2025
ʻOku ʻi he Foheʻulí ʻa e ʻOtuá
September 2025


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

ʻOku ʻi he Foheʻulí ʻa e ʻOtuá

ʻI he ʻaho 2 ʻo Fēpueli ʻo e taʻu ní, naʻá ma ʻaʻahi ai mo Sisitā Meesi ki Ualanamapulu, ʻAositelēlia, ki hono fokotuʻu ʻa e Kolo Ualanamapulú (Warrnambool) mei ha kulupu uooti ʻi Sīlongo (Geelong). Ko ha ʻaho fakafiefia ia ke toe foki ai ki hoku kolo tupuʻangá ʻo mamata ki hono toe fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e kolo naʻá ku faʻa lotu ai ʻi heʻeku kei siʻí. 

Hili ha uike ʻe ua mei ai, naʻá ma lea ki ha kau faifekau ʻi he MTC ʻa e ʻĒlia Pasifikí ʻi ʻAokalani. ʻOkú ma manako ke feʻiloaki mo e kau faifekau foʻoú mo ongoʻi ʻenau loto-vēkeveké mo e tuí ʻi he kamata ʻo ʻenau ngāue kuo fakatapuí. Naʻe makehe lahi ʻa e polokalamá ni koeʻuhí, naʻe ui homa mokopuna tangata ko Halesoni Sinoú, ki he Misiona Australia Melbourne—pea naʻá ne ʻi ai fakataha mo e kau faifekau ko iá. 

Naʻe toe lahi ange ʻema fiefiá, ʻi he vahe ʻa ʻEletā Sinou ki Ualanamapulu, ko ʻene fuofua ʻēliá. Naʻá ku fakakaukau ke ʻoange kiate ia ha fakamatala fekauʻaki mo e founga naʻe kau ai homau fāmilí ki he Siasí ʻi aí. Ko ha konga ʻeni ʻo e meʻa naʻá ku vahevahe angé: 

Naʻe fāʻeleʻi ho kui tangata hono uá, Feletiliki Maikolo Uilihemi Meesi, ʻi Hōlani ʻi he 1926. Ko e taha ia ʻo ha fānau ʻe toko 12. Ko ʻene faʻeé ko ha Katolika tui mateaki, naʻá ne ʻave ʻene fānaú ki he misá ʻi he Sāpate kotoa. Naʻe hū ʻa Feleti ki he ngaahi ako Katoliká peá ne maʻu ʻa e tui mālohi kia Sīsū Kalaisi peá ne manako ‘i he folofolá. 

Naʻe fāʻeleʻi foki ho kui fefine hono uá, Loisi ʻĒleni Meesi ʻi Ualanamapulu ʻi he 1926. Naʻe ʻi ai hono ongo tuongaʻane ko Lafi mo Tēvita, pea naʻa nau tupu hake ʻi ha fāmili Metotisi faitōnunga. Naʻá ne tanganeʻia ʻi he ngāue tokoni faka-Kalaisi ʻene ongomātuʻá peá ne fakatupulaki ai ha tui faka-Kalisitiane mālohi. 

Naʻe mali ʻa Feleti mo Loisi ʻi Ualanamapulu ʻi Sānuali 1954. Naʻe fāʻeleʻi ‘a Suli kimui ange ʻi he taʻu ko iá, pea mo Pita (ko au ia) ʻi Tīsema 1956. 

ʻI heʻena fuofua malí, naʻe loto ʻa Feleti mo Loisi ke na uouangataha ʻi heʻena tuí. Naʻá na fakatou ʻalu ki he lotu Katoliká mo e Metotisí peá na ako fakataha ʻa e Fuakava Foʻoú. ʻI heʻena laukongá, naʻá na hiki ha ngaahi fehuʻi lahi—fekauʻaki mo e natula ʻo e Toluʻi ʻOtuá, toetuʻú, mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko e faʻunga ʻo e Siasí, mo e papitaiso ʻi he fakaukú. 

