2025
Faailoga o le Afio Mai Faalua: E Leai se Mafuaaga mo le Fefe
Mo Le Malosi o le Autalavou Setema 2025


Faailoga o le Afio Mai Faalua: E leai se mafuaaga e fefe ai

O nisi o mea matuia ua muai ta’u mai a o lei toe afio mai le Faaola. Peitai, e i ai māfuaaga lelei e te lē fefe ai.

tamaitai talavou

E Toe Afio Mai o Ia e Pule ma Nofotupu, saunia e Mary RL Sauer

O lo Tatou Faaola, o Iesu Keriso, o le a toe afio mai. Sa Ia aoao manino mai lenei upumoni (tagai Mataio 24). E toatele tagata e fia iloa po o afea o le a tupu ai lenei mea, ae na fetalai Iesu, “A o lea aso ma lea itu aso e le iloa e se tasi, e le iloa lava e agelu i le lagi, ua na o lo’u Tama” (Mataio 24:36).

Ae peitai, ua faaali mai e le Alii isi faailoga o le a tutupu i luma mai o Lona Afio Mai Faalua. O le tele o nei mea e faagaeetia ma matagofie, e pei o le Toefuataiga o le talalelei, o le oo mai o le Tusi a Mamona, ma le faapotopotoina o Isaraelu.

uati

Ae o loo i ai … isi faailoga. Mo se faataitaiga:

  • Taua, tala o taua, ma vevesi tele.

  • Oge, faama’i ma mafui’e.

  • O faailoga i le lagi (e aofia ai le la, masina, ma fetu) ma le lalolagi (e aofia ai afi, matagi malolosi, afa, ma puao o le asu).

  • O le amioleaga, faamaualuga, ma le loto malulu.

kometi

O nei mea uma e mafai ona foliga taufaafefe. O le mea moni, na fetalai mai le Faaola e faapea, i aso e gata ai, o le a vaivai loto o le toatele o tagata ona o le fefe.

Ia, atonu e te tilotilo i faafitauli i le salafa o le lalolagi, faapea foi ma tofotofoga patino o loo feagai ma oe, ma lagona ai le lofituina ma le popole. Atonu e te mafaufau po o le a se mea e tatau ona e tulimatai atu i ai pe afai o le a faasolo ina taufaafefe ma sili atu ona faigata mea e tau atu i le Afio Mai Faalua.

O se tagata o loo tuleia se kelope tele i luga o se mauga

Ae e le o le ala lenei e finagalo Iesu Keriso ia te oe—o se tasi o Ona soo—e tulimatai atu i Lona toe afio mai.

O Le Savali a le Alii i Ona soo:

E ui lava i le vevesi ma le vāvāō uma o aso e gata ai, ae na fetalai atu le Faaola i Ona soo, “Aua tou te atuatuvale.” Aisea? Aua “a oo ina faataunuuina nei mea uma, o le a mafai ona outou iloa o le a faataunuuina folafolaga na fai atu ia te outou” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:35

Ua ta’u mai e Iesu Keriso ia i tatou e “aua le matatau” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:41) ma “ia fiafia” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 61:36). O lea la, nai lo le taula’i atu i mala o le a oo mai, atonu e sili atu ona suia lo tatou taula’iga.

O auala taua nei e tolu e mafai ai ona e “le fefe,” tulimatai atu i le Afio Mai Faalua mamalu, ma faapea atu, faatasi ma Ioane le Talifaaaliga, “Le Alii e Iesu, ia e afio mai” (Faaaliga 22:20).

Vaaiga o le sami

1. Vaai atu i le Perofeta

Na lapatai mai le Faaola o le a toatele Keriso pepelo ma perofeta pepelo a o lei oo i Lona afio mai, o e o le a faaseseina le toatele o tagata. O loo siomia ai i tatou, o loo i ai leo leotele, fenumiai, ma le le lelei o loo taumafai e taitai sese i tatou. I aso mulimuli, o le a “sasao ai o ia i loto o le fanauga a tagata, ma faaoso i latou ia feita e faasaga i mea lelei” (2 Nifae 28:20). E oo lava i e ua filifilia o le a aveesea mai le upu moni.

Ae ua tuuina mai e le Alii ia i tatou se fesoasoani tele. Ua Ia valaauina perofeta e faamanuia ma taialaina i tatou. O le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua o le a le taitai seseina i tatou. Na folafola mai e le Faaola, “Pe i lo’u lava leo po o i le leo o a’u auauna, ua tutusa lava” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:38). E mafai ona e ole atu i le Tama Faalelagi mo le Agaga Paia e faamautu mai upumoni o loo latou aoao atu, e pei o aoaoga talu ai nei a Peresitene Russell M. Nelson: “O le mea sili o le a oo mai, … aua o le a toe afio mai le Faaola!” Ma: “O loo sauni o ia e toe afio mai. Tau ina ia faapena foi ona tatou saunia e talia o Ia.”

Russell M. Nelson

Ma a o e mulimuli i a latou aoaoga “i le onosai ma le faatuatua atoa” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:5), e mafai ona e iloa le auala latou te faamanuiaina ai lou olaga.

Na saunoa mai Elder Allen D. Haynie o le Fitugafulu: “A o ou laitiiti, o valoaga o aso e gata ai sa ou fefe ai ma mafua ai ona ou tatalo ina ia le oo mai le Afio Mai Faalua i lo’u olaga. … Ae o lea ua ou tatalo nei mo le faafeagai. …

“… E lē mana’omia ona tatou fefefe. O aoaoga faavae autu ma mataupu faavae e ao ona tatou mulimuli ai ina ia sao ai faaleagaga ma tumau ai faaletino o loo maua i upu a se perofeta soifua.”

A o e mulimuli i le taitaiga a perofeta ma aposetolo, o le a suia lou fefe i le faatuatua, faamoemoe, ma le olioli.

2. -Tutu i Nofoaga Paia

Na fetalai mai le Faaola e faapea, i le lotolotoi o mala o aso e gata ai, “ae o o‘u soo o le a tutu i nofoaga paia, ma o le a le masii ese” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:32). O nei nofoaga paia e aofia ai o tatou fale, falelotu, ma malumalu.

malumalu

E tusa ai ma malumalu, na aoao mai Peresitene Nelson e faapea “o la tatou inisiua sili ona saogalemu o le faaauau pea lea ona agavaa mo le ulufale atu i Lona maota paia.” Ma “o le faateleina o le taimi i le malumalu o le a fesoasoani ia i tatou e saunia ai mo le Afio Mai Faalua.”

Iesu Keriso

Eventide, saunia e Yongsung Kim

3. Saunia le Lalolagi

O se tasi o matafaioi a le Ekalesia a Iesu Keriso i aso e gata ai o le fesoasoani lea e saunia le lalolagi mo Lona afio mai. Ma e mafai ona e fesoasoani e ala i le auai i Lana galuega.

E mafai ona e faasoa atu le talalelei i isi ma fesoasoani e aumai le malamalama ma le upumoni a le Atua ia i latou “o e semanu ua taofia mai le upumoni ona ua latou le iloa le mea e maua ai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:12

E mafai foi ona e faia papatisoga i le malumalu mo i latou o loo i le isi itu o le veli o e na soifua ma “maliliu e aunoa ma se malamalama e uiga i lenei talalelei, o e semanu latou te taliaina” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:7).

Faatasi ai ma le tele o mea le lelei i le lalolagi, e mafai ona avea oe ma se malamalama i isi ma fesoasoani e aumaia le faamalologa i le lalolagi. E mafai ona e fesoasoani e saunia se nuu e mafai ona afio mai i ai le Faaola o e o le a saunia e talia o Ia.

O se tiutetauave tele lena ma o se mea matagofie e tulimatai atu i ai.