2025
ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻamanaki lelei
September 2025


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻamanaki lelei

ʻI he taimi naʻe ui ai au mo hoku uaifí ke ma ngāue fakafaifekau ʻi Tahití, naʻe ʻikai ke ma teitei fakakaukau ʻoku tatali mai ha ngaahi aʻusia taʻeʻamanekina mo fakaʻofoʻofa kiate kimaua. Tuku ke u vahevahe atu ha taha ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e founga ʻoku ngāue ai ʻa e ʻEikí ʻi ha ngaahi founga taʻeʻiloa. 

ʻI he taʻu ʻe uofulu mā nima tupu kuo ʻosí, lolotonga ʻeku hoko ko e Pīsope ʻo e Uooti Aix-en-Provence mo ngāue ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiutí, naʻá ku fetaulaki ai mo Sofolonia ʻa ia naʻe haʻu mei Tahiti ke ako ʻi Falanisē. Ko ha tokotaha lahi kei talavou ia ʻokú ne ʻilo lahi ki he ongoongoleleí, koeʻuhi ko ʻene tupu hake ʻi he Siasí. Ko e ʻuhinga ia naʻá ku ongoʻi hohaʻa ai ʻi he taimi naʻá ne haʻu ai ki hoku ʻōfisí ke fakahā mai he ʻikai ke ne toe haʻu ki he Siasí. Naʻá ku ʻamanaki ʻe taimi nounou pē, ka naʻá ne fai pau ki heʻene fakaʻamú, pea naʻe ʻikai ke u toe sio ki ai. Naʻe laka hake ʻi he taʻu ʻe uofulú, ʻa e mavahe ʻa Sofolonia mei he Ongoongoleleí. 

ʻI he 2024, ʻi heʻema tūʻuta ki homa misioná ʻi Tahití, naʻá ma fiefia ke toe mamata kiate ia—pea naʻe toe mahulu hake ʻema fiefiá ʻi heʻema ʻilo kuo taʻu ʻaki ʻeni ʻe ua ʻene foki ki he Siasí. Naʻá ne vahevahe mai ʻa e meʻa naʻá ne ueʻi ia ke ne foki maí: 

“Fakatauange te ke ʻilo, ko e kotoa ʻa e taimi ʻo ʻeku mavahe mei he Siasí, naʻá ku tauhi maʻu ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí pea naʻá ku fakaʻamu lahi ʻe tupu hake hoku ʻofefine ko Kahailí, ʻi he founga tatau mo aú—ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ku loto ke ne ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate ia, pea ʻoku ʻi ai Haʻane palani maʻana ke ne toe foki hake mo hono fāmilí ʻo nofo mo Ia ʻo kapau te ne tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ka neongo iá naʻe ʻikai ke u fie foki mai ki he siasí. Hangē ʻoku fehangahangaí, ʻikai ko ia? 

“Naʻe faʻa ʻalu ʻa Kahaili ki he ngaahi houalotú mo ʻeku faʻeé, ka naʻe ʻikai tokoni ʻa e fetōʻaki ʻene ʻalu ki he lotú ke ne mateuteu ai ki he papitaisó. ʻI he 2022, ʻi he taʻu ono mo e konga ʻa Kahailí, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe toe pē ʻa e taʻu ʻe taha mo e konga ke mau teuteu ai. Ko e ʻeku ʻuhinga ki he ʻmaúʼ he ko e ngāué ni kuo pau ke u kau fakataautaha atu ki ai, ʻo ʻikai ke fakafalala ki heʻeku faʻeé pe ko ha taha kehe. 

“Naʻá ku ʻeke ange, ‘Kahaili, ʻokú ke loto nai ke ke papitaiso ʻi he hoko ho taʻu 8?’ 

Naʻe tuaiekemo ʻene tali mai, ‘ʻIo, mami, ʻoku ou loto ke papitaiso au!’ 

