Faasoaina Atu o le Olioli i Kenya
Ina ua maua e Ropati le talalelei, sa tatau lava ona ia faasoa atu i tagata uma sa ia iloaina. Leai, moni lava—tagata uma.
Ata na pueina e Leslie Nilsson ma Eric D. Snider
Talu ona papatisoina ia Aokuso 2024, ua aumaia e Robert L., 18, o Kenya, le silia ma le 50 uo i le lotu—ma papatisoina le 25 o i latou!
O le aofa’i na ina ua matou talanoa ia te ia i ni nai masina talu ai. Masalo ua siitia talu mai lena taimi.
O Ropati, o se tagata o le Paranesi a Bukuru i le Itu o Kisumu Kenya, sa faailoa atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le amataga o le 2024, ina ua ia feiloai atu i se alii Amerika o loo faia galuega alofa i Kenya.
“Ou te le’i faamoemoeina o le a sili atu lo’u olaga,” o le tala lea a Robert. “E leai ni tupe a o’u matua; E le mafai ona la’ua auina atu a’u i le aoga.” (I Kenya, e o’o lava i a’oga lautele e totogi tupe.)
“Ae ou te iloa e mafai ona fesoasoani mai le Tama Faalelagi ia te au.” Sa amata ona ou tatalo ma faitau le Feagaiga Fou. Ona ou feiloai lea i lē na lagolagoina a’u.”
O lana “lagolago” o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le na faamanuiaina le olaga o Ropati i ni auala se lua: sa ia fesoasoani ia te ia ia maua lana aoga ma, o le mea e sili ona taua, sa faasoa atu le talalelei ia te ia (e pei foi o se isi alii talavou e le’i leva ona auai i le Ekalesia). Na papatisoina Ropati pe tusa ma le ono masina mulimuli ane.
Ua valaaulia e Robert L. o Kenya le tele o tagata i le lotu—tuaoi, tamaiti aoga, tamaiti e taaalo faatasi i taaloga—tagata uma.
Totogi i Luma
O le mea moni, sa mana’o Ropati e faasoa atu i isi ona faamanuiaga fou. E le mafai ona ia lagolagoina aoaoga a se tasi. Ae e mautinoa lava e mafai ona ia aoao atu ia i latou le talalelei!
Sa amata ona ia valaauliaina tagata i le lotu—tuaoi, tamaiti aoga, tamaiti sa la taaalo faatasi—o tagata uma sa ia iloa. “Na ou sau i le tasi Aso Sa ma le lima, ona ou sau ai lea i le isi Aso Sa ma le 10,” o lana tala lea. “Ona ou auina atu lea o faifeautalai ia i latou ina ia mafai ona latou malamalama ma iloa e moni lenei Ekalesia ma e mafai ona latou iloa ai o’u aafiaga.”
E lei umi ae filifili nisi o uo a Ropati e papatiso ma fai atu ia te ia e faatino le sauniga.
Ua vave ona tuputupu ae le Ekalesia i Aferika, o se vaega ona o soo e pei o Ropati. Sa ia papatisoina tagata e 10 i le vaiaso e tasi, 11 i le vaiaso na sosoo ai, ma “na’o” le 4 i le vaiaso na sosoo ai.
Ua valaaulia e Ropati ni uo i lana paranesi a le Ekalesia, lea e feiloai i se faleie i se fanua mutia.
E silia ma le sefululua o na uo faatoa papatiso sa faatasi ma ia i se konafesi a le MMA i Kenya ia Tesema talu ai, e aofia ai se uo se tasi ua uma ona papatisoina se tasi o ana uo.
Vaai pe faafefea ona fausia le malosi? E fafagaina ia te ia lava!
Lagonaina o le Agaga
Fai mai Feterika A., 17, ina ua valaaulia o ia e lana uo o Robert i le lotu, sa matuai malosi lava lona lagonaina o le Agaga lea sa le mafai ai ona ia faafitia.
“Ina ua ou taunuu i le lotu, sa auina mai le Agaga o le Atua i o’u luga,” o le tala lea a Feterika. “Ina ua tuuina mai ia te au le Tusi a Mamona, sa amata ona ou faitauina. Afai ou te le malamalama, ou te fesili atu i taimi uma i lo’u peresitene o le paranesi ma tatalo.”
Sa tumau pea ona uo Ropati (agavale) ma Feterika talu ona faailoa atu e Ropati o ia i le talalelei.
O Gift M., 18, o se isi uo na papatisoina e Ropati. “Ua ou fiafia e avea ma se vaega o le Ekalesia moni—ua na o le pau lea o le Ekalesia moni i le atulaulau,” o le tala lea a Gift ma se ataata.
O loo tulimatai atu Gift i le auauna atu i se misiona.
O le toatele o tagata na valaaulia e Ropati i le lotu ua filifili ina ia papatisoina, ma o loo latou valaauliaina foi isi e o mai.
O Loo I Ai Pea Nisi Galuega i Luma
Ua fuafua Ropati e auauna atu i se misiona talai i le taimi lava e maea ai lana aoga (e pei foi o Gift ma Feterika). Aisea e manao ai o ia e faia lena mea ae ua manino lava ua ia iloa le auala e faasoa atu ai le talalelei?
“E tatau ona ou alu i se misiona e iloa atili ai nisi mea ma aoao atili,” o le tala lea a Ropati. “O le a faamalosia ai lo’u faatuatua ma suia ai o’u uiga. O le mea lena e finagalo le Atua ou te faia.”
E le’i uma le faasoaina atu e Ropati o le talalelei. Ua fuafua o ia e auauna atu i se misiona. “O le mea lena e finagalo le Atua ou te faia,” o lana tala lea.