2025
Tuʻu ʻi he Ngaahi Potu Toputapu Tahá
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻOkatopa 2025


Tuʻu ʻi he Ngaahi Potu Māʻoniʻoni Tahá

ʻE tokoniʻi koe ʻe he mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa mo fakafiefia ka hoko maí.

finemui

Temipale Nauvoo Illinois

ʻI heʻeku kei talavoú, ʻoku ou manatuʻi hono tuku ʻe heʻeku faʻeé hona vala temipale mo ʻeku tamaí ʻi he tēpile ʻi peitó. Naʻá ne toʻo leva ha pulupulu temipale pea haiane fakalelei ʻa e foʻi pelu takitaha ʻi ha papa haiane. Naʻá ne fakahoko māmālie mo tokanga ia. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi meʻa ne u manatuʻi ʻi heʻeku kei talavoú.

ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke u houngaʻia kakato ʻi he temipalé, ka ʻi heʻeku sio ki hono haiane ʻe heʻeku faʻeé hona vala temipale mo ʻeku tamaí, naʻá ku lava ʻo vakai ki he mahuʻinga ʻo e temipalé kiate kinauá. Naʻe akoʻi au ʻe heʻena tā sīpingá ki he toputapu ʻo e temipalé pea mo hono mahuʻinga ke “tuʻu … ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻoua ʻe hiki mei ai” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8).

Naʻe fakalotolahiʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), ko ʻeku palesiteni fakasiteiki ʻi heʻeku kei talavoú mo ha faiako fakalaumālie, ʻa e Kāingalotu “ʻi he feituʻu kotoa pē; ʻi ha feituʻu pē, ke nau feinga ke tuʻu maʻu ange ʻi he ngaahi potu toputapú.” ʻE lava ke hoko hotau ngaahi ʻapí mo e ngaahi falelotú ko ha ngaahi potu toputapu, ka “ko hotau ngaahi potu toputapu tahá ʻa hotau ngaahi temipale māʻoniʻoní.”

ʻI hoʻo tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapu taha ko ʻení, te ke maʻu ai ʻa e mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ke tokoniʻi koe ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa mo fakafiefia ʻi he kahaʻú.

Ngaahi Temipale ʻi he Funga ʻo e Māmaní

ʻI heʻetau hoko ko e kau taki ʻo e Siasí, ʻoku faʻa fehuʻi mai kiate kitautolu, “Ko e hā ʻokú ke langa ai ha ngaahi temipale lahí?” ʻOkú ke manatuʻi nai e tali ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he fehuʻi ko iá ʻi heʻene lea he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2024? Naʻá ne pehē ʻoku tau langa ha ngaahi temipale ʻi ha vave taʻe-hano-tatau pehē “koeʻuhí he kuo fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fai ia.”

Ko e ʻuhinga mahuʻinga ʻe taha ki he meʻá ni ko hono vaheʻi ʻo e ngaahi temipalé ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí koeʻuhí ke lava ʻo fakamaʻu ʻi māmani pea ʻi he langí ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau faí mo e ngaahi ouau ʻoku tau maʻú (vakai Mātiu 16:19). ʻI he taimi ʻoku tau muimui ai ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ke langa ha ngaahi temipale ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻoku lava ke aʻu ʻa e mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomi ʻe he temipalé ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.

Mālohi Kuo Talaʻofa Maí

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fakahoko ha ngaahi fuakava ʻi he vai papitaisó pea ʻi he temipalé—mo tauhi kinautolú—kuo fakalahi ʻene maʻu ʻa e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí.”

Naʻe talaʻofa mai e mālohi ko ení ʻi hono fakatāpui ʻo e Temipale Ketilaní. Naʻe lotu ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ke lava ke ʻalu atu ʻe he kakai kotoa ʻe hū … ki he fale ʻo e ʻEikí ʻa e mālohi [ʻo e ʻEikí]” pea “lava ke ʻalu atu … fakamahafu ʻaki [Hono] mālohí” ( Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:13, 22; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku hokohoko atu ʻeni ʻi he ʻahó ni. Naʻá ku maʻu ʻa e faingamālie ke fakataha mo Palesiteni Nalesoni ʻi hono toe fakatapui ʻo e Temipale Manti Utah ʻi ʻEpeleli 2024, ʻa ia naʻá ne lotua ai ke mahino kiate kitautolu “ʻa e mālohi ʻoku fakakoloa ʻaki [kitautolu] [ʻi he temipalé].”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻEmelī Pele Filimeni, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí, ʻa ia kuó u ʻiloʻi talu ʻeku hoko ko ʻene pīsope ʻi ha uooti ʻunivēsiti he ngaahi taʻu kuohilí, ʻe hanga ʻe Sīsū Kalaisi ʻo “hiki hake kitautolu ki he feituʻu ʻokú Ne ʻi aí, pea ʻi he taimi tatau ʻoku tau malava ai ʻo hoko ʻo hangē ko Iá” ʻi heʻetau “aʻusia ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo Ia ʻoku toe loloto angé” ʻi he temipalé.

