2025
Tafoki kia Kalaisi
Sānuali 2024


Kaveinga ʻo e Toʻu Tupú ki he 2025

Tafoki kia Kalaisi

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36

ʻE tokoni atu ʻa e Kaveinga ʻa e Toʻu Tupú ki he 2025 ke ke fili ʻa e falalá kae ʻikai ko e veiveiuá pea mo e tuí kae ʻikai ko e manavaheé.

Logo ʻo e Kaveinga ʻa e Toʻu Tupú ki he 2025

Naʻe kau ʻa e taʻu hongofulu mā fitu ko Keilí ʻi ha timi fakakaekae kae ʻoua kuo hoko ha fakatuʻutāmaki naʻe iku ki ha lavea ʻi he ʻutó. Naʻe taʻofi ia ʻe heʻene fakaakeaké mei heʻene ʻalu ki he akó, pea naʻe kamata ke ne ongoʻi liʻekina mo tuenoa. Naʻá ne faingataʻaʻia fakaeloto pea naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻa e feituʻu ke kumi tokoni aí. Naʻe fokotuʻu ange ʻe hano kaungāmeʻa ke ne fanongo ki he ongo faifekaú. Naʻá na akoʻi ia fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻá ne maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi heʻene ako lahi ange fekauʻaki mo Kalaisí, pea naʻá ne ongoʻi ʻo hangē naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻOtuá tonu.

Naʻe talaange ʻe Keili ki heʻene faʻeé, “Kuo teʻeki ai ke u ongoʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate au. Ka kuó u ʻilo ʻeni ʻi he taimí ni ʻokú Ne ʻofa ʻiate au.”

Naʻe kiʻi ʻohovale ʻene faʻē ko Miselí. Naʻá ne mavahe mo hono husepāniti ko Polokí mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he taimi naʻe taʻu fitu ai ʻa Keilí koeʻuhi ko ha ngaahi fehuʻi, veiveiua, mo ha ngaahi hohaʻa kehekehe. Naʻá na fakakaukau ʻe fiefia ange hona ʻofefiné ʻo ka ʻikai kau ai ʻa e ngaahi fakatahá mo e ngaahi fekaú kotoa. Naʻe ʻikai ke na teitei fakakaukau ʻe hanga ʻe heʻena filí ʻo taʻofi ʻa Keili mei ha fehokotaki vāofi mo e ʻOtuá. ʻI he mamata ʻa Miseli mo Poloki ki he liliu ʻa Keilí, naʻá na fakatokangaʻi kuo fuʻu fuoloa mei he taimi fakamuimuitaha naʻá na ongoʻi ofi ai ki he ʻOtuá, pea naʻá na fiemaʻu ke na toe ongoʻi ofi pehē.

Naʻá na talanoa mo ʻena pīsopé, pea naʻe ʻikai fuoloa kuo foki ʻa e fāmilí ki he lotú, kau ai ʻa e tuongaʻane ʻo Keili ko Peleitení. Naʻe fakafoki mai ʻenau tuí ʻi heʻenau ongoʻi ofi ki he ʻOtuá mo toe fetuʻutaki mo Ia—tautautefito ʻi he lotú. Naʻe ʻikai fakaleleiʻi kotoa ʻenau ngaahi fehuʻí pe hohaʻá ʻi heʻenau foki ki he lotú, ka naʻa nau fakatokangaʻi naʻe mahuʻinga ange ʻa e fehokotaki fakataautaha mālohi ange mo e ʻOtuá ʻi heʻenau taʻetuí.

Naʻe kamata kotoa ʻeni ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai ʻe ha kaungāmeʻa—ko ha toʻu tupu hangē ko koé—ʻa Keili ke tafoki kia Kalaisi. Pea naʻá ne fai ia!

