2025
Ko e Ngaahi Ouau Fakatemipalé ʻokú ne Fakatahaʻi, Fakafehokotaki, mo Silaʻi
September 2025


“Ko e Ngaahi Ouau Fakatemipalé ʻokú ne Fakatahaʻi, Fakafehokotaki, mo Silaʻi,” Liahona, Sepitema 2025.

Ngaahi Fakakaukau Fakahisitōlia ki he Fale ʻo e ʻEikí

Ko e Ngaahi Ouau Fakatemipalé ʻokú ne Fakatahaʻi, Fakafehokotaki, mo Silaʻi

ʻOku fakahaaʻi ʻe he hisitōlia ʻo e ngāue fakatemipale ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e vēkeveke mo e fakahā ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea ki he papitaiso fakafofonga maʻá e kau pekiá.

tā fakatātā ʻo ha papitaiso ʻi ha vaitafe ʻaisi

Tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr

Naʻe aʻa atu ʻa Petisī Kingi Tusete ki he vai momoko ʻaupito ʻo e Vaitafe Misisipí. Naʻe papitaiso leva ʻa e uitou papi ului taʻu 58 mei Konekitikatí maʻá e ngaahi tokoua ʻene tamaí mo e faʻētangatá, fāʻe ʻi he fonó, mo e mali ua e faʻē hono husepānití.

Naʻe toki akoʻi pē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Kāingalotú ʻi ʻAokosi ʻo e 1840, fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá. ʻI heʻenau vēkeveké, naʻa nau fakahoko e ngaahi papitaisó ʻi he vaitafé he naʻe teʻeki ʻosi e Temipale Nāvuú. Naʻe papitaiso ʻa fafine ʻo fakafofongaʻi e kakai tangatá mo e kakai tangatá ʻo fakafofongaʻi e kakai fefiné. Ka neongo iá, ʻi he hili pē ha taimi nounou mei ai naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ko e papitaiso maʻá e ngaahi kui kuo pekiá kuo pau ke fai ia ʻi ha ngaahi temipale kuo ʻosi fakatapui (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:28–35). Pea ʻi he 1845, naʻe fanongonongo ai ʻe Pilikihami ʻIongi ʻoku totonu ke papitaiso ʻa e kakai fefiné ʻo fakafofongaʻi ʻa e kakai fefiné pea kakai tangata maʻá e kakai tangata.

Naʻe pekia ʻa e husepāniti ʻo Petisī ko Filimone Tuseté, ʻi ha taʻu ʻe ono kimuʻa ai. Naʻá ne hifo loto-toʻa ki he vai momokó ke papitaiso maʻá e kāinga hono husepānití kuo pekiá kae pehē ki haʻaná. Naʻe kau ai e papitaiso maʻá e mali ua e faʻē ʻa Filimoné ko Sese Piisi, ʻa ia ne pekia ʻi ha taʻu ʻe 50 kimuʻa ʻi he taimi ne kei siʻi ai ʻa Petisií. Neongo naʻe teʻeki ke ne fetaulaki tuʻo taha mo ia, kae pau pē naʻá ne ʻilo fekauʻaki mo ia mo hono hingoá pea mo hono vā mo Filimone mo ʻene faʻē ko Māʻata Uingí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Petisī ʻa Māʻata ʻi heʻene kei moʻuí.

Naʻe papitaiso ʻa Petisī ʻo fakafofongaʻi ʻa Sese hili pē ha taimi siʻi mei he ngaahi fakahā fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá. Pea naʻá ne fakahingoa mo hono husepānití ha taha ʻo ʻena fānaú kia Sese. Naʻe mālōlō foki mo e tamai totonu ʻa Filimoné, ko Filimone foki mo hono hingoá, ʻi he taimi naʻá ne kei pēpē aí, pea naʻe hoko leva ʻa Sese ko e mali ua ʻene faʻeé ʻi he kei taʻu tolu ʻa Filimoné ʻo ne tokoni kia Māʻata ʻi hono tauhi iá.

Naʻe angamaheni ʻaki ʻa e mali uá ʻi he senituli hongofulu mā valú mo e hongofulu mā hivá ʻi ʻAmelika. Koeʻuhi ko e lahi ʻa e maté mo e toe malí, naʻe pau ai ke nofo ha kakai tokolahi ʻi ha ngaahi fāmili femaliʻaki pe ngaahi fāmili kuo tuifio. Ko ia ai, naʻe toe fokotuʻutuʻu tuʻo ua ʻa e fāmili Tusete-Pīsí: naʻe tuʻo taha ʻi he mali ʻa e faʻē ʻa Filimoné mo Sese Pīsí pea toe tuʻo ua ʻo fakafou ʻi he ngaahi papitaiso maʻá e kau pekiá.

tā fakatātā ʻo e faiʻanga papitaiso ʻi he Temipale Nāvuú

Tā fakatātā ʻo e faiʻanga papitaiso ʻi he ʻuluaki Temipale Nāvuú

Ko Hono Huhuʻi ʻo e Ngaahi ʻOfaʻangá

Naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe he papitaiso fakafofongá ʻa e ngaahi vā fakamatelié ʻi ha founga ʻe lava ai ke tolonga ʻo taʻengata. Hangē ko hono tohi ʻe Siosefa Sāmitá, ko e papitaiso maʻá e kau pekiá ko ha “fehokotakiʻanga mālohi” ʻokú ne fakatahaʻi e kakai moʻuí mo e kau pekiá, “he ʻoku ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu taʻekau ai ʻa kinautolu pe fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu taʻekau ai ʻa kitautolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:18).

Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ka ʻikai e fehokotakiʻanga mālohi ko ʻení, ʻe taaʻi ʻaki ʻa e māmaní ha malaʻia, ko ha meʻa te ne ʻai ke hoko ʻa e māmaní ko ha meʻa taʻeʻaonga, pea ʻikai ha taumuʻa ʻo hono fakatupú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:17–18). ʻI he taimi tatau naʻe hoko mai ai e fakahā fakalotosiʻi ko ʻení, naʻe maʻu foki ai ʻe Siosefa e fakahā nāunauʻia fekauʻaki mo ha mālohi ke haʻi fakataha e fānau kotoa ʻa eʻOtuá ʻo taʻengata.

Makehe mei he mahuʻinga ʻo e ngaahi ouau fakafofonga maʻanautolu ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí kuo pekiá, naʻe fakamamafaʻi ʻe Siosefa ʻoku ʻaonga foki ia ki he kakai moʻuí: “Pea ko ʻeni ʻe hoku ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine ʻofeina lahi, tuku ke u fakahā papau kiate kimoutolu, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻoku kau ki he kau pekiá mo e kakai moʻuí ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke tukuange noaʻia ia, ʻo kau ki hotau fakamoʻuí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:15).

Naʻe matuʻaki fakataautaha ʻa e ngaahi fakahā ko ʻení kia Siosefa Sāmita. Naʻe pekia hono taʻokete lahi taha ko ʻAlaviní ʻi he 1823, pea naʻe ongo ʻa e mole ko ʻení ki he moʻui ʻa Siosefá. ʻI ha fakahā ʻi he 1836, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa ha meʻa-hā-mai ʻo e “puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá, pea mo hono nāunaú” mo e “fakaʻofoʻofa taʻe-hano-tatau ʻo e matapā ʻe hū aí” mo e “ngaahi hala fakaʻofoʻofa ʻo e puleʻanga ko iá.” ʻI he lotolotonga ʻo e meʻa-hā-mai maʻongoʻongá ni fekauʻaki mo e puleʻanga fakasilesitialé, naʻá ne mamata foki ki ha kau mēmipa fakafoʻituitui ʻo e fāmilí naʻá ne ʻiloʻi mo ʻofa aí, kau ai hono tokoua ko ʻAlaviní. Naʻá ne “fifili” pe ʻe hoko nai ʻa ʻAlavini, ʻa ia kuo teʻeki ai ke papitaisó, ko ha ʻea-hoko “ki he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá.” (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:1–6.)

Kimuʻa ʻi hono ʻAi ʻa e Tuʻunga ʻo e Māmaní

ʻOku fakahaaʻi ʻe he fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi ʻofaʻanga kei moʻuí mo ia kuo pekiá ʻa e fakangeingeia ʻo e fakamoʻui ʻo e tangatá, he ʻoku ʻiloʻi ʻa kinautolu ʻoku “pekia taʻe ʻi ai ha ʻilo ki he ongoongoleleí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:5) pea kuo tofa ha hala ki honau huhuʻí kimuʻa pea nau omi ki he māmaní. Ko e moʻoni, naʻe fokotuʻu ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá maʻa hotau “fakamoʻuí talu mei he taimi ki muʻa ʻi hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:8). Naʻe hoko kimui ange ʻi he ngaahi fakahā fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá ha ngaahi fakahā fekauʻaki mo e ngaahi ouau ʻo e silá. Naʻe hoko e silaʻi ʻo e fānaú ki he mātuʻá ko ha ouau tumutumu ia naʻá ne ʻomi e ngaahi fehokotaki ki he taha kotoa pē kuo moʻui (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:47–48).

ʻI ha lea konifelenisi lahi fakaʻofoʻofa mei ʻEpeleli ʻo e 2018, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani, ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e mālohi ʻo e ngaahi fehokotaki ko ia ʻi he silá:

“ʻOku hanga ʻe he ʻOtuá ʻi Hono ivi taʻefakangatangatá, ʻo silaʻi mo fakamoʻui ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí neongo ʻa e ngaahi meʻa fakamamahí, molé, pea mo e faingataʻá. …

“… ʻOku fakaʻatā mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻa e ngaahi tāpuakí ni ki he taha kotoa, ʻa e pekiá mo e moʻuí fakatouʻosi.”

Hangē pē ko e tui mo e falala ʻa Petisī Kingi Tuseté ʻi heʻene aʻa atu ʻi he Vaitafe Misisipí ke fakafofongaʻi e tamai ne mali ki ai ʻene faʻē ʻi he fonó, ʻe pehē foki ʻetau lava, ʻa kitautolu hono kotoa, ʻo fehokotaki, silaʻi, haʻi, pea fakatahaʻi kotoa ʻo taʻengatá.