ʻOku tohoakiʻi kitautolu ʻe he ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá ke tau ofi ange ki he ʻEikí, haʻi kitautolu kiate Ia, mo ʻomi ha faingamālie lahi ange ki Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí, ʻa ia ʻoku tau fiemaʻu kotoá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ko “Sīsū Kalaisi … , pea ko Ia toko taha pē, ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ke fakamoʻui koe mei he ngaahi kovi ʻo e māmaní.”

ongomeʻa mali ʻi tuʻa ʻi he temipalé

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Nongá mo e Fiefiá

Hili ha taimi nounou mei hono ui au ki he Kau Fitungofulú, naʻe vahe au ke u ngāue ʻi ʻIngilani. Ne ma ʻalu mo Sisitā Lasipeni mo ʻema ongo kiʻi fānau iiki tahá, ʻa Seinoni mo Kalisitiane. Naʻe vave ʻema fakatokangaʻi ʻa e feilaulau te na fouá, tautautefito kia Kalisitiane. Naʻá ne taʻu 17 pea naʻá ne hanganaki fiefia atu ki hono taʻu fakaʻosi ʻi he ako māʻolungá mo hono ngaahi kaungāmeʻá mo e ngaahi feʻauhi sipotí, ʻa ia te ne fakakaukau ʻeni ki ai ʻi ʻapí.

Naʻá ma fakakaukau ke ma ō ki he Temipale Preston England ke fakahoko ha papitaiso maʻá e kau pekiá, ke tokoni kia Seinoni mo Kalisitiane ʻi heʻena fakaangaanga ki he feituʻu foʻou ko ʻení. Naʻe teʻeki ai ke mau fai ʻeni ʻi heʻemau moʻui femoʻuekina ʻi ʻapí. Naʻe liliu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he miniti naʻa mau hū atu ai ki he faiʻanga papitaiso ʻi he temipalé.

Hili hono fakahoko e papitaisó, naʻe hili ʻe Kalisitiane hono nimá ki hoku umá peá ne fehuʻi fakamātoato mai, “Teti, ko e hā kuo teʻeki ai ke tau fai ai ʻeni kimuʻá?”

faiʻanga papitaiso ʻo e Temipale Preston England

faiʻanga papitaiso ʻo e Temipale Preston England

Naʻá ku ako ha lēsoni mahuʻinga ʻi he ʻaho ko iá. Naʻe liliu ʻe he temipalé ʻemau fakakaukaú, ʻomi kiate kimautolu ha nonga mo ha fiefia, pea naʻe hiki hake kimautolu ʻe he laumālié ʻo laka ange ʻi ha toe feʻauhi ʻakapulu pe vaʻinga pasiketipolo. Kapau ʻokú ke maʻu ha faingamālie ke ʻalu ki he temipalé, ʻoku ou poupou atu ke ke ʻalu ki he lahi taha te ke lavá. ʻAve e hingoa hoʻo ngaahi kuí pea fakahoko e papitaisó mo e hilifakinimá maʻanautolu. ʻE ʻomi ʻe hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he temipalé ha nonga mo ha fiefia kiate koe mo e niʻihi kehé ʻi heni pea ʻi he moʻui ka hoko maí.

kau finemui ʻi tuʻa ʻi he temipalé

Ko ha Fakaafe

Kapau kuo hū hoʻo mātuʻá, ngaahi kuí, pe ngaahi tokouá/tuongaʻané ki he temipalé, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou vakai ki he anga ʻo ʻenau fakakaukau ki he temipalé ʻi heʻenau ʻulungāngá mo ʻenau tōʻongá—ʻo hangē ko ia ne u fai mo ʻeku ongomātuʻá. Kumi ha ngaahi faingamālie ke talanoa ai ki ho fāmilí, pīsopé, mo e kau taki kehé fekauʻaki mo e temipalé. Te nau tokoni atu.

ʻOku ou fakaafeʻi foki kimoutolu ke mou tokanga taha maʻu pē ki he ʻEikí pea moʻui taau. Pea hangē ko e lea ʻa hoku kaungāmeʻa ʻofeina ko Palesiteni M. Lāsolo Pālatí (1928–2023), “Te ke houngaʻia ʻi he hokosia ʻa e ʻaho ke ke ʻalu ai ki he temipalé pea ʻokú ke mateuteu ke maʻu ʻa e ngaahi talaʻofa mo e ngaahi tāpuaki fakaofo kotoa pē ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke foaki atú.”

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. ʻI hoʻo tuʻu ʻi Hono ngaahi temipalé—ʻa hotau potu toputapu tahá—ʻo fakafou ʻi he teuteu ki he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava toputapú, te Ne tāpuekina koe ʻaki ha nonga, fiefia, mo ha mālohi ʻi he taimí ni pea ʻi he toenga hoʻo moʻuí.