Naʻá na fekumi ki ha ngaahi tali mei he kau taki fakalotu fakafeituʻú, ka ko e tokolahi tahá naʻa nau pehē ko ha “ngaahi meʻa lilo” ia pe fāinga ke ʻomi ha tali. Naʻe hoko ʻena fekumi ki he moʻoní ke na ʻaʻahi ai ki ha ngaahi lotu faka-Kalisitiane kehekehe ʻi Ualanamapulu. ʻI he ʻikai ke na fiemālié, naʻá na tafoki ki he ʻOtuá ʻi he lotu ʻo kole kiate Ia ke Ne ʻomi ha tali kiate kinaua. 

ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Pingihami ʻa ʻEletā Sōnasi (mei ʻIutā) mo ʻEletā ʻĒlikisoni (mei Kānata) ke na kamata ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi Ualanamapulu. Naʻe fakatokanga ʻa e kau taki lotu fakafeituʻú ki he kakai ʻo e koló ke ʻoua naʻa nau talanoa mo kinaua, ʻo pehē te na “fakafihiʻi ʻa e fakakaukau homou fānaú.” 

Naʻe faivelenga ʻa ʻEletā Sōnasi mo ʻEletā ʻĒlikisoni ʻo tukituki ʻi he ʻū matapaá ʻi ha māhina ʻe tolu ka naʻe fakasītuʻaʻi maʻu pē kinaua. Naʻá na loto-foʻi mo loto-mafasia. Naʻe kamata ke veiveiua ʻena tuí. Naʻá na tohi kia Palesiteni Pingihami ʻo kole ke na hiki mei Ualanamapulu. 

Naʻe faifai pea aʻu mai ha tohi meia Palesiteni Pingihami. Hili ha fakakaukau ʻi he faʻa lotu, naʻá ne tohi ange ʻokú ne ongoʻi mālohi naʻe ʻi ai ha kakai ʻi Ualanamapulu kuo nau mateuteu ke tali ʻa e Siasi kuo fakafoki maí. Naʻá ne fakalotolahiʻi kinaua ke na foki ʻo ngāue mo ʻaʻahi ki ha ngaahi feituʻu kuo teʻeki ke na ō ki ai kimuʻa. 

Naʻe maʻu ʻe he ongo faifekaú ʻa e tohí ʻi he taimi tatau naʻe lotua ai ʻe Feleti mo Loisi ha talí. Hili ha ngaahi ʻaho mei ai, naʻá na tukituki ʻi he matapā ʻa e fāmili Mēsí ʻi he 68 Hala Samisoní, Ualanamapulu. Naʻe fakaava ʻe Loisi ʻa e matapaá, pea naʻe talaange ʻe he ongo faifekaú ʻoku ʻi ai haʻana pōpoaki makehe ke vahevahe fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí. 

Naʻe tali ange ʻe Loisi, “Kuó ma lotua ke mo haʻu—ka he ʻikai lava ke mo hū mai ʻi he taimí ni. ʻOku puke ʻema fānaú (taʻu ua ko Sulí mo e māhina ono ko Pitá) ʻi he huhunú, pea te mo ala pihia ai.” Naʻá ne kole ange ke na foki mai hili ha uike ʻe taha. 

Naʻe talaange ʻe Loisi kia Feleti fekauʻaki mo e ʻaʻahí, pea naʻe hokohoko atu ʻena lotua ke ʻoua naʻa ngalo ʻi he ongo faifekaú ke na foki mai. Naʻe ʻikai ke na ʻilo pe ko hai naʻe ʻamanaki ke na feohi mo iá. 

