2025
ʻOku Vahevahe ʻe he Toʻu Tupu Tahití ʻa e ʻOfa Lahi Ange ʻa Sīsū Kalaisí
September 2025


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

ʻOku Vahevahe ʻe he Toʻu Tupu Tahití ʻa e ʻOfa Lahi Ange ʻa Sīsū Kalaisí

Ko e kau atu ha toʻu tupu ʻe toko 800 mei he ngaahi siasi faka-Kalisitiane kehekehe ki ha koniseti naʻe fai ʻi tuʻa ʻo e ngaahi siasí ʻi he Toetuʻú

Naʻe kau fakataha atu ha toʻu tupu mei ha siasi faka-Kalisitiane kehekehe ʻe nima ki ha ʻaho ʻo e mūsika, tui, mo e uouangataha ʻi he Mōnite Toetuʻú 2025. 

Naʻe fakahoko ʻa e polokalama ko ʻení ʻi tuʻa ʻi he ʻaho 21 ʻo ʻEpelelí ʻi he Paaka Paofai, Papeʻete, Tahiti. 

Fakatatau ki he taha ʻo e kau fokotuʻutuʻú, Hina Polotiena, “Neongo ʻa e ʻuhá, ka naʻe kau atu ki ai ha kakai ʻe toko 800 tupu, ʻo fakahaaʻi ai ha ivi fakalaumālie kuo fakatahatahaʻi. Ko e taumuʻá ke fakamālohia ʻa e tui ʻo e kakai kei talavoú mo fakatahatahaʻi kinautolu kia Sīsū Kalaisi. Naʻe fakaʻatā ʻe he konisetí ke nau aʻusia ha momeniti faaitaha ʻo fakalaka atu ʻi honau ngaahi ‘ā vahevahe fakalotú.” 

Naʻe hoko atu ʻe Polotiena ʻo pehē, “Makatuʻunga ʻi heʻenau kau mai ʻi he mūsiká, ngaahi ako ngāué, mo e ngaahi fokotuʻutuʻú, naʻa nau ako ai ke ngāue tokoni fakataha ʻi he Laumālie ʻo Kalaisí.” 

Ko ha konga ʻeni ʻo e polokalama Toetuʻu Fakaemāmani Lahi ko e “ʻOfa Lahi Angé” naʻe kamataʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea poupouʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e ngaahi siasi faka-Kalisitiane kehé. 

ʻI Papeʻeté, naʻe kau mai ki he ngaahi ʻekitivitī ʻo e ʻahó ha toʻu tupu mo ha kakai lalahi kei talavou mei he Siasi Katoliká, Siasi Palositani Maʻohí, Siasi ʻAhofitú, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, mo e Kakai ʻo Kalaisí (Community of Christ). Naʻe omi ha ngaahi mātuʻa, kau taki toʻu tupu mo ha ngaahi kaungāmeʻa kehe ke poupou. 

Naʻe talitali ʻe ha “Ngaahi Tēniti Fakafeʻiloaki” ʻa ia naʻe fokotuʻutuʻu ʻo fakatatau mo ha ngaahi kaveinga fakalaumālie (lotú, ngaahi tāpuakí, fakafetaʻí, fakamoʻoní, fakafeohí) ha fanga kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e toʻu tupú. Ko e tēniti takitaha naʻe tataki ia ʻe ha siasi kehe ʻo ʻoatu ai ha ngaahi faingamālie ke ako fekauʻaki mo e tui ʻa e niʻihi kehé. 

Naʻe fakatahatahaʻi mai leva ʻe ha koniseti fakasiasi ha ngaahi kuaea mei he siasi takitaha mo ha kulupu hiva fakatahataha ("Himene Amui"), na’e ‘i ai ha toʻu tupu mei he siasi kotoa pē. 

