2025
O Iesu Keriso o le Tagata Sili Ona Lelei o le a oo Mai
Mo Le Malosi o le Autalavou Setema 2025


O Iesu Keriso o le Tagata Sili Ona Lelei o le a oo Mai

O le olioli ua ofoina mai e Iesu Keriso o loo avanoa pea mo oe.

Mafaufau i se taimi na e manatu ai o le a muta le lalolagi. Leai, tala moni! Pe na e oo i se mea faigata tele na e manatu ai o le a e le mafai ona e faia?

Lelei, atonu e te le’i manatu o le a muta le lalolagi. Ae na e lagona e pei o lou lalolagi ua muta ? E mafai ona avea lenei mea ma soo se mea mai le toilalo i se suega taua, i le siitia ese o lau uo mamae, po o le maliu faafuasei o se tasi e pele ia te ia.

Tusa lava po o le a le auala na e feagai ai ma na tauiviga ua tuanai, vaai ia te oe lava i le taimi nei: ua e ola! O le mea e sili atu ona lelei, ua faamanatu mai e perofeta ma aposetolo ia i tatou e mafai ona tatou faia ni mea e sili atu nai lo le na o le ola ai i tauiviga o loo i ai nei ma le lumanai. E mafai ona tatou maua le olioli i le lotolotoi o i latou.

“O Le a Oo Mai le Mea Sili”

Sa sili atu ona mafatia le Faaola nai lo le mea e mafai ona tatou mafaufauina i Ketesemane ma luga o le satauro. O le onosaia o tiga, ma’i, ma agasala a le lalolagi atoa (tagai i le Alema 7:11–13) o le a faigata, i se ta’u itiiti! Ae sa Ia faatoilaloina mea uma.

Na aoao mai Elder Patrick Kearon o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “Ioe, tatou te mafaufau loloto i mafatiaga ma faamasinoga le tonu ua oo mai i lo tatou Togiola mo a tatou agasala, ma o lena mea e mafua ai ona mafaufau loloto. Ae o nisi taimi tatou te mau iina—i le faatoaga, i le satauro, i totonu o le tuugamau. Tatou te le mafai ona agai i luga i le olioli o le tuugamau ua matala, o le faatoilaloina o le oti, ma le manumalo o Keriso!”

tuugamau avanoa

Ona o Iesu Keriso, e le tatau ai ona tatou pipii i o tatou lava mafatiaga. E mafai ona tatou agai i luma ma tulimatai atu foi i le lumanai ma le olioli ma le faatuatua.

O lea la, e ui e foliga mai e sili atu ona faigata le olaga nai lo le mea tatou te manatu e mafai ona tatou taulimaina, ia manatua le mea na aoao mai talu ai nei e Peresitene Russell M. Nelson: “O le mea sili o le a oo mai!” E matagofie, lea folafolaga mamalu! E tele mea e iloa e Peresitene Nelson e uiga i le tiga ma le lototiga o loo vaaia e le lalolagi i aso uma. Ae e mafai lava ona ia fai mai, “O le mea sili e le’i o’o mai!”

O le a faapefea ona suia lau vaaiga pe afai e te iloa moni lava o le a oo mai le mea sili? E faapefea ona suia ai le auala e te feagai ai ma luitau o le olaga?

Taofi Keriso i le Ata

O se tasi o mea e tupu i le lumanai ua valaaulia i tatou e Peresitene Nelson e tulimatai atu ma le fiafia i ai, o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Ae e te le’i ta’ua atu “ua vaivai loto o tagata” (Luka 21:26) ma le faafanoga ua timu ifo i luga o e amioleaga e le foliga mai e pei o le “o le a oo mai le mea sili,” sei o tatou faamanino atu se mea: o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. O le a tatou misia le manatu pe afai tatou te aveese o Ia mai le ata. O Ia “o le sili ona lelei” o le a oo mai—o Ia o le mafuaaga o lo tatou olioli! E pei ona saunoa mai Peresitene Nelson, “O le mea sili o le a oo mai … aua o le a toe afio mai le Faaola!”

Ua faaali atu Iesu Keriso ia sa Nifae

Vaai i sa Nifae, mo se faataitaiga. E ui lava sa latou i ai i se konetineta e matua ese lava, ae ina ua maliu le Faaola, sa latou onosaia nisi o mala e pei o le Afio Mai Faalua: oti, faatafunaga, faalavelave faalenatura. Sa pauu uma aai i le sami (tagai i le 3 Nifae 8).

Ae ina ua mavae na vevesi uma, sa iloa e i latou o e na talitonu i le Faaola o mala o se faailoga o le maliu o le Faaola. I le taimi tonu lava na latou talanoa ai e uiga ia Iesu Keriso ma faailoga na latou vaaia, sa faaali atu le Faaola ia i latou (tagai i le 3 Nifae 11:1–11).

Vaai faalemafaufau i le tele o le olioli na lagonaina e sa Nifae! Ina ua mavae lena faatafunaga faataumaoi, sa auauna atu le Faaola ia i latou ma faamalolo i latou. Ina ua mavae le fefe ma le popole uma, sa olioli sa Nifae ma vivii atu i le Atua ona ua latou feiloai ma lo latou Faaola (tagai i le 3 Nifae 11:14–17).

Atonu e le asiasi faaletino atu le Faaola ia te oe i lenei olaga e pei ona Ia faia ia sa Nifae. Ae e mafai ona e iloa o Ia e ala i le faitauina o tusitusiga paia, ai ma inu i le faamanatuga, tausia o feagaiga, ma isi mea. E mafai ona Ia fesoasoani ia te oe ia lagona le olioli i le taimi nei ma le lumanai, e tusa lava po o a ou tulaga.

alt text

A o matou faatali …

O le Afio Mai Faalua o le Faaola e mafai ona tupu i lou olaga, pe atonu foi e leai. Po o le a lava le auala, o loo i ai le olioli ia Iesu Keriso i le taimi nei.

Na aoao mai e Peresitene Nelson le upumoni musuia lenei e fesoasoani a o tatou faatalitali mo le toe afio mai o le Faaola: “O’u uso e ma tuafafine pele, e tele naua mea matagofie o i luma atu. I aso o le a oo mai, o le a tatou vaai ai i faailoaga silisili o le mana o le Faaola e le’i vaai muamua lava i ai le lalolagi. I le va o le taimi nei ma le taimi e toe afio mai ai o Ia “i le mana ma le mamalu tele,”o le a Ia faaee maia avanoa, faamanuiaga, ma vavega lē mafaitaulia i luga o ē faatuatua.”

I se isi faaupuga, e mafai ona tatou maua le filemu ma le olioli ia Keriso i le taimi nei, seia oo i Lona toe afio mai, ma e faavavau. O Iesu Keriso o le malamalama i le faaiuga o ala uma. O Ia o le olioli i faigata faaletagata lava ia. O Ia o le toomaga mai le fefe. O Ia o lou Faaola. A o e taulai atu ia te Ia, o le a avanoa le filemu ma le olioli ia te oe iinei, i le taimi nei, ma taimi uma.