2024
Ko Hono Lotua ʻo ʻAlehanitoló
Nōvema 2024


“Ko Hono Lotua ʻo ʻAlehanitoló,” Ko e Kaumeʻá, Nōvema 2024, 32–33.

Ko Hono Lotua ʻo ʻAlehanitoló

“ʻOku ʻafioʻi nai ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga ongo ʻoku maʻu ʻi he kanisaá?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Selató.

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi ʻEla Salavatoa.

Naʻe sikeiti ʻa Selato ki he sitepu ʻi muʻa ʻo hono falé. Naʻe ʻi he tauʻanga meʻalelé ʻa e kā ʻa Mamá. Naʻe ʻuhinga ia naʻe ʻosi foki mai ʻa Mama mo hono taʻokete ko ʻAlehanitoló mei he toketaá. Naʻe hifo ʻa Selato mei heʻene sikeití peá ne lele vave ki loto.

“Selato?” Ko e ui atu ia ʻa Mamá. “ʻOkú ma ʻi heni!”

Naʻe lue atu ʻa Selato ki he loki fakafāmilí. Naʻe tokoto ʻa ʻAlehanitolo ʻi he seá. Naʻe tangutu ʻi hono tafaʻakí ʻa Mama. Naʻá ne mataʻi hohaʻa.

Naʻe hohaʻa foki mo Selato. Naʻa nau ʻilo ʻi he uike kuo ʻosí naʻe kanisā ʻa ʻAlehanitolo. Naʻá ne puke lahi ʻaupito.

Ka naʻe tangutu hake ʻa ʻAlehanitolo ʻo malimali ʻi he hū atu ʻa Selató. “Hei! Naʻá ke maʻu ha ʻaho lelei?”

“ʻIo, ka naʻe hā ʻa e sio ki he toketaá?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Selató.

Naʻe pehē ange ʻe Alehanitolo, “ʻOkú ne pehē ʻe fiemaʻu ke fai hoku tafa.”

Naʻe kamokamo pē ʻa Mama. “Ka ko e kau toketā lelei taha ke tokoni kiate iá ʻoku nau ʻi he falemahaki ʻa e fānaú. Koeʻuhí ʻoku taʻu 14 ʻa Alehanitolo, ʻokú ne fuʻu motuʻa ke maʻu ha tokoni ai. Kuo pau ke tau kumi ha feituʻu kehe.”

Naʻe loto-mamahi lahi ʻa Selato. Kapau he ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ha tokoni maʻa ʻAlehanitolo, ko e hā ʻa e meʻa ʻe hokó? ʻE fakaʻau nai ke kovi ange ʻa e kanisā ʻo ʻAlehanitoló?

Naʻe ʻalu ʻa Selato ki hono lokí. Naʻá ne fiemaʻu ke ne fakakaukau.

Naʻe ako ʻe Selato ʻi he Palaimelí ʻe fanongo maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní kiate ia. Naʻe ʻiloʻi ʻe Selato te ne lava maʻu pē ʻo kole tokoni kiate Ia.

Ko ia naʻá ne tūʻulutui ʻi hono veʻe mohengá ʻo kūnima. Naʻá ne lotu ʻo pehē, “Tamai Hēvani, kātaki ‘o tokoniʻi ʻa ʻAlehanitolo. Kātaki ʻo tokoni mai ke mau maʻu ha kau toketā te nau lava ʻo fakahoko ʻa e tafá.”

Tamasiʻi ʻoku maʻu meʻatokoni efiafi

Naʻe ʻikai fuoloa kuo ui ange ʻa Mama ki he maʻu meʻatokoni efiafí. Naʻá ne ngaohi ha pupusa, ko e meʻakai ia ʻoku saiʻia taha ai ʻa Selató. Naʻá ne uʻu ha fuʻu maʻanga lahi ʻo e mā tōtila naʻe fonu ʻi he sīsí mo e pīní naʻe fakapaku. Ka naʻá ne kei ongoʻi hohaʻa pē ki hono tokouá.