Neongo ʻa e ʻuha tuʻu-mo-toó, ka naʻe hiva ʻa kinautolu naʻe kau maí pea nau lotu fakamātoato, ʻo fakahā mai ai ʻa e mālohi ʻo ʻenau tuí. 

Naʻe laka hake ʻi he kau hiva mo e kau mūsika ʻe toko 300 naʻe kau mai ki he konisetí. Naʻe laka hake ʻi he kau fakaafe ʻe toko 1,000 ʻi he haʻofangá kau ai ha kakai kei talavou ʻe toko 800 nai. 

Ko ha toko 50 nai naʻa nau fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi ngāué, fetuʻutakí, mo e kau leʻó; pea mo ha kau kouʻotineita ʻe toko 13 mei he ngaahi siasi ʻe nimá naʻa nau fakalele ʻa e polokalamá. 

Naʻe fakahaaʻi ʻe he kakai kei talavoú ʻa e ongoʻi houngaʻia, tauʻatāina, mo e loto-lahi ke fakahaaʻi ʻenau tuí ki he kakaí. Naʻe ʻiloʻi ʻe ha tokolahi ha kakai ʻi honau ʻapiakó naʻa nau tui tatau, ʻo holoki ai ʻa e mavahevahe fakalaumālié. 

Naʻe fakalotolahiʻi kinautolu ʻe he ngaahi ʻekitivitií ke nau lea, lotu, fakamoʻoni, mo hiva fakataha—ʻo fakatupu ai ha ngaahi feohi fakakaumeʻa mo fakamālohia ʻenau mateakiʻi ʻa e tui faka-Kalisitiané. 

Ko e niʻihi eni ʻo e ngaahi fakamatala ʻa e kau toʻu tupu naʻe kau maí: 

Tehau Tuki (Siasi Katolika): “Naʻe hoko ʻa e ʻū tēnití ko ha taimi ʻo e fevahevaheʻaki mo e uouangataha. Naʻa mau tuku ki he tafaʻakí ʻemau ngaahi tui fakalotú ke maʻumaʻuluta ʻemau tui kia Sīsū Kalaisí. Neongo ʻa e ʻuhá, ka naʻe hoko ʻa e konisetí ko ha momeniti makehe. ʻE lava ʻe he tuí ʻo holoki ʻa e ngaahi ʻā vahevahé.” 

Taharia Asahela (ʻAhofitu): “Naʻe ngāue ʻa Sīsū ʻi he pooni. Naʻe ʻikai ke mau hiva maʻamautolu, kae Maʻana. Ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa kuó Ne fakahoko ʻi he ʻaho ní.” 

Tetuanui Maleani (Siasi Palotisani): “Fakafetaʻi ʻEiki ʻi he fakatahaʻanga ko ʻení. ʻOku tau hoko ko ha fāmili pē ʻe taha ʻiate Ia. Fakamālō kiate kinautolu kotoa naʻa nau ʻai ke malava ʻa e polokalamá ni.” 

Ueva Teraiarii (Kakai ʻo Kalaisí): “Ngaahi Siasi kehekehe, hingoa kehekehe, kae taha mo tatau pē ʻia Kalaisi. Tuku ke tau faaitaha ʻi hotau kehekehé, maʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsuú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu kotoa.” 

Chung-tiem Tehina (Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní): “Neongo ʻa e matangí mo e peaú, ka naʻe ngaohi ia ʻe he ʻEikí ko ha pō ʻo e ngaahi mana, fiefia, mo e uouangataha. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe taʻemalava ki he Tokotaha ʻoku tokaimaʻananga ki he meʻa kotoa.” 

Naʻe vahevahe ʻe he kau taki mei he ngaahi siasí ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo e fakatahá: 

Vaitoare Alexandre (Kakai ʻo Kalaisí): “Faaitaha ʻia Kalaisi, ʻoku ʻi he uhó ʻa e toʻu tupú pea ʻoku nau fiefia. ʻĒmeni.” 