Naʻá ku ofo ʻi heʻene loto-vēkeveké, pea koeʻuhí ko e vilitaki fakamātoato ko iá, naʻá ku maʻu ai ʻa e loto-toʻa ke u feilaulau ʻo foki ki he siasí. 

“Naʻá ma maʻulotu toko ua pē ʻi he Sāpate ʻuluaki ko iá. Ka ʻi he hili pē ha taimi nounou mei ai, naʻe kau mai mo hoku husepāniti ko Saililí, ʻo ne ongoʻi ko e feituʻu totonu ke ne ʻi aí ko haʻane kau fakataha mo kimaua. ʻI hono vahevahe ʻe Kahaili ʻene loto-holi ke papitaiso ia ʻe heʻene tamaí, naʻá ku tali fofonga malimali ange, ‘Sai, ʻeke ki ho tetí, he ʻikai te ke ʻilo kae ʻoua kuó ke ʻeke!’—ʻo ʻikai haʻaku ʻamanaki ʻe teitei hoko ia. Naʻe tali ange ʻe heʻene tamaí, ‘ʻE hoku ʻofefine, kapau te u lava, te u fai ia.’” 

Naʻe ngāue leva ʻa e ʻEikí ʻi he moʻui ʻa Saililí. Naʻe hoko ʻene fakauluí ʻi heʻene lau ʻa e ʻEta 12:4: “Ko ia, ʻilonga ia ʻoku tui ki he ʻOtuá kuo pau ke ne faʻa ʻamanaki fakapapau ki ha maama ʻoku lelei ange, ʻio, ki ha nofoʻanga ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, pea ko e ʻamanaki lelei ia ʻoku tupu mei he tuí, ʻo hoko ko ha taula ki he laumālie ʻo e tangatá, ʻa ia ʻe ngaohi ai ʻa kinautolu ke nau fai mālohi pea tuʻu maʻu, pea fonu maʻu ai pē ʻi he ngaahi ngāue lelei, ʻo langaki ʻenau fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá.” 

Naʻe ongo moʻoni kia Sailili ʻa e potufolofola ko ʻeni fekauʻaki mo e hoko ʻa e ʻamanaki leleí ko ha taulá, ʻi heʻene manatuʻi ʻa ʻene meimei melemo ʻi he vaitafe Tuamotusá ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá. Lolotonga ʻene taumātaʻú, naʻe kamata ke tēkina mamaʻo ʻa e vaká ʻi he taimi naʻe homo ai ʻa e taulá. Neongo ʻene kakau mālohi ke aʻu ki he vaká, ka naʻe fakaʻau ke ne helaʻia. Ko e meʻa mālié, naʻe fihia ʻa e taula ʻo e vaká ʻi ha maka feo, ʻo tuʻu ai ʻa e vaká peá ne lava ʻo aʻu ki ai. ʻOku kei fakamatalaʻi pē ʻe Sailili ko ha mana ʻeni naʻe fakahaofi ai ʻene moʻuí. 

Naʻe papitaiso ʻa Sailili ʻi he ʻaho 28 ʻo Māʻasi 2024 ʻo hangē hano fanauʻi foʻou iá—ʻi he hokosia hono taʻu 50. ʻI he māhina hono hokó, naʻá ne papitaiso ai ʻa Kahaili. Ko e momeniti mahuʻinga tahá naʻe hoko ia ʻi he ʻaho 12 ʻo ʻEpeleli 2025, ʻi he taimi naʻe silaʻi ai ʻa Sofolonia, Sailili, mo Kahaili ʻi he Temipale Papeʻeté. Naʻá ma maʻu ʻa e faingamālie ke kau atu ki he ouau toputapu ko ʻení. 

ʻOku ou vahevahe ʻa e talanoá ni ke fakamoʻoniʻi, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻamanaki lelei ʻi he taimi ʻoku hē atu ai ha mēmipa ʻo e fāmilí mei he Siasí. Naʻa mo ha kuata senituli, ʻe kei malava maʻu pē ke hoko ha mana ʻo makatuʻunga ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí.