“Tōmasi ko e Tokotaha Tānaki Fakatahá,” Ko e Kaumeʻá, Sānuali 2026, 17.
Tōmasi ko e Tokotaha Tānaki Fakatahá
Ko hoku hingoá ko Tōmasi pea ko ha tokotaha tānaki fakataha au.
ʻI he taʻú ni ʻoku mau ako ai ʻi he Palaimelí ki he founga ke tānaki fakatahá. Naʻe kole mai ʻe homau kau takí ke mau tānaki fakataha homau fāmilí ke fai ʻa e lotú mo e ako folofolá. ʻOku nau loto ke mau akoako fakahoko ʻa e tānaki fakatahá kae lava ke mau ʻiloʻi ʻa e founga ke tānaki fakataha ai ʻi he taimi ní pea mo e taimi te mau tupu hake aí—ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻi he akó, pe naʻa mo e taimi ʻoku mau toko taha aí. ʻI he founga ko iá, te mau lava ai ʻo fakataha fakalaumālie maʻu pē mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea maʻu ʻa e melinó ʻiate Kinaua.
Ko hoku fatongiá ke tānaki fakataha hoku fāmilí ke fai ʻa e lotu pongipongí. ʻOku ou ʻeke ange, “Kātaki te ke fie kau mo au ʻi he lotú?” ʻOku tānaki fakataha kimautolu ʻe hoku tokoua ko Henelií ki he lotu efiafí mo e ako folofolá.
ʻI ha pongipongi Tokonaki ʻe taha, naʻa mau mavahe pongipongia ai ke vaʻinga pasiketipolo. Hili iá, naʻa mau fai ha ngaahi ngāue kehe. Naʻe fakafokifā pē kuó u manatuʻi hake peá u pehē ange, “Mami, naʻe ngalo ke tau fakatahataha ʻo lotu.” Naʻá ne talamai te mau lava ʻo fakatahataha ʻi heʻemau aʻu ki ʻapí. Ka naʻá ku talaange, “ʻOku fiemaʻu ke tau fakatahataha ʻo lotu ʻi he taimí ni!” Naʻá ne kole mai ke u fai ʻa e lotú, ka naʻá ne kei ʻāʻā pē he naʻá ne fakaʻuli.
ʻOku talamai ʻe Mami mo Teti kia Henelī mo au, ʻa ʻena houngaʻia ʻi heʻema tānaki fakataha homau fāmilí ke fai ʻa e lotú mo e ako folofolá. ʻOkú na pehē ʻoku hanga ʻe homa ongo kiʻi leʻó ʻo fai ha liliu lahi ʻi homau ʻapí. ʻOkú na talamai ʻoku tāpuekina homau fāmilí koeʻuhí ko ʻemau fakatahataha maí.
ʻŪ tā fakatātā ʻa Augusto Zambonato