2025
Tāpuekina ʻe he Mafai mo e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
September 2025


“Tāpuekina ʻe he Mafai mo e Mālohi ‘o e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Sepitema 2025.

Tāpuekina ʻe he Mafai mo e Mālohi ‘o e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi hono tokoniʻi mo tāpuekina ʻa e niʻihi kehe ʻi he Siasí, ʻi ʻapi, pea ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻEletā D. Todd Christofferson

Ko ʻetau fakamoʻoni ki he māmaní ʻoku mahuʻinga ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻEne ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, pea kuó Ne fakafoki mai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki he māmaní ki he taumuʻa ko iá, pea ʻoku fakahoko ia ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko Hono ʻAonga ʻo e Mafai mo e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻulu ki he Siasí. Ko e Siasí ʻa e meʻangāue kuó Ne faʻu ke fakahoko ʻaki ʻa e ngāue mahuʻinga ʻo hono huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení ʻo hangē pē ko e kuonga fakakosipeli naʻá Ne moʻui ai ʻi he māmaní. ʻI he Siasí:

  • Te Ne lava ʻo talaki ʻEne ongoongoleleí ʻi he funga ʻo e māmaní.

  • Te Ne lava ʻo fakahoko ʻa e papitaisó mo e ngaahi fuakava kehe kotoa pē—naʻa mo ha hala ʻo e fuakavá ki Hono puleʻanga fakasilesitialé.

  • Te Ne lava ʻo fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengata.

  • Te Ne lava ʻo foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa ʻo e fakamoʻuí, ʻo aʻu ki he niʻihi kuo nau mate teʻeki ke nau maʻu iá.

  • Te Ne lava ʻo ngāue fakaetauhi ki he ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he lolotonga ní.

Ke fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa maʻongoʻonga ko ʻení, pea teuteu ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku fiemaʻu ʻe he Siasí ʻa e fakahinohino, mafai, mo e mālohi taʻetūkua ʻa e ʻOtuá. Ko e Siasí ko e “siasi moʻoni mo moʻui” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30) he ʻoku foaki ki ai ʻe Kalaisi ʻEne tuʻunga fakatakimuʻá mo e mālohí ʻo fakafou ʻi Hono lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e “Lakanga Fakataulaʻeiki Toputapu ʻi he Lakanga ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:3).

Ka ko e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ko ʻení, ʻe fiemaʻu ke hoko ʻa e Siasí ko ha faʻunga fakamāmani, ʻo ngāue lelei ʻi māmani kae ʻikai ha mālohi ke aʻusia ʻa e taumuʻa taupotu taha ʻo hono teuteuʻi ʻo e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ki he fiefia ʻo e moʻui taʻengatá ʻi Hono ʻaó. ʻI he lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení, pea mo e ngaahi kī ke tataki ʻaki ʻa e ngāue ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ni, ʻoku fakatou ʻi ai ʻa e mafai mo e maau ʻi he Siasí.

“ʻI he Siasí, ʻoku ngāue ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

“ʻOku maʻu ʻe he houʻeiki tangata moʻui taau ʻo e Siasí ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻi hono foaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono fakanofo ki he ngaahi tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE lava ʻe he kau mēmipa kotoa ʻo e Siasí ke fakaʻaongaʻi ha mafai kuo vahe ange ʻi hono vaheʻi kinautolu pe vahe ange ke nau tokoni ʻi hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá.”

ʻE lāngilangiʻia maʻu pē ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. He ʻikai lava ke tulifua ʻe ha taha ha ngaahi fakakaukau fakataautaha ʻoku ʻikai fenāpasi mo ʻEne fakahinohinó. He ʻikai lava ha taha ʻo lavameʻa ʻi he ngāue fakataulaʻeiki kākaá, ʻo fekumi ki ha tupu fakataautaha mo ha kau muimui fakataautaha.

ʻOku ʻi ai foki ha fatongia mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, o pehē, “ʻOku mahuʻinga fau ki he Siasí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ia ʻe toki lava pē ke ngāue ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e taha ʻokú ne maʻu e ngaahi kī ki he ngāue ko iá, ka ʻoku ʻikai ke kaunga ia ʻi he fāmilí.” ʻOku puleʻi mo fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi tamaí ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi honau fāmilí—ʻo faleʻi, fakahoko ʻa e ngaahi fakataha fakafāmilí, foaki ʻa e ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí pe faingāue ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí pe niʻihi kehé, mo e alā meʻa pehē—taʻe-kau ai ʻa e fakahinohino pe fakamafaiʻi ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

“ʻOku fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni tatau he taimi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ai ha tamaí kae hoko e faʻeé ko e taki ʻo e fāmilí. ʻE tokangaʻi leva ʻe he faʻeé hono ʻapí pea takimuʻa ʻi hono ʻomai e mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki hono fāmilí ʻo fakafou ʻi hono ʻenitaumeni mo e sila he temipalé.”

Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi Hotau Kuongá

Ko Sione Papitaiso ʻokú ne fakafoki mai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita ko e Siʻi mo ʻŌliva Kautele

15 ʻo Mē 1829

Naʻe hoko atu hono fakafoki mai ʻo e mafai lakanga fakataulaʻeikí ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení ʻi ha founga maau, pea fakalakalaka mei he sitepu ki he sitepu. Lolotonga hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e fakavaʻe fakafolofola maʻa hotau kuongá ʻi he 1829, naʻe kamata ke fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e faʻunga ʻo Hono lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe hā mai ʻa Sione Papitaiso kuo toetuʻú ko ha tali ki he fehuʻi ʻi he faʻa lotu ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo e papitaisó, ʻo ne foaki kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻa ia ko e lakanga fakataulaʻeiki “ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1). ʻI he mafai ko iá, naʻe fepapitaisoʻaki ai ʻa Siosefa mo ʻŌliva peá na papitaiso mo ha niʻihi kehe kimui ange ʻi hono fokotuʻutuʻu totonu ʻo e Siasí.

ko hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí

Hili pē ha taimi nounou mei he 15 ʻo Mē 1829

Naʻe ʻikai fuoloa mei he hā mai ʻa Sione ko e Papitaisó, naʻe hā mai ʻa e kau ʻAposetolo ʻi he kuonga muʻá ko Pita, Sēmisi, mo Sione ʻo foaki ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé pe lakanga taulaʻeiki faka-Melekisētekí, ʻo kau ai “ʻa e ngaahi kī ʻo hoku puleʻangá pea mo ha kuonga ʻo e ongoongoleleí ki he … kakato ʻo e ngaahi kuongá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:13; vakai foki, 128:20).

ngaahi tuʻunga malanga ʻi he Temipale Ketilaní

3 ʻo ʻEpeleli 1836

Naʻe hoko ki ai hono ʻomi ʻo e mafai lakanga fakataulaʻeiki naʻe fiemaʻú, ʻi he Temipale Ketilaní, ʻi he taimi naʻe hā mai ai ha kau palōfita fakakuongamuʻa ʻe toko tolu ko Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā kia Siosefa mo ʻŌliva ʻo foaki kiate kinaua ʻa e ngaahi kī ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí pea mo e ngāue ʻoku kaunga ki he ngaahi temipale ʻo e ʻEikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11–16).

Ko e uiuiʻi ʻe Siosefa Sāmita ko e Siʻí ʻa e fuofua Kāingalotú ke hikinimaʻi ʻa e kau mēmipá ʻi honau ngaahi uiuiʻi foʻoú

Faʻahitaʻu Māfana ʻo e 1829–ʻEpeleli 1835

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ngaahi fakahā kuo tali ʻi he taimí ni ko e folofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo hono fakanofo ʻo e houʻeiki tangatá ki he ngaahi tuʻunga lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé (faka-Melekisētekí) mo e lakanga fakataulaʻeiki teuteuʻangá (faka-ʻĒloné); ko hono fokotuʻu ʻo e kau ʻōfisa lakanga fakataulaʻeikí, ʻo hangē ko e kau pīsopé; pea mo hono fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi kōlomu mo e ngaahi fakataha alēlea lakanga fakataulaʻeikí.

kau paionia ʻoku nau kolosi ʻi he ngaahi potu tokaleleí

1835–1973

ʻOku hokohoko atu hono tataki ʻe he fakahinohino fakaepalōfitá ʻa hono fokotuʻutuʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono fatongia ʻi he Siasí. Hangē ko ʻení, naʻe fokotuʻu ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he kuonga ʻi Ketilaní ke tokoni ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Hili ʻa e fononga fakatokolahi ki he Hihifó mo hono fakamovetevete ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi feituʻu fakasiokālafi vā mamaʻo lahí, naʻe vahe ʻa e ngaahi kōlomú ni ke ngāue ʻi he ngaahi siteiki ʻo e Siasí.