Naʻe kai siʻisiʻi pē ʻe ʻAlehanitolo ʻene pupusá. Naʻá ne fakafulofula mo ngaʻunu māmālie.

Pau pē naʻe fakatokangaʻi foki ʻe Mama. Naʻá ne fehuʻi ange, “ʻE hā ka tau sio ʻi ha vitiō ʻa e Siasí?” Naʻa nau saiʻia ke sio ʻi ha ngaahi vitiō fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he taimi naʻa nau ongoʻi loto-mamahi aí.

“ʻIo.” Naʻe fufulu ʻe Selato ʻa e ʻū peletí kae teuteuʻi ʻe Mama ʻa e vitioó. Naʻa nau tangutu kotoa leva ki lalo ke sio [ʻi he vitioó].

ʻI he vitioó, naʻe lotu ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha ngoue ʻi he tafaʻaki ʻo ha fuʻu ʻakau. Naʻe ʻiloʻi ʻe Selato ʻa e talanoa ko ʻení. Ko e taimi ia naʻe mamahi ai ʻa Sīsū kimuʻa peá Ne pekia ʻi he kolosí.

ʻI he ʻosi ʻa e vitioó, naʻe ongoʻi lōngonoa mo nonga ʻa Selato. Ka naʻe ʻi ai haʻane fehuʻi. Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā naʻe pau ai ke mamahi lahi pehē ai ʻa Sīsuú?”

Naʻe puke mai ʻe Mama ia mo ʻAlehanitolo. “Naʻe fili ʻa Sīsū ke Ne ongoʻi ʻa e mamahí koeʻuhí he ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Naʻá Ne ongoʻi ʻa e mamahi kotoa pē ʻoku tau fouá.”

Naʻe sio atu ʻa Selato kia ʻAlehanitolo. “ʻOku ʻafioʻi nai ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga ongo ʻoku maʻu ʻi he kanisaá?”

Naʻe pehē ange ʻe Mama, “ʻIo, ʻokú Ne ʻafioʻi. ʻOkú Ne ʻafioʻi hono faingataʻá. Pea koeʻuhí ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ongo ko iá, ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e founga ke tokoniʻi ai kitautolú.”

Naʻe ongoʻi māfana ʻa Selato ʻi hono lotó, ʻo hangē naʻe kofukofuʻi ʻaki ia ha fuʻu sipi kafú. ʻOku ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi hono fāmilí. Naʻá Na ʻafioʻi ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa ʻAlehanitoló.

ʻI he aʻu ʻa Selato ki ʻapi mei he akó ʻi he ʻaho hono hokó, naʻá ne maʻu atu ʻa Mama ʻokú ne faʻo ha kato.

Naʻe pehē ange ʻe Mama, “Ongoongo lelei! Naʻá ku talanoa ki he toketā ʻi he falemahaki ʻa e fanaú. Te nau tokoni kia Alehanitolo. ʻE fai hono tafá ʻapongipongi.”

Naʻe fāʻofua atu ʻa Selato kia Mama. “ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní! ʻE lava nai ke tau lotu mo fakamālō kiate Ia?”

Naʻe pehē ange ʻe Mama, “Fakakaukau lelei ia. Ta ʻalu ʻo ʻomi ʻa ʻAlehanitolo.”

Fāmili ʻoku lotu

ʻI heʻenau lotu fakatahá, naʻe ongoʻi nonga ʻa Selato. Kuo ongona ʻe he Tamai Hēvaní ʻene lotú! ʻE maʻu leva ʻe ʻAlehanitolo ʻa e tafa naʻá ne fiemaʻú. Naʻe ʻiloʻi ʻe Selato naʻe mahino kia Sīsū Kalaisi ʻa e meʻa naʻa nau fouá. Pea te Ne tokoniʻi maʻu pē kinautolu ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá.

PDF

Ngaahi tā fakatātā ʻa Ricardo Guerrero