2025
Meimei Taʻofi ʻe he KŌVITÍ ʻEne Fakaʻānaua ki he Kuaea Tāpanekalé
September 2025


“Meimei Taʻofi ʻe he KŌVITÍ ʻEne Fakaʻānaua ki he Kuaea Tāpanekalé,” Liahona, Sepitema 2025.

Meimei Taʻofi ʻe he KŌVITÍ ʻEne Fakaʻānaua ki he Kuaea Tāpanekalé

Naʻe akoʻi ʻe he fakamavahe fakakolonitiní ha lēsoni mahuʻinga: ko e ʻofa faka-Kalaisi ki he kau tuenoá.

Lola ʻĒkali Hemoso

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 2024, ko ha taimi nounou pē mei hono ui ia ke hoko ko ha ʻetivaisa fakaʻēlia ki he houalotú ʻi he ʻĒlia ʻIulope Lotolotó, naʻe fononga ai ʻa Lola ʻĒkali Hemoso ʻi ha maile ʻe 5,000 tupu (kilomita ʻe 8,047) mei hono ʻapí ʻi Pamipilona, Sipeini, ke hiva ko ha fakaafe ʻa e Kuaea Tāpanekalé ʻi he Temipale Sikueá.

Naʻá ne ʻi Sōleiki Siti, ʻIutā, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ʻi ha ʻaho pē ʻe tolu ʻi he taimi naʻe sivi ai ia ʻokú ne maʻu e KŌVITI-19 peá ne kolonitini toko taha ai. Ne hangehangē he ʻikai lava ʻo hoko e faingamālie ke ne hiva ʻi he kuaeá ki he konifelenisi lahi ʻoku hanganaki maí.

ʻI he ongo fakataʻelata mo e tuenoa ʻo hono loki ʻi he hōtelé, naʻá ne tūʻulutui ai ʻo lotu. Naʻá ne ʻamanaki ki ha fakamoʻui. Naʻá ne fakaʻamu ke ne lava ʻo hiva. Naʻá ne tauhi maʻu ʻene tuí.

Taʻu ʻe Taha Kimuʻa

ʻI ha taimi faingataʻa ʻo e molé ʻi he ʻikai ola lelei e ngaahi faitoʻo ke maʻu ha fānaú pea fekuki ʻene fineʻeikí mo e loto-ngalongaló ʻi he ʻAlasaimá, naʻe faingataʻa kia Sisitā ʻĒkali ke ne hiva ʻo hangē ko ia naʻá ne faʻa fai kimuʻá. Naʻe faingataʻá he naʻe hoko maʻu pē ʻa e mūsiká ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne pehē, “Ko ha fiemaʻu vivili ia naʻe ʻiate au maʻu pē talu mei heʻeku kei siʻí.”

Ko Sisitā ʻĒkali mo ʻene faʻeé

Ko Sisitā ʻĒkali (toʻohemá) mo ʻene faʻē ko Maliá.

Lolotonga ʻene lotú, naʻe haʻu kiate ia ha fakakaukau naʻe fiemaʻu ke ne hiva mo ha kakai tokolahi ange. Hili ha uike ʻe taha mei ai, naʻe fetuʻutaki ange ha maʻu-mafai mei he Siasí ʻo ne fakaʻekeʻeke ia. Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻĒkali, “Naʻá ne talanoa fekauʻaki mo ha polōseki hiva naʻe kamataʻi ʻe he Siasí pea naʻa nau fekumi ki ha kau hiva.”

Naʻe ʻikai ke ne talaange e taumuʻa pau ki aí, kae hili ha toe fakaʻekeʻeke tuʻo ua, naʻe fakahā ange ʻe he maʻu-mafaí naʻe fiemaʻu ʻe he Siasí ha kau fakaafe ke hiva maʻá e Polokalama Kau Mai Fakaemāmani Lahi ʻa e Kuaea Tāpanekalé, ke hiva ʻi he konifelenisi lahí.

Naʻá ne pehē, “Naʻe kamata ke u tangi he naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi e meʻa ʻe hokó, ka naʻá ku ongoʻi naʻe ʻi ai e ʻEikí, pea naʻe ʻafioʻi au ʻe he ʻEikí, pea ko ha meʻa ia naʻe ʻikai ke u teitei ʻamanaki ʻe hoko.”

Ko e Hala Fononga ki he Konifelenisi Lahí

Ko e fakaʻekeʻeké ko e kamataʻangá pē ia pea toe muimui mai mo ha fakaʻekeʻeke fika ua mo ha niʻihi kehe. Naʻe pau foki ke lekooti ʻe Sisitā ʻĒkali ʻene hivá mo ʻoatu ha ngaahi hiva ʻe niʻihi kuó ne hiki. Hili iá naʻe toe fai hano fakaʻekeʻeke fakaʻosi ʻi he ʻinitanetí mo e tokoni talēkita mūsika ʻa e Kuaea Tāpanekalé ko Laieni Mafi. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fuʻu tailiili ʻaupito.”

Naʻe faifai pē pea fili ia mo ha toko 13 kehe mei he funga ʻo e māmaní ke hiva ʻi he konifelenisi lahí, pea ʻi Sepitema ʻo e 2024, naʻá ne heka ai ki ha vakapuna ke folau ki he ʻIunaiteti Siteití. Hili ʻene tūʻutá, naʻe ʻilo ʻokú ne puke ʻi he KŌVITI-19 pea ko e kamata ia ʻene kolonitiní.

Naʻe hoko hono fakamavahe toko taha iá pea mamaʻo mei ʻapí ke akoʻi ai ha lēsoni mahuʻinga: ʻE ʻomi ʻe he Fakamoʻuí e fakafiemālié ʻi heʻene ngaahi momeniti fakataʻelata tahá (vakai, Sione 14:26–27). Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fakakaukau he ʻikai te u lavaʻi ia. Naʻá ku kiʻi loto-foʻi, ka naʻá ku tui pē. ʻI he taimi tatau, naʻe ʻikai ke u ongoʻi sai. Ko e taha leva ʻeni ʻo ʻeku ngaahi tefitoʻi taumuʻá, ko e fekumi ki he niʻihi ʻoku nau ala ongoʻi tuenoá pea feinga ke ʻoatu ʻa e fakafiemālié kiate kinautolu.”

Hili ha ʻaho ʻe valu ʻo ʻene nofo mavahé, naʻe kamata ke ne toe moʻui lelei pea sai mo hono leʻó, pea naʻá ne ako hiva leva mo e kuaeá. Naʻá ne lava ʻo hiva mo ha laungeau ʻi he tuʻunga malanga ʻo e Senitā Konifelenisí ʻo nau hiva ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2024.

Tā fakakulupu ʻo e Kuaea Tāpanekalé

“ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻafioʻi takitaha kitautolu,” ko ʻene fakamatalá ia. “Ko e mūsiká ko e faifakamoʻui, ʻoku ʻi ai hono mālohi faifakamoʻui, pea ʻoku fiemaʻu ke fakafonu ʻetau moʻuí ʻaki ʻa e mūsiká. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ia. ʻOku ou ongoʻi ko e meʻa ia ʻoku feinga ʻa e ʻEikí ke talamai kiate aú: Fakafonu hoʻo moʻuí ʻaki e mūsiká.”