2025
Ngaahi Founga ʻe 7 ke Sio ai kia Kalaisí
Sānuali 2024


Kaveinga ʻo e Toʻu Tupú ki he 2025

Founga ʻe 7 ke Sio ai kia Kalaisí

ʻAhiʻahiʻi ʻa e ngaahi tōʻonga moʻui ko ʻení ke fokotuʻu hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi he Fakamoʻuí.

ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻa e kaveinga ʻa e toʻu tupú ki he taʻu ní—“Tafoki kia Kalaisí”—ʻokú ne ʻomi ha kiʻi pole. ʻOkú ke sio fēfē nai ki ha taha ʻoku ʻikai ke ne ʻi ai tonu? Kamata ʻaki ʻa e tōʻonga moʻui ʻe fitu ko ʻení.

ulo ʻa e laʻaá ʻi he vahaʻa ʻo ha ngaahi fale māʻolunga

1. Manatuʻi ʻOku ʻIkai Ke Ne Toitoi

ʻIo, kuo pau ke ke fekumi kiate Ia. Ka ʻokú Ne finangalo ke ʻilo Ia! ʻOku ʻikai ko ha vaʻinga langatoi. ʻOku vēkeveke ʻa e ʻEikí ke tāpuakiʻi koe—ko hono moʻoní, ʻoku fakafiefia ia kiate Ia (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41:1). ʻOku ʻikai ke Ne kumi ha ngaahi ʻuhinga ke taʻofi ai koe. Ka ʻokú Ne feinga maʻu pē ke tāpuakiʻi koe. Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Petuliki Kealoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻIkai, ʻoku ʻikai fakatupu [ʻe he Fakamoʻuí] ha ngaahi faingataʻa mo ha ngaahi fakafeʻātungia; ʻokú Ne toʻo ia. ʻOku ʻikai ke Ne taʻofi koe ʻi tuʻa; ʻokú Ne talitali lelei koe ki loto. Naʻe hoko ʻEne ngāué kotoa ko ha fakahaaʻi moʻoni ʻo e taumuʻá ni.”

finemui

2. Fakahaaʻi Hono Ivi Tākiekiná ʻi Hoʻo Moʻuí

ʻOku hōifua ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau “fakamoʻoniʻi … hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:21). Ko ia, fakapapauʻi ke ke ʻiloʻi Hono ivi tākiekiná ʻi hoʻo moʻuí! Fakamālō kiate Ia ʻi he taimi ʻoku lelei ai ʻa e ngaahi meʻá maʻaú pea fekumi ki he nongá mo e mahinó ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau lelei aí.

fuo ʻo ha foʻi haati

3. Houngaʻia ʻi he Meʻa ʻOkú Ke Maʻú

ʻOku mahuʻinga foki ke ke ongoʻi—mo fakahaaʻi—ʻa e houngaʻiá fakataha mo hono fakahaaʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí. Mahalo he ʻikai ke ke “sio” tonu ki he Fakamoʻuí, ka te ke lava ʻo vakai ki Heʻene ngaahi tāpuakí ʻi hoʻo moʻuí! Naʻe pehē ʻe ʻEletā Keuli B. Sapini ʻo e Kau Fitungofulú, “He ʻikai ke ke teitei fiefia ʻo lahi ange ʻi he loto-houngaʻia ʻokú ke maʻú.” Fakamālō fakaʻaho ki he ʻEikí ʻi ho ngaahi tāpuakí. ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi loto-foʻi aí, muimui ki he faleʻi ʻa e himi motuʻa: “[Tānaki ho ngaahi tāpuakí; fakahingoa taha taha kinautolu, pea te ke ofo ʻi he meʻa kuo fai ʻe he ʻEikí].”

talavou ‘oku lotu

4. Lotu ʻi he ʻAho Kotoa Pē

Te ke lava lelei ange ʻo “sio” ki he Fakamoʻuí ʻi he ʻahó kotoa kapau te ke kamata ʻaki haʻo fakataufolofola ki he Tamai Hēvaní. Kole kiate Ia ke tokoni atu ke ke manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí mo fakatokangaʻi Hono ivi tākiekiná ʻi hoʻo moʻuí. Te ke lava ʻo lotu ʻi he lahi taha te ke fiemaʻú lolotonga ʻa e ʻahó. Pea kimuʻa peá ke mohé, toe lotu ke fakahā ki he Tamai Hēvaní pe naʻe fēfē ho ʻahó. ʻOku ʻikai ke Ne teitei foʻi ʻi he fanongo meiate koé!

finemui ʻoku lau folofola

5. Ako Maʻuloto ʻa e Folofolá mo e Ngaahi Himí

Ko e founga ʻe taha ke tukutaha ai hoʻo fakakaukaú ʻia Sīsū Kalaisí ko hono maʻu ʻa e ngaahi lea ki ha potufolofola ʻokú ke saiʻia taha aí pe ko e fakalea ʻo ha foʻi hiva langaki moʻui ʻi hoʻo manatú. Ako ke ke manatuʻi kinautolu ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi ai ha ngaahi fakakaukau kovi ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí. Taimi ʻe niʻihi ʻe feʻunga pē ʻa e manatu (mo hono hivaʻi fakalongolongo) ʻa e hingoa ʻo ha himi ke ne fakatafoki hoʻo ngaahi fakakaukaú: “Fānau au ʻa e ʻOtuá.” “ʻOku ou fie maʻu Koe.” “Be still, my soul.”

Sīsū Kalaisi

6. Vakai ki ha Ngaahi ʻĪmisi ʻo e Fakamoʻuí

Kumi ha ngaahi fakatātā fakaʻaati ʻo e Fakamoʻuí ʻokú ke saiʻia aí, pea tuku kinautolu ʻi ha feituʻu te ke toutou sio ai kiate kinautolu. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi feituʻú ʻa e holisi ho loki mohé, sioʻata ʻi falekaukaú, loki fetongi ʻi ho ʻapiakó, pe hoko ko e laʻitā ʻi he screen hoʻo komipiutá pe ko e home screen ʻi hoʻo telefoní.

kolopé

7. Vakai ki he Māmani ʻOkú Ke ʻi aí

ʻOku fakaʻofoʻofa! Pea naʻe ngaohi ia ʻe he Fakamoʻuí maʻau (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:9)! ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ia ʻoku tau ʻilo ai naʻe pau ke fakaʻofoʻofa ʻa e māmaní. Mahalo pē naʻa tau mei nofo ʻi he moʻui fakamatelié ʻi ha māmani ʻoku tokalelei, tapafā, mo lanu kulei. Ka naʻe hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻo ngaohi ia “ke ʻaonga pea fakaʻaongaʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, ke fakamānako ki he matá pea fakafiefia foki ki he lotó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:18). ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fakaʻofoʻofa ʻa e māmaní koeʻuhí he ʻoku ngaohi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa fakaʻofoʻofá ke tau ongoʻi fiefia. Kapau ʻokú ke fie manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí, vakavakai holo.