Naʻe folofola ʻa Sīsū Kalaisi, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36). Ko e potufolofola ʻeni naʻe maʻu mei ai ʻa e fakakaukau ki he Kaveinga ʻa e Toʻu Tupú ki he 2025. Tuku mai ke mau vahevahe ʻa e founga te ke lava ai ʻo fili ʻa e falalá kae ʻikai ko e veiveiuá pea mo e tuí kae ʻikai ko e ilifiá ʻi hoʻo tafoki kia Kalaisí:

Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí

Toʻohema ki toʻomataʻu: Sisitā Runia, Palesiteni Freeman, Sisitā Spannaus

Tamara W. Runia

ʻI he taimi ʻoku ou faingataʻaʻia aí, ʻoku tokoni maʻu pē ke u fakakaukauloto atu ki he mafao mai ʻa e toʻukupu ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI heʻeku sio kiate Iá, ʻoku ou manatuʻi ʻa e fakalea ʻo e hivá, “Te u ʻAʻeva mo Sīsū”: “He ʻikai te Ne teitei liʻaki au, ʻo aʻu ki he taimi te u tō aí.”

Emily Belle Freeman

ʻI heʻeku lau ʻa e potufolofola ko ʻení, ʻoku fakamanatu mai ai kiate au ʻa Pita ʻi he Tahi Kālelí. Naʻe fakatupulaki ʻene ilifiá mo e veiveiuá ʻi he tuku ʻene tokangá ki he matangí, ʻo tupu ai ʻene ngoto hifo ʻi he ngaahi peau hoú. Ka ʻi heʻene tokanga taha ki he Fakamoʻuí, naʻá Ne malava ai ke fakahoko ha meʻa naʻe teʻeki ke ne aʻusia kimuʻa: naʻá Ne lue ʻi he fukahi tahí! ʻOku fakaofo moʻoni ia. Ko e hā te ke lava ʻo fakahoko ʻi hoʻo sio kiate Iá?

Andrea Muñoz Spannaus

ʻI he kamata ke u ongoʻi manavasiʻí, neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku ou ʻi aí pe ko e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí, ʻoku ou fakakaukau moʻoni ki hoku vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. ʻOku tuʻo lahi ʻeku toutou lea ʻaki ʻi hoku ʻatamaí: KO HA ʻOFEFINE AU ʻO E ʻOTUÁ. ʻOku hokohoko atu ʻeku fai ʻení kae ʻoua kuo kamata ke u ongoʻi fiemālie ange. ʻOku ngāue maʻu pē ia!

Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Talavoú

Toʻohema ki toʻomataʻu: Brother Wilcox, Palesiteni Lund, Brother Nelson

Bradley R. Wilcox

Fehuʻi hifo pē pe ko hai ʻoku tokanga mo ʻofa lahi taha ʻiate koé. Ko hoʻo mātuʻá mo e kau taki ʻo e Siasí? Ko e kakai nai ʻi he mītia fakasōsialé ʻa ia kiate kinautolú ko ha mataʻifika pē koe? Sio ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOkú Na tokanga moʻoni!

Steven J. Lund

Manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku fakamanatu atu kiate koé ʻi hoʻo lau maʻuloto ʻa e kaveinga ʻo e Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Kau Finemuí: “Ko ha foha pe ʻofefine ʻofeina koe ʻo e ʻOtuá. Tui ʻoku ʻi ai ha palani ʻa ʻetau Tamaí maʻau. ʻOku ʻuhinga ʻa e sio kia Kalaisí ke ʻiloʻi ʻoku tuʻu totonu ʻEne Fakaleleí ʻi he uho ʻo e palani ko iá.

Michael T. Nelson

Ko e lau ʻo e folofolá ko e sio ia kia Kalaisí! ʻOku fakanatula pē ʻa e mole atu ʻa e veiveiuá mo e ilifiá ʻi hono fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi mana mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. ʻOku tau monūʻia ke maʻu ʻEne folofolá. ʻOku nau ʻaonga ʻi he tūkunga kotoa pē ʻoku tau aʻusia ʻi heʻetau moʻuí.

Fakatokangaʻi ange

  1. Fakalea mo fakatuʻunga fasí ʻe Stephen P. Schank (vakai, Friend, Feb. 2020, 27; vakai foki, Hymns—For Home and Church, no. 1004).