Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Motuʻá
Tuʻunga Faksiokālafi ʻo e Fuakava Motuʻá
Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi fakamatala ʻi he ngataʻangá (endnotes) ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ʻe he Siasí ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.
Ko e fē feituʻu naʻe hoko ai ʻa e Fuakava Motuʻá?
Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Fuakava Motuʻá naʻe fai ia ʻi he feituʻu ʻoku ui ko e Hahake Ofi Maí ʻi he kuonga muʻá, ʻa ia ʻoku ʻiloa he ʻahó ni ko e Hahake Lotolotó. ʻOku kau heni ʻa e vāhenga ʻi he vahaʻa ʻo e Tahi Metiteleniané mo e Kūlifa Peasiá, pea pehē foki ki ʻIsipite. ʻOku fakamatala e kau faʻu tohi ʻo e Fuakava Motuʻá ki he tuʻunga fakasiokālafí, fokotuʻutuʻu fakanatula ʻo ha feituʻu pea mo e ngaahi hingoa ʻo e feituʻú ʻe ala foʻou ki he kau laukonga ʻo onopōní. ʻE lava ke ʻomi ʻe he mahino kau ki he tuʻunga fakasiokālafí ha fakakaukau lahi ange ki hoʻo ako ʻa e Fuakava Motuʻá.
ʻOku ʻasi ʻi he mape ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi feituʻu mahuʻinga ʻoku lave ki ai ʻi he Fuakava Motuʻá.
-
Ko ʻUá ko e ʻuluaki feituʻu ia ne nofo ai e palōfita ko ʻĒpalahamé. Ko e feituʻu ʻeni naʻe meimei feilaulauʻi ai ia ʻi ha feilaulau ʻaki e tangatá, mamata ki he ʻāngelo ʻa Sihová, pea mo maʻu ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí. (Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻi ai ha feituʻu ʻe ua ʻi he mapé ʻoku lava ke pehē ko ʻUa ia.)
-
Ko Pāpilone pe Pēpelí (Saina) ko e feituʻu ia naʻe tuʻu ai ʻa e Taua ʻo Pēpelí. Naʻe hoko ia kimui ko e kolomuʻa ʻo Pāpiloné pea mo e ʻafioʻanga ʻo e ngaahi tuʻi Pāpiloné. ʻI he 587 BC, naʻe ʻave pōpula ʻe he tuʻi Pāpilone ko Nepukanesá ha kau Siu tokolahi, kau ai ʻa e palōfita ko Tanielá, ki he koló ni hili hono fakaʻauha ʻo Selusalemá. Naʻe nofo pōpula ʻa e kau Siú ʻi Pāpilone ʻi ha taʻu ʻe 70 ʻo aʻu ki he taimi ʻo e Tuʻi ko Sailosi ʻo Peasiá, ʻa ia naʻá ne ikunaʻi ʻa e Puleʻanga Pāpiloné. Naʻe fakangofua ʻe Sailosi ʻa e kau Siú ke nau foki ki Selusalema ʻo toe langa ʻa e temipalé.
-
Naʻe hoko ʻa Sūsani (Susa) ko e kolomuʻa ʻo e Puleʻanga Peasiá ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Talaiasi I (Talaiasi ko e Lahí), Sekisi (ʻAhasivelo), mo ʻAtakisekisí. Ko e nofoʻanga foki ia ʻo Kuini ʻĒsetá, ʻa ia naʻe hoko ʻene loto-toʻá mo e tuí ke fakahaofi ai ʻa e kau Siú. Naʻe ngāue heni ʻa Taniela pea hoko mai ʻa Nehemaia kimui ange ai.
-
Naʻe ikunaʻi ʻe ʻAsīlia ʻa e Puleʻanga Fakatokelau ʻo ʻIsilelí pea ʻave pōpula ʻa e faʻahinga ʻe hongofulú ʻi he 721 BC. Naʻe hoko foki ʻa ʻAsīlia ko ha fakamanamana ki he Puleʻanga Fakatonga ʻo Siutá ʻo aʻu ki he 612 BC, ʻi he taimi naʻe ikunaʻi ai ʻe Pāpilone ʻa ʻAsīliá.
-
Ko Halani (Petanalami) ʻa e feituʻu naʻe nofo ai ʻa ʻEpalahame ʻi ha kiʻi taimi kimuʻa pea ne toki ʻalu ki Kēnaní. Naʻe nofo heni ʻa e tamai mo e tokoua ʻo ʻĒpalahamé. Naʻe haʻu ʻa Lepeka (uaifi ʻo ʻAisaké) mo Lesieli, Lia, Pila, mo Silipa (ngaahi uaifi ʻo Sēkopé) mei he feituʻu ko ʻení.
-
Ko Kēnani ʻa e fonua ʻo e talaʻofa naʻe foaki kia ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, mo honau hakó ko ha tofiʻa taʻengatá.
-
Ko e Moʻunga Sainaí (Hōlepi) ʻa e feituʻu naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí kia Mōsese mei ha fuʻu ʻakau vela pea naʻe foaki ai kia Mōsese ʻa e fonó mo e Fekau ʻe Hongofulú. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻIlaisiā ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi ʻi he moʻungá ni.
-
Ko ʻIsipite ʻa e feituʻu naʻe fononga ki ai ʻa ʻĒpalahame koeʻuhí ko ha fuʻu honge lahi ʻi ʻUa. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahame ke akoʻi ki he kau ʻIsipité ʻa e meʻa kuó Ne fakahā kiate iá. Kimui ange aí, naʻe fakatau atu ʻe he ngaahi tokoua ʻo Siosefá ʻa Siosefa ko ha pōpula ki ʻIsipite, pea naʻe iku ʻo ne maʻu ai ha tuʻunga maʻu-mafai heni. Hili e toe fakataha ʻa Siosefa mo hono ngaahi tokouá, naʻe hiki ʻa Sēkope mo hono fāmilí ki ʻIsipite. Naʻe nofo pōpula ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi ʻIsipite kae ʻoua kuo fakahaofi kinautolu ʻe he ʻEikí.
Ke maʻu ha ngaahi mape lahi ange ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi feituʻu ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó mo e ngaahi kuonga naʻe fakamatalaʻi ʻi he Fuakava Motuʻá, vakai ki he konga Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú ʻi he pulusinga ʻa e Siasí ʻo e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí.