Ko e Kaumeʻá
Ko ha Talanoa mo ʻEmelī fekauʻaki mo e Papitaisó
Ko e Kaumeʻá Sānuali 2026


“Ko ha Talanoa mo ʻEmelī fekauʻaki mo e Papitaisó,” Ko e Kaumeʻá, Sānuali 2026, 34–35.

Ko ha Talanoa mo ʻEmelī fekauʻaki mo e Papitaisó

Ko ʻEmelií ʻoku taʻu 9 mei Sinaloa, Mekisikou. Naʻa mau ʻeke ange ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hono papitaiso iá.

Fakamatala mai fekauʻaki mo koe.

ʻOku ou saiʻia ʻi he tā valivalí, tā fakatātaá, taʻo ʻo e meʻakai hikinga uá, ngāue fakameaʻá, mo e hulohula mo hiva mo hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané. ʻOku ou saiʻia foki ʻi he ʻalu ki he faama ʻeku kui tangatá ʻo heka hōsí.

ʻEmelī ʻoku heka hoosi

Ko e hā ʻa e founga naʻá ke teuteu ai ki he papitaisó?

Lolotonga ʻa e efiafi ʻi ʻapí, naʻe akoʻi au heʻeku ongomātuʻá fekauʻaki mo e tuí, fakatomalá, papitaisó, pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ku teuteu foki ʻaki ʻeku lau ʻa e folofolá, lotú, mo sio ʻi he ngaahi vitiō fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou saiʻia ʻaupito ʻi he foʻi vitiō fekauʻaki mo hono papitaiso ʻo e Fakamoʻuí ʻi he Vaitafe Soataní. ʻOku ou saiʻia ʻi he konga ʻoku ʻasi mai ai ʻa e lupe hinehiná, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻá ku akoako fakahoko foki mo ʻeku tangataʻeikí ʻa e founga te ma tuʻu ai ʻi he faiʻanga papitaisó. Naʻá ku ilifia ʻi he ʻalu hifo ki he vaí, ka naʻe akoʻi au ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻi he founga ke peluki ai hoku tuí, puke hoku ihú, kuikui hoku matá, peá u tō māmālie atu ki hono nimá. Naʻe tuʻo lahi ʻema akoako fakahoko ʻení, pea ʻi he hokosia hoku ʻaho papitaisó, naʻá ku lava ʻo fakahoko faingofua ʻaupito ia.

Ko e hā ʻa e meʻa naʻe makehe ʻi ho papitaisó?

Ko ʻEmelī mo ʻene tangataʻeikí ʻi he faiʻanga papitaisó

Ko ha ʻaho fakangalongataʻa ia kiate au. Naʻe fai ʻe ha niʻihi ʻo e kau mēmipa hoku fāmilí ha ngaahi lea, fai ʻa e lotú, pea naʻa nau hoko ko e kau fakamoʻoni. Naʻá ku hivaʻi foki ʻa e “ʻI heʻeku Papitaisó” ʻi he tokoni ʻemau tokotaha tā-piano ʻi he Palaimelí. Hili hoku papitaisó, naʻá ku ongoʻi ʻeku Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻokú Na ofi mai kiate au. Naʻá ku tangi ʻi heʻeku ongoʻi fiefiá.

Naʻe makehe foki ia he naʻá ku fakakaukau ke fakaafeʻi ha niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá mo e kau mēmipa hoku fāmilí ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau kau ki he Siasí ke nau omi ki hoku papitaisó, pea naʻa nau loto ke nau omi. Ko ha taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻa naʻe haʻú, ʻokú ne kei haʻu pē ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e siasí mo ʻene ongomātuʻá.

ʻOku founga fēfē hoʻo manatua hoʻo ngaahi fuakava ʻi he papitaisó?

ʻOku ou feinga ke manatuʻi ʻeku ngaahi fuakavá ʻaki ʻeku ʻalu ki he lotú, maʻu ʻa e sākalamēnití, mo manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ou ongoʻi houngaʻia ʻi heʻeku ʻilo naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí maʻakú. ʻOku ou lotu fakaʻaho foki, lau ʻa e folofolá, tokoni ki he niʻihi kehé, mo feinga ke hoko ko ha tokotaha lelei.

Ki hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻoku ʻamanaki ke papitaisó, ʻoku ou fakatauange te mou lava ʻo tupulaki ke ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo ongoʻi ʻEne ʻofa haohaoá!

Ko e fāʻofua ʻa ʻEmelī ki heʻene faʻeé