Naʻe foki mai ʻa ʻEletā Sōnasi mo ʻEletā ʻĒlikisoni ʻi he uike hono hokó ʻo kamata akoʻi ʻa Loisi mo Feleti. ʻI heʻena akoʻí, naʻá na tali ai ʻa e fehuʻi kotoa pē ʻi he lisi lōloa ʻa Feleti mo Loisí. Naʻá na fakamatalaʻi ʻa e natula ʻo e ʻOtuá, lakanga fakataulaʻeikí, ko e Toetuʻú mo e moʻui hili ʻa e maté, ko e taumuʻa ʻo e moʻuí, tanumaki ʻo e tuí, pea mo e ngaahi ouau ʻo e papitaisó mo e sākalamēnití. 

Naʻe fakaava ʻe Feleti mo Loisi ʻena folofolá—kuo ʻosi fakaʻilongaʻi mei heʻena ako kimuʻá—peá na maʻu ai hono fakapapauʻi ʻa e meʻa kotoa naʻe akoʻi ange ʻe he ongo faifekaú. 

Hili ha ngaahi taʻu mei ai, ʻi he taimi naʻe ui ai au ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá, naʻá ku talanoa mo ʻEletā Pulusi Sōnasi fekauʻaki mo e aʻusia ko ʻení. Naʻá ne talamai ko hona taimi ʻi Ualanamapulú, ʻo aʻu ki he taimi naʻá na fetaulaki ai mo ʻeku ongomātuʻá, ko hano ʻahiʻahiʻi lahi ia ʻo ʻene tuí. Ka naʻe hoko hono akoʻi ʻo Feleti mo Loisí, mo ʻena ʻomi ha ngaahi tali ʻaki ha ngaahi fakamoʻoni mei he Fuakava Foʻoú, ʻo tanumaki ʻene tuí pea naʻe hoko ia ko e liliuʻanga ʻo ʻene moʻuí. 

Naʻe papitaiso mo hilifakinima ʻa Loisi mo Feleti ʻi he ʻaho 5 ʻo Siulai 1957—ko e uike pē ia ʻe tolu hili ʻena feʻiloaki mo e ongo faifekaú. Naʻe ʻikai fuoloa kuo kau mo ha ngaahi fāmili kehe ki he Siasí, pea naʻe kamata fakahoko ha ngaahi fakatahaʻanga ʻa e kolo foʻoú ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Mēsí ʻi he Hala Samisoní. 

Te tau lava kotoa ʻo muimuiʻi ʻetau tuí ki ha talanoa ʻo e fakauluí—pe ko e talanoa fekauʻaki mo kitautolu pe ko ha talanoa fekauʻaki mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí naʻa nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. ʻOkú ne fakamanatu mai kiate au ʻa e ngaahi lea ko ʻeni mei he vahe ʻuluaki ʻo e Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: 

“ʻOku ʻākilotoa koe ʻe he kakai . . . ʻoku nau fekumi ki ha taumuʻa ʻo e moʻuí. . . . ʻOku nau fakaʻamua ʻa e ʻmelino ʻi māmani, pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí’” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23). 

“Ko ha tokolahi “oku kei taʻofi ʻa kinautolu mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iáʼ” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:12). 

ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau ʻiloʻi ko e taimi ʻoku tau fakaafeʻi ai hotau ngaahi kaungāmeʻá ke omi mo kitautolu ki he lotú, ʻokú ne ʻomi ai ʻa e aʻusia lelei taha te nau ala maʻú. Te nau ako lahi ange ai fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, maʻu ʻa e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí, mo ongoʻi ʻoku talitali lelei kinautolu ʻe he kāingalotu hangē ko koé. Te nau ongoʻi ha laumālie makehe ʻi heʻenau kau atu ki he sākalamēnití. ʻE holi ha niʻihi tokolahi ke ako lahi ange—pea iku ʻo kamata ʻenau fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻo fakafou ʻi he papitaisó. 

Te u houngaʻia ʻo taʻengata kia ʻEletā Sōnasi mo ʻEletā ʻĒlikisoni—pea mo e fiefia naʻe maʻu heʻeku ongomātuʻá ʻi he taimi naʻá na ʻiloʻi ai ʻa e Siasi ʻo e Fuakava Foʻoú kuo fakafoki maí, ʻa ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.