2025
Vakavakai Holo ʻi he Ngaahi Potu Toputapú
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻOkatopa 2025


Vakavakai Holo ʻi he Ngaahi Potu Toputapú

Mapuleʻi ho taimi ʻi he ʻinitanetí!

polokalama telefoni toʻotoʻo mo e emojis

Kuó ke fakakaukau nai ke liliu hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he ʻinitanetí ke hoko ko ha ngaahi potu toputapu?

Kuo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8). Te ke lava ʻo fai ʻeni ʻaki haʻo fakaʻaongaʻi ha taimi ʻi he ngaahi temipalé, ngaahi falelotú, ʻi ho ʻapí, mo ha ngaahi feituʻu kehe te ke lava ʻo ongoʻi ai ʻa e Laumālié.

Te ke lava foki ʻo toe tokanga ange ki he founga ʻokú ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e smartphones, mītia fakasōsialé, mo e ʻilo fakakomipiutá (A.I.). Te ke lava ʻo mohu founga ʻi hoʻo fengāueʻaki mo e ngaahi tohi, vitiō, ʻū tā, mo e ngaahi mītia kehe ʻi he ʻinitanetí. ʻI hoʻo fai iá, te ke faʻu ha ngaahi feituʻu te ke lava ʻo ongoʻi lelei ange ai ʻa e Laumālié pea ke ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Ko ha ngaahi founga ʻeni te ke lava ai ʻo vakavakai holo ʻi he ngaahi potu toputapú.

Ako Hoʻo Ngaahi Founga Ngāue ʻAki ʻa e Polokalama Fakakomipiutá (Algorithms)

ʻOku faingofua ʻi he ʻahó ni ke femoʻuekina kakato hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi ʻata ʻi he ʻinitanetí ʻi heʻetau ngāue ʻaki e tekinolosiá. Kapau he ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tafia kitautolu ʻi ha ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hoko ʻi he ʻinitanetí—ʻo hangē pē ko e mālohi ʻo ha vaitafe—pea tohoakiʻi ʻetau tokangá mei he meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. ʻI ha ngaahi founga lahi, ʻoku tupu ʻeni mei he founga ngāue fakakomipiutá .

Ko e founga ngāue fakakomipiutá ko ha ngaahi lao pe fokotuʻutuʻu fakangāue ia ʻoku muimui ki ai ha polokalama fakakomipiuta. ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga ngāue fakakomipiuta ʻe niʻihi ʻoku nau fili ʻa e meʻa ʻoku ke sio ki ai ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fokotuʻu atú mo e ngaahi meʻa felāveʻi kehe ʻoku hokó. ʻOku makatuʻunga ʻa e founga ngāue fakakomipiuta ko ʻení ʻi he anga hoʻo ngāue ʻi he ngaahi fakamatalá — saiʻia (likes), vahevahe (share), tohi (comment), seivi (save), ʻo aʻu pe ki he fuoloa hoʻo sio ʻi he ngaahi vitioó pe ʻu taá.

Ko e taumuʻa ʻo e founga ngāue fakakomipiuta ko ʻení ke ne maʻu ho tokangá ke hokohoko atu hoʻo paepaé ʻi he lōloa taha ʻe lavá. Ko e palopalema hení te ne lava ʻo uesia ʻetau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí. Kuo fakamanatu mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e tekinolosiá, ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, te tau lava ʻo “hoko ko ha kakai ke ngāue kae ʻikai ko ha meʻa ke ngāueʻi.” Ko e tauʻatāina ke filí, ʻa ia ko e “tuʻunga malava ia mo e faingamālie ke fili mo ngāue maʻatautolu pē ʻi ha ngaahi founga ʻoku lelei, faitotonu, angamāʻoniʻoni, mo fakaʻeiʻeikí,” ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá maʻatautolú.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Petinā ko e lao pe founga ngāue fakakomipiutá” ʻoku ʻikai saiʻia ia ʻia koe. ʻOku ʻikai tokanga atu ia kiate koe. ʻOku ʻikai ke ne ʻilo ʻe ia pe ʻokú ke moʻui koā pe ʻikai.” Ko ha founga ngāue pē ia “te ne ngaohi koe ke hangē ha meʻanoa pē ke ngāueʻí, kapau te ke fakaʻatā ia.” Ko ia, ʻoua naʻa tuku ia!

