lava ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke fakahaaʻi ki he niʻihi kehé ʻoku ʻikai ke nau tuenoa.

Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kakaí

Naʻá Ne Fakamoʻui ʻa Kinautolu Kotoa, tā fakatātā ʻa Michael Malm

ʻOku ʻIkai Fakamatalaʻi Au ʻe he Tōnounoú

Mahalo te ke ongoʻi loto-foʻi koeʻuhí naʻá ke tōnounou ʻi ha meʻa, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e tōnounoú ʻoku ʻikai ke ke lelei feʻunga. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke ke tupulaki fakatuʻasino, fakalaumālie, mo fakaeloto mālohi ange.

ʻI he taimi pē ʻoku tau ongoʻi tuenoa aí, ʻoku ʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo mamata maʻu pē kiate Ia, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi ʻokú Ne ʻi ai, ka ʻokú Ne ʻi ai. Naʻa mo e taimi ʻokú ke ongoʻi mamaʻo ai meiate Iá, ʻoku mateuteu ʻa Sīsū Kalaisi ke talitali lelei koe ʻaki ha ongo toʻukupu ʻoku fakamafao mai. ʻI he taimi pē te ke haʻu ai kiate Iá, te Ne ʻi ai, pea te Ne tali koe ʻi ho tuʻunga totonú mo hiki hake koe.

Te ke lava ʻo fakahā ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu ʻa e ongo ʻokú ke maʻú mo kolea ha tokoni. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne tali e ngaahi lotu ko iá. ʻI he taimi ʻoku ou lotu aí, ʻoku ou ongoʻi fiemālie, ʻo hangē ʻoku fāʻofua mai ha taha kiate aú. ʻOkú ne ʻai ke u ongoʻi te u lava ʻo fai ha faʻahinga meʻa pē. Te u lava ʻo fai e meʻa kotoa pē mo Ia.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Sipu, Filipaini.