Marotau Hinatea (Siasi Palotisani Maʻohi): “Fakamālō ki he kau takí ʻi heʻenau līʻoá mo e tuí. Fakamālō ki he ʻOtuá ʻi hono ʻai ke malava ʻa e polokalama ko ʻení ʻi Māʻohi Nuí. Naʻe fakatupulaki ʻa e [polokalama ʻi he] ʻū tēnití ʻo ʻikai ha ngaahi ʻā vahevahe fakasiasi, pea naʻe tataki ia ʻe ha toʻu tupu longomouʻi mo angaʻofa. Naʻe ʻikai ko ha feohi fakasiasi pē ʻa e meʻa naʻa mau aʻusiá—ka ko ha fakatahataha ia ʻo ha toʻu tupu ʻoku nau tui ki he ʻOtuá.” 

Ortas Manava (Siasi ʻAhofitú): “Ki he tokotaha kotoa, ʻoku lāngilangiʻia ʻa e ʻEikí ʻiate kimoutolu takitaha… Naʻe houngaʻia moʻoni ʻetau kakai kei talavoú ʻi he ngaahi momeniti fevahevaheʻaki ʻi he ʻū tēnití. Kimuʻa pea tau hoko ko ha kau hivá, ko ha kakai moihū kitautolu—pea naʻe hā ia mei heʻetau toʻu tupú. Naʻe ongo moʻoni ki heʻemau kau taki ʻAhofitu naʻe ʻi aí. Fakafetaʻi ki he ʻOtuá.” 

ʻEletā Frédéric Riemer (Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní): “ʻOku ou tui naʻe ola lelei ia, neongo ko hono toki fuofua fakahokó ʻeni pea mo e toe ʻalotāmakí. Naʻa mau ongoʻi ha faaitaha lahi, ko ha laumālie mālohi, pea mahulu haké, ko ha toʻu tupu naʻe uouangataha ʻia Kalaisi.” 

Tehei Boniface (Siasi Katolika): “Naʻá ku aʻusia ha momeniti makehe ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻa e polokalama ko ʻení. Naʻe alanima ʻa e tokotaha kotoa ʻo ʻomi ʻenau fakakaukaú mo e iví ke tanumaki ʻa e ngāue ko ʻeni ʻo e tuí. ʻOua muʻa naʻa ngalo ko e ʻOtuá ʻa e tokotaha tā-palani moʻoní. ʻI he ʻaho ko iá, naʻa mau hoko kotoa ko ha maama ʻi ha māmani naʻe faʻa fakaʻuliʻulilātai ʻe he tāufehiʻá. Ko ha meʻa fakafiefia ia ke mātā ʻa e toʻu tupu ʻi hotau ngaahi Siasí ʻoku nau kei tui mālohi pē ki hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e ʻū tēnití ko ha ngaahi feituʻu ia ʻo e fevahevaheʻaki fakamātoato. ʻI heʻeku hū aí, naʻá ku mātā ʻa e fiefia lahi ʻi he fofonga ʻo e toʻu tupú ʻi heʻenau fakatahatahá. ʻI he konisetí . . . ko ha momeniti moʻoni ia ʻo e fakafetaʻi. Hili ha ngaahi uike ʻo e teuteú, naʻe hoko ʻeku sio ki heʻetau toʻu tupú ʻi he funga siteisí, ʻoku nau kau atu mo fiefiá, ko ha tāpuaki lahi ia. Fakafetaʻi ʻEiki ki he taimi ko ʻeni ʻo e uouangatahá. Pea fakamālō lahi atu ki he niʻihi kotoa ʻi he timi fokotuʻutuʻú. Kuo mou kamataʻi ha meʻa maʻongoʻonga.” 

Naʻe felotoi ʻa e kau takí mo ha niʻihi tokolahi ʻo e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ke nau ʻai ʻeni ke hoko ko ha polokalama fakataʻu ke fakamālohia ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻi Tahiti kotoa.