hiva ʻa e kuaeá ʻi he konifelenisi lahí

1973–Lolotongá Ni

ʻI he malumalu ʻo e pule ʻa e Kau Palesiteni ko Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985), ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994), mo Kōtoni B. Hingikelií (1910–2008), naʻe kamata leva ke faifatongia fakahangatonu pē ʻa e Kau Fitungofulú mo honau ngaahi kōlomú ʻi he malumalu ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he tuʻunga fakalūkufua ʻo e Siasí pea ʻi he ngaahi ʻēlia ʻo e Siasí. Naʻe fakangata leva e ngaahi kōlomu ʻi he tuʻunga fakasiteikí. ʻI he ʻaho ní, ʻoku tokoni e ngaahi kōlomu ʻe hongofulu mā ua ʻo e Kau Taki Māʻolungá mo e Kau Fitungofulu Fakaʻēliá ki he Kau ʻAposetoló “ʻi hono langa hake ʻo e siasí mo tokangaʻi hono ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he ngaahi puleʻangá kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:34). ʻE lava ke fokotuʻu ha ngaahi kōlomu lahi ange ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he tupulaki ʻa e Siasí.

Ko e feʻiloaki ʻa ʻEletā Kulisitofasoni mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kemipiá

Ko e feʻiloaki ʻa ʻEletā Kulisitofasoni mo e ongo tautehina ko Samisoni mo Taniela ʻAmako ʻi Kemipia, ʻAfilika Hihifo, ʻi Fēpueli ʻo e 2022.

Lakanga Fakataulaʻeikí: Ko e Mālohi ke Tāpuakí

Ko hono fakalea ʻe tahá, ko e taumuʻa ʻo e mafai mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki naʻe fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisí ke faitāpuekina. ʻOkú ne ʻai ke malava ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo fakaʻaongaʻi e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi hono tokoniʻi mo tāpuekina e niʻihi kehe ʻi he Siasí, ʻi ʻapi, pea ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku kau fakataha ʻa e kāingalotú mo e Fakamoʻuí ʻi hono fakahoko ʻEne ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻafoaki mo e mālohi fakalangi ʻoku ope atu ʻi haʻanautolú ke tokoni ke fakatupulaki ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ke ne fakafonu ʻa e māmaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:2, 5–6).

Kuo folofola ʻa e ʻEikí “ko e lakanga [taulaʻeiki faka-Melekisēteki] lahi ange ko ʻení ʻoku puleʻi ʻe ia ʻa e ongoongoleleí pea ʻokú ne maʻu ʻa e kī ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻangá, ʻio ʻa e kī ʻo e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá.

“Ko ia, ʻoku fakahā ʻi hono ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.

“Pea ʻi he ʻikai ke ʻi ai hono ngaahi ouaú, mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ʻikai ke fakahā ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá ki he tangatá ʻi he kakanó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:19–21).

Ko e ngaahi ouaú foki ʻa e ngaahi ngāue pe sākalamēniti ʻoku puleʻi ʻe he lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻoku tau fakahoko ai e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻo kamata ʻi he papitaisó pea hokohoko atu ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava ʻoku maʻu ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku liliu kitautolu ʻi hono tauhi e ngaahi fuakava ko ʻení mei he tangata mo e fefine “fakakakanó” ki he kau māʻoniʻoni (vakai, Mōsaia 3:19) ʻi he ʻaloʻofa fakalelei ʻa Kalaisí pea hoko ʻo fakatonuhiaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi fakatouʻosi—taʻehalaia mo taʻe-ha-mele—ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:29–31; 3 Nīfai 27:16–20).

ʻOku fakahaaʻi ʻe he konga lea ko ʻeni mei he “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú,” naʻe fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ha fakamatala ʻoku feʻungá:

“ʻOku mau fakahā ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, ko hono fakafoki mai ia ʻo e Siasi ʻo Kalaisi ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻOku fakavaʻe ʻa e Siasí ni ʻi he moʻui haohaoa ʻo hono fungani makatulikí, ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá mo e Toetuʻu moʻoní. Kuo toe ui ‘e Sīsū Kalaisi ha kau ‘Aposetolo mo foaki kiate kinautolu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu kotoa ke haʻu kiate Ia mo Hono Siasí, ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí, mo maʻu e fiefia ʻoku tuʻuloá.”