Te ke lava ʻo akoʻi hoʻo founga ngāue fakakomipiutá ke tokoniʻi lelei ange koe. ʻI hoʻo sio ki ha laʻitā ʻo ha temipale, sio ʻi ha vitiō hiva ʻo e Strive to Be, pe maʻu ha toe pōpoaki lelei kehe, fakapapauʻi ʻokú ke tokanga ki ai. Tuku haʻo taimi ke ke fiefia ai kae ʻoua ʻe fakatovave pē ka ke mavahe mei ai. ʻE tokoni lahi ʻeni ki he founga ngāue fakakomipiutá pea akoʻi ia ke fakaʻasi lahi mai ʻa e faʻahinga meʻa ko ia kiate koe! ʻI he fakalau ʻa e taimí, ʻe lava ke tokoni ʻeni ke ke fokotuʻu ha potu toputapu ange ke vakavakai holo ai.

Tokanga ki he Vanavanaiki Fakapalatahá (Echo Chambers)

Ko e lahi ange ʻa e taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ki ha faʻahinga meʻa pau, ko e lahi ange ia ʻo e taimi ʻe hoko ai ʻa e faʻahinga meʻa ko iá ko e meʻa pē ia te ke sio ki aí. ʻOku fakaʻau ke fāsiʻi ange hoʻo vakai fakaemāmani lahí kae ʻoua kuo hangē ʻa e meʻa ʻokú ke sio ki aí ko e moʻoní. ʻOku ui ʻeni ko ha vanavanaiki fakapalataha.

Kapau he ʻikai ke ke tokanga, te ke lava ʻo fihia ʻi he ngaahi feituʻu taʻeʻaonga mo fakatuʻutāmaki fakalaumālie ʻo e vanavanaiki fakapalatahá. Kuo akoʻi mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa ʻoku feinga ke “fakaʻaiʻai ʻa e ʻitá, keé, ilifiá, pe ngaahi fakakaukau fakafepaki ʻoku ʻikai hano makatuʻungá.” ʻOku fiemaʻu ke tau tokanga taha ki he fakamatala falalaʻanga, mo moʻoní pea tafoki mei he meʻa ʻoku “fakamahamahalo pe maʻu ʻi ha talanoa loí.” ‘E lava ke tokoni ʻa e fakahinohino ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní, fakataha mo hano vakaiʻi fakalelei, ke tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní mo e loí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12; 45:57). ʻOku maʻu ‘a e moʻoní mei he folofolá mo e ngaahi lea ‘a e kau palōfita mo e kau ‘aposetolo moʻuí.

ʻOku poupouʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ke tau fekumi ki he ʻiló mo e mahinó. Ka ke fakakaukau fakapotopoto. Kapau te ke aʻusia ha meʻa ʻoku ʻikai moʻoni pe fakatokanga atu ʻa e Laumālié ke ke fakaʻehiʻehi mei ai, fili ke muimui ki he ngaahi ueʻi ko iá pea kumi ha ngaahi meʻa langaki moʻui ange ke fakaʻaongaʻi ki ai ho taimí. Fekumi ki he ngaahi meʻa ʻoku “māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongo lelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13), ʻi he ʻinitanetí pea ʻi he māmani moʻoní fakatouʻosi.

Manatuʻi Ko Hai Koe

ʻOku lahi ha ngaahi leʻo ʻoku nau feinga ke maʻu ʻetau tokangá. ʻOku lelei ha niʻihi, ka ʻoku ʻi ai ha niʻihi tokosiʻi ʻoku nau takihalaʻi—tautautefito ʻi he ʻinitanetí. ʻOku kau heni ʻa e ngaahi feinga ʻa Sētane ke ngalo ʻiate kitautolu pe ko hai moʻoni kitautolu koeʻuhí ke tau mamahi ʻo hangē ko iá (vakai, 2 Nīfai 2:27).

Ko ha foha pe ʻofefine koe ʻo e ʻOtuá mo ha mahuʻinga mo e tuʻunga malava fakalangi taʻe-fakangatangata. Tuku ke tataki koe ʻe he ʻilo ko ʻení ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí kau ai hoʻo fekumi ki ha ngaahi meʻa ʻoku langaki moʻuí pea vahevahe ia mo e niʻihi kehé. Hanga maʻu pē kia Sīsū Kalaisi ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36). Pea ʻi hoʻo vakavakai holo ʻi he ngaahi potu toputapú, te ke lava ʻo fokotuʻu ha feituʻu ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ongoʻi ʻa e Laumālié mo fakamālohia hoʻo tuí.